Detalji predmeta Stanje Neispravno Detaljno stanje Loše Posebni događaj Ne Unesite dužinu u cm 13.5 Unesite širinu u cm 8,5 Kulturno dobro Predmet koji prodajem nije kulturno dobro ili ovlašćena institucija odbija pravo preče kupovine brod petar drugi

Školski brod Tobermori je prva knjiga iz novog serijala za decu iz pera majstora pripovedača Aleksandra Mekol Smita, jednog od omiljenih svetskih pisaca. Na Školskom brodu Tobermori uvek je veoma zabavno. Dignite sidro s Aleksandrom Mekol Smitom i zaplovite u niz čudesnih avantura. Pratite pustolovine dečaka i devojčica koji pohađaju jednu krajne neobičnu školu – školski jedrenjak po imenu Tobermori. Kad u zaliv Tobermori pristigne filmska ekipa, Bena i Fi pozovu da budu statisti. Njih dvoje, međutim, vrlo brzo postanu sumnjičavi – jesu li to prave filmadžije ili družina koja smera neko zlo? Ben i Fi vrlo brzo saznaju istinu, otkrivši podli plan posade sa drugog jedrenjaka. „S prelepim ilustracijama Ijana Makintoša, ova knjiga se po svom mudrom, dobrodušnom i opuštenom tonu ne razlikuje od ostalih romana Mekol Smita, koji se i ovde svim svojim čitaocima obraća kao prijateljima i sebi ravnima.“ – The Times „Divna knjiga!“ – The Sunday Times „Knjiga koja će svakako izmamiti osmeh na lice deci, a možda i starijima.“ – We Love This Book „Svaka čast! Odlično, dostojno najboljih avanturističkih romana!“ – Amazon „Virtuozno pripovedanje.“ – Scotsman „Ova knjiga mi se sviđa zato što, iako je radnja izmišljena, iz nje možeš da saznaš mnogo toga.“ – Guardian, mišljenje mladog čitaoca

SVEMIRSKI BROD GALAKTIKA - Glen Larsen i Robert Terston EPOPEJA O BORBI LJUDSKE RASE ZA OPSTANAK Naslov originala: BATTLESTAR GALACTICA Izdavač: Jugoslavija / Prosveta, Beograd Biblioteka `Plava ptica`, knjiga 61 Godina izdanja; 1980 Povez: Tvrdi, šiven, zlatotisk, obeleživač stranica, zaštitni omot Pismo: Ćirilica Format: 19 X 13 cm. Broj strana: 344 U beskrajnim svemirskim prostranstvima, sa maglovitim, mitskim secanjima na svoju prapostojbinu Zemlju, ljudska rasa vec hiljadama godina živi rasprostrta na desetak udruženih planeta, vodeci hiljadugodišnji rat sa tudom, okrutnom kosmickom civilizacijom. I u trenutku slavlja, kada se vec cini da je žudeni, sveopšti mir na dohvat ruku, dolazi do izdajnickog udarca neprijatelja: sav život na ljudskim planetama zatrt je, vojna moc covekove rase gotovo je uništena, i samo jedan mali odred predvoden bojnim brodom Galaktika, nastoji da nade novo pribežište negde u svemiru. ***Odlično očuvano*** ***Zaštittni omot slabije očuvan***

O KNJIZI Školski brod Tobermori je prva knjiga iz novog serijala za decu iz pera majstora pripovedača Aleksandra Mekol Smita, jednog od omiljenih svetskih pisaca. Na Školskom brodu Tobermori uvek je veoma zabavno. Dignite sidro s Aleksandrom Mekol Smitom i zaplovite u niz čudesnih avantura. Pratite pustolovine dečaka i devojčica koji pohađaju jednu krajne neobičnu školu – školski jedrenjak po imenu Tobermori. Kad u zaliv Tobermori pristigne filmska ekipa, Bena i Fi pozovu da budu statisti. Njih dvoje, međutim, vrlo brzo postanu sumnjičavi – jesu li to prave filmadžije ili družina koja smera neko zlo? Ben i Fi vrlo brzo saznaju istinu, otkrivši podli plan posade sa drugog jedrenjaka. „S prelepim ilustracijama Ijana Makintoša, ova knjiga se po svom mudrom, dobrodušnom i opuštenom tonu ne razlikuje od ostalih romana Mekol Smita, koji se i ovde svim svojim čitaocima obraća kao prijateljima i sebi ravnima.“ – The Times „Divna knjiga!“ – The Sunday Times „Knjiga koja će svakako izmamiti osmeh na lice deci, a možda i starijima.“ – We Love This Book „Svaka čast! Odlično, dostojno najboljih avanturističkih romana!“ – Amazon „Virtuozno pripovedanje.“ – Scotsman „Ova knjiga mi se sviđa zato što, iako je radnja izmišljena, iz nje možeš da saznaš mnogo toga.“ – Guardian, mišljenje mladog čitaoca

O KNJIZI Školski brod Tobermori je prva knjiga iz novog serijala za decu iz pera majstora pripovedača Aleksandra Mekol Smita, jednog od omiljenih svetskih pisaca. Na Školskom brodu Tobermori uvek je veoma zabavno. Dignite sidro s Aleksandrom Mekol Smitom i zaplovite u niz čudesnih avantura. Pratite pustolovine dečaka i devojčica koji pohađaju jednu krajne neobičnu školu – školski jedrenjak po imenu Tobermori. Kad u zaliv Tobermori pristigne filmska ekipa, Bena i Fi pozovu da budu statisti. Njih dvoje, međutim, vrlo brzo postanu sumnjičavi – jesu li to prave filmadžije ili družina koja smera neko zlo? Ben i Fi vrlo brzo saznaju istinu, otkrivši podli plan posade sa drugog jedrenjaka. „S prelepim ilustracijama Ijana Makintoša, ova knjiga se po svom mudrom, dobrodušnom i opuštenom tonu ne razlikuje od ostalih romana Mekol Smita, koji se i ovde svim svojim čitaocima obraća kao prijateljima i sebi ravnima.“ – The Times „Divna knjiga!“ – The Sunday Times „Knjiga koja će svakako izmamiti osmeh na lice deci, a možda i starijima.“ – We Love This Book „Svaka čast! Odlično, dostojno najboljih avanturističkih romana!“ – Amazon „Virtuozno pripovedanje.“ – Scotsman „Ova knjiga mi se sviđa zato što, iako je radnja izmišljena, iz nje možeš da saznaš mnogo toga.“ – Guardian, mišljenje mladog čitaoca

USB Svemirski Brod iz crtaća Rik i Morti je prvi proizvod namenjen ovom blesavom crtaću koji je nastao kao parodija na Povratak u budućnost. Serija prati Rika i njegove nevolje koji je ustvari naučnik alkoholičar i njegovog podvodljivog unuka Mortija, koji dele svoje vreme između porodičnog života i interdimenzionalnih putovanja. Ovo je USB lampica koja se može prikačiti na bilo koji USB port i potom osvetliti prostor ispod nje. Crtać je prvi put emitovan 2013.godine i već je stekao veliku popularnost. Serija obiluje zabavom, kreativnošću i crnim humorom. Rick i Morti stekli su kultni status među fanovima i stekli reputaciju jednog od najboljih i najoriginalnijih TV crtaća u poslednje vreme. Rick's Ship USB Light je zvanično licencirani proizvod Rick i Morti. Karakteristike: USB svetlo, Zemlja uvoza: Velika Britanija, Zemlja porekla: Kina.

PRIČE IZ SIMULAKRUMA BUDUĆNOSTI! Pred nama je neobičan roman iz bliske budućnosti. Postavljajući čoveka kao „biće neizvesnosti” u pripovedački fokus romana Brod. Konzarhija, Tomislav Osmanli sopstveni romaneskni svet pozicionira u distopijski diskurs, u 2039. godinu u kojoj se čitalac upoznaje sa nostalgičnim ljudskim bićima projektovanim u blisku, otuđenu i hipermerkantilnu budućnost. I upravo je ta budućnost polje u kojem pisac – aktuelizujući uzbudljivu igru fantastičke fikcionalnosti – iznova otvara pitanja vremena i postojanja, istine i smisla, stvarnosti i iluzija, holografa kao preplavljene stvarnosti, a sve u okrilju „pripovedačkog zamagljivanja” značenja – u priviđenju, avetima i utvarama jednog od najupečatljivijih simbola u ovoj knjizi –moćnog SIMULAKRUMA. Izvanrednim umećem oblikovanja i aktiviranja elemenata negativne utopije, dinamičnom dijalogičnošću i isceniranjem mnoštva pitanja u okviru jednog društva – kako u domenu politike, religije, kulture i (ne)duhovnosti, tako i u domenu novih tehnologija, (post)humanizma i (trans)humanizma – Osmanli u vreme sve veće „ponude” ideoloških utopija književno ubedljivo, donekle bajkovito, kritički usmereno u samu suštinu razvoja današnje civilizacije, čitaocima daruje sopstvenu viziju (kao jednu od mogućih alternativa) futurističkog sveta ne tako daleke budućnosti.

Brod hiljadu snova Za Mej Smit i njenog muža ukrcavanje na Titanik predstavlja početak neverovatnog putovanja koje će njih i njihovu bebu Elen odvesti iz sirotinjskog kraja Boltona u zemlju mogućnosti o kojoj sanjaju. Međutim, kada na zaprepašćenje svih neuništivi Titanik počne da tone, Smitovi umesto ostvarenja snova doživljavaju noćnu moru. U poslednjem trenutku Mej dospeva u čamac za spašavanje, izgubivši iz vida muža i kćerku. Ipak, nekoliko trenutaka kasnije, kapetan Smit lično u čamac donosi bebu i predaje je Mej – koja, u potpunom mraku i van sebe, veruje da je beba njena Elen. Selestina Parks, još jedna mlada žena koja je sa mužem krenula u Ameriku, svedok je tog događaja. Dok dve žene sa užasom gledaju kako okean guta ostatke broda, razdiru ih potpuno različita osećanja – Mej očajava zbog gubitka muža, a Selestina priželjkuje da više ne vidi svog... Kada u osvit zore Karpatija pritekne u pomoć, Mej i Selestinu već vežu spone prijateljstva dovoljno jake da prevaziđu tragediju i društvene razlike, i traju čitav život. Međutim, Mej tada dolazi do šokantnog otkrića i biva prinuđena da u deliću sekunde donese odluku koja će nepovratno izmeniti živote mnogih...

Autor: Tomislav OsmanliPRIČE IZ SIMULAKRUMA BUDUĆNOSTI!Pred nama je neobičan roman iz bliske budućnosti. Postavljajući čoveka kao „bićeneizvesnosti” u pripovedački fokus romana Brod. Konzarhija, Tomislav Osmanli sopstveniromaneskni svet pozicionira u distopijski diskurs, u 2039. godinu u kojoj se čitalac upoznaje sanostalgičnim ljudskim bićima projektovanim u blisku, otuđenu i hipermerkantilnu budućnost.I upravo je ta budućnost polje u kojem pisac – aktuelizujući uzbudljivu igru fantastičkefikcionalnosti – iznova otvara pitanja vremena i postojanja, istine i smisla, stvarnosti iiluzija, holografa kao preplavljene stvarnosti, a sve u okrilju „pripovedačkog zamagljivanja”značenja – u priviđenju, avetima i utvarama jednog od najupečatljivijih simbola u ovoj knjizi –moćnog SIMULAKRUMA.Izvanrednim umećem oblikovanja i aktiviranja elemenata negativne utopije, dinamičnomdijalogičnošću i isceniranjem mnoštva pitanja u okviru jednog društva – kako u domenupolitike, religije, kulture i (ne)duhovnosti, tako i u domenu novih tehnologija, (post)humanizmai (trans)humanizma – Osmanli u vreme sve veće „ponude” ideoloških utopija književnoubedljivo, donekle bajkovito, kritički usmereno u samu suštinu razvoja današnje civilizacije,čitaocima daruje sopstvenu viziju (kao jednu od mogućih alternativa) futurističkog sveta ne tako daleke budućnosti.Tomislav Osmanli (1956, Bitolj) je prozaista, dramski pisac i teoretičar medija. Autor je prekotrideset knjiga različitih žanrova, a njegova dela prevedena su na više svetskih jezika. Brod.Konzarhija (2016) je treći piščev roman, nakon romana Dvadeset prvi (iz 2009. za koji je dobionajviše makedonsko priznanje – nagradu Roman godine „Utrinskog vesnika”) i Za uglom (2012).

Autor: Tomislav OsmanliPRIČE IZ SIMULAKRUMA BUDUĆNOSTI!Pred nama je neobičan roman iz bliske budućnosti. Postavljajući čoveka kao „bićeneizvesnosti” u pripovedački fokus romana Brod. Konzarhija, Tomislav Osmanli sopstveniromaneskni svet pozicionira u distopijski diskurs, u 2039. godinu u kojoj se čitalac upoznaje sanostalgičnim ljudskim bićima projektovanim u blisku, otuđenu i hipermerkantilnu budućnost.I upravo je ta budućnost polje u kojem pisac – aktuelizujući uzbudljivu igru fantastičkefikcionalnosti – iznova otvara pitanja vremena i postojanja, istine i smisla, stvarnosti iiluzija, holografa kao preplavljene stvarnosti, a sve u okrilju „pripovedačkog zamagljivanja”značenja – u priviđenju, avetima i utvarama jednog od najupečatljivijih simbola u ovoj knjizi –moćnog SIMULAKRUMA.Izvanrednim umećem oblikovanja i aktiviranja elemenata negativne utopije, dinamičnomdijalogičnošću i isceniranjem mnoštva pitanja u okviru jednog društva – kako u domenupolitike, religije, kulture i (ne)duhovnosti, tako i u domenu novih tehnologija, (post)humanizmai (trans)humanizma – Osmanli u vreme sve veće „ponude” ideoloških utopija književnoubedljivo, donekle bajkovito, kritički usmereno u samu suštinu razvoja današnje civilizacije,čitaocima daruje sopstvenu viziju (kao jednu od mogućih alternativa) futurističkog sveta ne tako daleke budućnosti.Tomislav Osmanli (1956, Bitolj) je prozaista, dramski pisac i teoretičar medija. Autor je prekotrideset knjiga različitih žanrova, a njegova dela prevedena su na više svetskih jezika. Brod.Konzarhija (2016) je treći piščev roman, nakon romana Dvadeset prvi (iz 2009. za koji je dobionajviše makedonsko priznanje – nagradu Roman godine „Utrinskog vesnika”) i Za uglom (2012).

Novi roman Roberta Perišića pripovijeda priču o egipatskoj mački Miu koja u 4. stoljeću prije naše ere sa grčkim kolonizatorima dolazi na Jadran i svjedoči osnutku grada Isse (današnjeg Visa). Miu je pri tome prva mačka na Jadranu, a roman, uz ostalo, osvjetljava postojanje životinjske povijesti, te neraskidive povezanosti brodskih migracija i povijesti mačaka. Horizont Broda za Issu je ekološko-historijski (pri čemu Perišić nema puno prethodnika, ne samo u hrvatskoj književnosti), u njemu se sreću povijest i priroda, kreće se kroz milenije i uspijeva održati vertikalu priče. Tražeći nove putove, roman pronalazi način da iz suvremenosti reinkarnira mit: o Issi, prvom gradu na Jadranu. Romani Roberta Perišića ne nastaju brzo, izlaze u ovećim razmacima, no utješno je da dugo traju. Roman Područje bez signala iz 2015. imao je prvo uspješan put od hrvatske do francuske i američke publike, a nedavno je po romanu snimljena i TV serija, višekratno međunarodno nagrađivana. Perišićev pak roman Naš čovjek na terenu, iz 2007., nakon što je prethodno objavljen u desetak zemalja, u Francuskoj je objavljen nedavno, uz pohvale u Le Mondeu i drugdje; očito, desetljeće i pol razmaka nije naškodilo ni toj priči, premda snažno uronjenoj u ondašnji trenutak, jer ovaj pripovjedač vrijeme ne samo opisuje nego ga skulptorski oblikuje. Pričamo ovdje o vremenu jer ono – zavinuto i šumno poput duboke školjke – jest i stvarno područje radnje Broda za Issu. Dosadašnje čitatelje ovog autora, kao i druge, treba ipak upozoriti – ovo je nešto posve drukčije. Kalija, rođen kao rob u Sirakuzi, i jedan neobični Vjetropir, vode nas u priču koja zaranja u ono zaboravljeno, početno. Ovo je priča o bazičnim stvarima, s jedne strane posve pri zemlji, s druge u vjetru, koji je obično metafora zaborava, ali vjetar ovdje ne zaboravlja. Ako će vas povesti u pogled djeteta, u pogled na osnovno, ako vas pritom može zanimati priča u kojoj junaci nisu samo ljudi nego i mačke i magarci i loze našeg Mediterana, onda je ovo knjiga za vas. Kako je to moglo izgledati onda kad je Jadran bio sjeverno more, na rubu svijeta? Kako je nastao svijet kojeg danas zovemo Mediteranom, je li postojao oduvijek? Tko su bili Liburni, čije je nebo bilo žensko? Je li čovjek pripitomio ovcu ili je to, u stvari, učinio pas? Kako je na Jadran u istom brodu, zajedno s pismenošću i urbanizmom, došla mačka? Je li magarac, vječno bez prava, prvi radnik? Koga su pozdravljali na Palagruži? Brod za Issu nadilazi realizam i portretiranja i vodi nas u predjele ekspresije i simbola. Nell Zink o američkom izdanju Lirski roman o antičkom Mediteranu… Graciozna meditacija o povijesti i prirodi. Iz prikaza u američkom Kirkusu O dosadašnjem radu autora: Robert Perišić piše pametno i sjajno upotrebljava ironiju, zapljuskujući nas slikama koje govore o poslijeratnoj Hrvatskoj, ne samo kao o lokaciji na kojoj se preživljava, već kao o mjestu koje nešto znači. Jonathan Franzen Polifonijsko pripovijedanje obogaćuje ovaj roman s obiljem likova, koji dobacuje puno dalje od granica Balkana. Ken Kalfus o Području bez signala, New York Times Kroz komična previranja Perišić nas je uveo u razotkrivanje i razočaranje likova koji prkose apsurdnome svijetu. Le Figaro o Našem čovjeku na terenu Robert Perišić pripovijeda upečatljivu priču o društvu usred mutacije, priču koja će vam se zavući pod kožu. Florence Bouchy o Našem čovjeku na terenu, Le Monde Područje bez signala hrvatskog književnika Roberta Perišića jedna je od onih knjiga koje se rijetko pojavljuju na horizontu jedne kulture i odmah postaju baština univerzalne biblioteke. Federica Manzon, La Stampa

Brod za Issu Horizont Broda za Issu je ekološko-historijski (pri čemu Perišić nema puno prethodnika, ne samo u hrvatskoj književnosti), u njemu se sreću povijest i priroda, kreće se kroz milenije i uspijeva održati vertikalu priče. Tražeći nove putove, roman pronalazi način da iz suvremenosti reinkarnira mit: o Issi, prvom gradu na Jadranu. Romani Roberta Perišića ne nastaju brzo, izlaze u ovećim razmacima, no utješno je da dugo traju. Roman Područje bez signala iz 2015. imao je prvo uspješan put od hrvatske do francuske i američke publike, a nedavno je po romanu snimljena i TV serija, višekratno međunarodno nagrađivana. Perišićev pak roman Naš čovjek na terenu, iz 2007., nakon što je prethodno objavljen u desetak zemalja, u Francuskoj je objavljen nedavno, uz pohvale u Le Mondeu i drugdje; očito, desetljeće i pol razmaka nije naškodilo ni toj priči, premda snažno uronjenoj u ondašnji trenutak, jer ovaj pripovjedač vrijeme ne samo opisuje nego ga skulptorski oblikuje. Pričamo ovdje o vremenu jer ono – zavinuto i šumno poput duboke školjke – jest i stvarno područje radnje Broda za Issu. Dosadašnje čitatelje ovog autora, kao i druge, treba ipak upozoriti – ovo je nešto posve drukčije. Kalija, rođen kao rob u Sirakuzi, i jedan neobični Vjetropir, vode nas u priču koja zaranja u ono zaboravljeno, početno. Ovo je priča o bazičnim stvarima, s jedne strane posve pri zemlji, s druge u vjetru, koji je obično metafora zaborava, ali vjetar ovdje ne zaboravlja. Ako će vas povesti u pogled djeteta, u pogled na osnovno, ako vas pritom može zanimati priča u kojoj junaci nisu samo ljudi nego i mačke i magarci i loze našeg Mediterana, onda je ovo knjiga za vas. Kako je to moglo izgledati onda kad je Jadran bio sjeverno more, na rubu svijeta? Kako je nastao svijet kojeg danas zovemo Mediteranom, je li postojao oduvijek? Tko su bili Liburni, čije je nebo bilo žensko? Je li čovjek pripitomio ovcu ili je to, u stvari, učinio pas? Kako je na Jadran u istom brodu, zajedno s pismenošću i urbanizmom, došla mačka? Je li magarac, vječno bez prava, prvi radnik? Koga su pozdravljali na Palagruži? Prikaži više

Brod od papira Marko Korica poznat je čitaocima „Ribolovačkog magazina“ kao autor priča koje su podjednako pogodne i za laku noć i za dobro jutro na vodi. To su priče o dobrim i manje dobrim ljudima, o njihovim svakodnevnim mukama i radostima, o tome kako malo treba za sreću, a nekad još manje za patnju. Njegovi junaci su ljudi koje srećemo na pijaci, u komšiluku, u bifeu iza ćoška, na pecanju. Većina njegovih priča vezana je za reku. Reka je simbol prolaznosti. Ona teče bez prestanka, stalno nešto donosi, a nešto odnosi u nepoznate daljine. Reka opušta i oplemenjuje one koji je vole. Donosi nezaboravne dane i noći s prijateljima i dragim osobama. Donosi slatke avanture. Pored reke se sanjari i voli, pored reke se pričaju i izmišljaju najlepše priče. Reke su večne. Na njihovim obalama, po čardama i kafanicama, na čamcima i splavovima vode se beskrajni razgovori o običnim i manje običnim dogodovštinama. Sve se već nekom nekad negde dogodilo. Ipak, svaka priča dobija novi zvuk kad kraj reke pucketa vatra. Priče Marka Korice pisane su za prijatelje i za njihove prijatelje. Mihal Ramač

Maketa broda stara treba restauracija....

U ponudi Santa Maria model broda, donešen iz Portugala 1970. godine. Svi delovi su ručno pravljeni po originalnim nacrtima broda. Dimenzije modela broda: dužina 77 cm, visina 58 cm, širina 20 cm Idealan predmet za opremanje stanova, lokala, galerija. Predmet prodaje je iz lične kolekcije. Boja ponuđenog predmeta na fotografijama može varirati u zavisnosti od svetla, ugla fotografisanja i uređaja na kom gledate fotografije predmeta.

ULTRA RETKO SA KUTIJOM IZ 60-TIH GODINA,LEPO OCUVANO,DUZINA BRODA 27 CM

Priča o bojnom brodu Tirpitz, bratu blizancu daleko poznatijeg bojnog broda Bismarck. Dok se o bojnom brodu Bismarck opširno pisalo, njegov blizanac Tirpitz bio je u literaturi pomalo zapostavljen, posebice u hrvatskom govornom području. Ušao je u službu kad je vrijeme velikih oceanskih raidera već prošlo, a poslije gubitka Bismarcka Hitler ga je poslao u sjevernu Norvešku, kako bi pojačao njemačku nazočnost na sjevernom krilu u tom sudbonosnom germanskom području. Trebao je sudjelovati u obrani od savezničke invazije (do koje nikad nije došlo), ali i u napadima na konvoje s ratnim tvorivom za Sovjetski savez, a konačno je služio u ulozi Fleet in being kako bi vezao protivničke mornaričke snage. O usamljenoj kraljici Sjevera pisalo se manje, ali predstavljao je stalnu prijetnju savezničkim konvojima, čak ni kad zbog većih oštećenja više nije mogao isploviti. Britanci su bili opsjednuti Tirpitzom, nakon što je Bismarck u svibnju 1941. godine uspio potopiti ponos britanske Kraljevske mornarice, bojni krstaš Hood. Rijetki Tirpitzovi izlasci iz norveških fjordova znali su dovesti do panike na savezničkoj strani, tako je početkom srpnja 1942. godine uništen konvoj PQ.17, nakon što je brodovima pratnje brzopleto zapovijeđeno neka se povuku kad je primljena vijest da je Tirpitz isplovio u napad. Odgoda slanja konvoja do jeseni 1942. godine izazvala je oštre prepirke između zapadnih saveznika i Staljina, tako je Tirpitz imao i stratešku ulogu. Kad više nije izlazio na more, Britanci su ga počeli napadati u norveškim fjordovima jahaćim torpedima, zrakoplovima s nosača, novo izumljenim džepnim podmornicama, a zatim i četveromotornim bombarderima s potpuno novim tipovima teških bombi, što je konačno dovelo do njegovog uništenja.

3. izdanje Novi roman Roberta Perišića pripovijeda priču o egipatskoj mački Miu koja u 4. stoljeću prije naše ere sa grčkim kolonizatorima dolazi na Jadran i svjedoči osnutku grada Isse (današnjeg Visa). Miu je pri tome prva mačka na Jadranu, a roman, uz ostalo, osvjetljava postojanje životinjske povijesti, te neraskidive povezanosti brodskih migracija i povijesti mačaka. Horizont Broda za Issu je ekološko-historijski (pri čemu Perišić nema puno prethodnika, ne samo u hrvatskoj književnosti), u njemu se sreću povijest i priroda, kreće se kroz milenije i uspijeva održati vertikalu priče. Tražeći nove putove, roman pronalazi način da iz suvremenosti reinkarnira mit: o Issi, prvom gradu na Jadranu. Romani Roberta Perišića ne nastaju brzo, izlaze u ovećim razmacima, no utješno je da dugo traju. Roman Područje bez signala iz 2015. imao je prvo uspješan put od hrvatske do francuske i američke publike, a nedavno je po romanu snimljena i TV serija, višekratno međunarodno nagrađivana. Perišićev pak roman Naš čovjek na terenu, iz 2007., nakon što je prethodno objavljen u desetak zemalja, u Francuskoj je objavljen nedavno, uz pohvale u Le Mondeu i drugdje; očito, desetljeće i pol razmaka nije naškodilo ni toj priči, premda snažno uronjenoj u ondašnji trenutak, jer ovaj pripovjedač vrijeme ne samo opisuje nego ga skulptorski oblikuje. Pričamo ovdje o vremenu jer ono – zavinuto i šumno poput duboke školjke – jest i stvarno područje radnje Broda za Issu. Dosadašnje čitatelje ovog autora, kao i druge, treba ipak upozoriti – ovo je nešto posve drukčije. Kalija, rođen kao rob u Sirakuzi, i jedan neobični Vjetropir, vode nas u priču koja zaranja u ono zaboravljeno, početno. Ovo je priča o bazičnim stvarima, s jedne strane posve pri zemlji, s druge u vjetru, koji je obično metafora zaborava, ali vjetar ovdje ne zaboravlja. Ako će vas povesti u pogled djeteta, u pogled na osnovno, ako vas pritom može zanimati priča u kojoj junaci nisu samo ljudi nego i mačke i magarci i loze našeg Mediterana, onda je ovo knjiga za vas. Kako je to moglo izgledati onda kad je Jadran bio sjeverno more, na rubu svijeta? Kako je nastao svijet kojeg danas zovemo Mediteranom, je li postojao oduvijek? Tko su bili Liburni, čije je nebo bilo žensko? Je li čovjek pripitomio ovcu ili je to, u stvari, učinio pas? Kako je na Jadran u istom brodu, zajedno s pismenošću i urbanizmom, došla mačka? Je li magarac, vječno bez prava, prvi radnik? Koga su pozdravljali na Palagruži?

Na Školskom brodu Tobermori uvek je veoma zabavno. Dignite sidro s Aleksandrom Mekol Smitom i zaplovite u niz čudesnih avantura. Pratite pustolovine dečaka i devojčica koji pohađaju jednu krajne neobičnu školu – školski jedrenjak po imenu Tobermori. Kad u zaliv Tobermori pristigne filmska ekipa, Bena i Fi pozovu da budu statisti. Njih dvoje, međutim, vrlo brzo postanu sumnjičavi – jesu li to prave filmadžije ili družina koja smera neko zlo? Ben i Fi vrlo brzo saznaju istinu, otkrivši podli plan posade sa drugog jedrenjaka. „S prelepim ilustracijama Ijana Makintoša, ova knjiga se po svom mudrom, dobrodušnom i opuštenom tonu ne razlikuje od ostalih romana Mekol Smita, koji se i ovde svim svojim čitaocima obraća kao prijateljima i sebi ravnima.“ – The Times

O knjizi: Za Mej Smit i njenog muža ukrcavanje na Titanik predstavlja početak neverovatnog putovanja koje će njih i njihovu bebu Elen odvesti iz sirotinjskog kraja Boltona u zemlju mogućnosti o kojoj sanjaju. Međutim, kada na zaprepašćenje svih neuništivi Titanik počne da tone, Smitovi umesto ostvarenja snova doživljavaju noćnu moru. U poslednjem trenutku Mej dospeva u čamac za spašavanje, izgubivši iz vida muža i kćerku. Ipak, nekoliko trenutaka kasnije, kapetan Smit lično u čamac donosi bebu i predaje je Mej – koja, u potpunom mraku i van sebe, veruje da je beba njena Elen. Selestina Parks, još jedna mlada žena koja je sa mužem krenula u Ameriku, svedok je tog događaja. Dok dve žene sa užasom gledaju kako okean guta ostatke broda, razdiru ih potpuno različita osećanja – Mej očajava zbog gubitka muža, a Selestina priželjkuje da više ne vidi svog... Kada u osvit zore Karpatija pritekne u pomoć, Mej i Selestinu već vežu spone prijateljstva dovoljno jake da prevaziđu tragediju i društvene razlike, i traju čitav život. Međutim, Mej tada dolazi do šokantnog otkrića i biva prinuđena da u deliću sekunde donese odluku koja će nepovratno izmeniti živote mnogih...

O knjizi: Za Mej Smit i njenog muža ukrcavanje na Titanik predstavlja početak neverovatnog putovanja koje će njih i njihovu bebu Elen odvesti iz sirotinjskog kraja Boltona u zemlju mogućnosti o kojoj sanjaju. Međutim, kada na zaprepašćenje svih neuništivi Titanik počne da tone, Smitovi umesto ostvarenja snova doživljavaju noćnu moru. U poslednjem trenutku Mej dospeva u čamac za spašavanje, izgubivši iz vida muža i kćerku. Ipak, nekoliko trenutaka kasnije, kapetan Smit lično u čamac donosi bebu i predaje je Mej – koja, u potpunom mraku i van sebe, veruje da je beba njena Elen. Selestina Parks, još jedna mlada žena koja je sa mužem krenula u Ameriku, svedok je tog događaja. Dok dve žene sa užasom gledaju kako okean guta ostatke broda, razdiru ih potpuno različita osećanja – Mej očajava zbog gubitka muža, a Selestina priželjkuje da više ne vidi svog... Kada u osvit zore Karpatija pritekne u pomoć, Mej i Selestinu već vežu spone prijateljstva dovoljno jake da prevaziđu tragediju i društvene razlike, i traju čitav život. Međutim, Mej tada dolazi do šokantnog otkrića i biva prinuđena da u deliću sekunde donese odluku koja će nepovratno izmeniti živote mnogih...

Za Mej Smit i njenog muža ukrcavanje na Titanik predstavlja početak neverovatnog putovanja koje će njih i njihovu bebu Elen odvesti iz sirotinjskog kraja Bostona u zemlju mogućnosti o kojoj sanjaju. Međutim, kada na zaprepašćenje svih neuništivi Titanik počne da tone, Smitovi umesto ostvarenja snova doživljavaju noćnu moru. U poslednjem trenutku Mej dospeva u čamac za spašavanje, izgubivši iz vida muža i kćerku. Ipak, nekoliko trenutaka kasnije, kapetan Smit lično u čamac donosi bebu i predaje je Mej – koja, u potpunom mraku i van sebe, veruje da je beba njena Elen. Selestina Parks, još jedna mlada žena koja je sa mužem krenula u Ameriku, svedok je tog događaja. Dok dve žene sa užasom gledaju kako okean guta ostatke broda, razdiru ih potpuno različita osećanja – Mej očajava zbog gubitka muža, a Selestina priželjkuje da više ne vidi svog... Kada u osvit zore Karpatija pritekne u pomoć, Mej i Selestinu već vežu spone prijateljstva dovoljno jake da prevaziđu tragediju i društvene razlike, i traju čitav život. Međutim, Mej tada dolazi do šokantnog otkrića i biva prinuđena da u deliću sekunde donese odluku koja će nepovratno izmeniti živote mnogih..

Denis Gusarski brod igra

brod

Maketa parnog broda u dobrom stanju. Predmet ne poseduje postolje. Dimenzije: Duzina 30 cm Sirina 28 cm Sirina 5 cm