Priča o najčuvenijem njemačkom bojnom brodu tokom Drugog svetskog rata Bismarck. Njemački bojni brod Bismarck sigurno je najčešće spominjani i opisivani ratni brod svijeta. O Bismarcku i njegovoj nepotopivosti još kolaju brojne legende, posljedica njemačke, ali i britanske promidžbe, nakon što je potopio njihov najpoznatiji ratni brod The Mighty Hood. Razlozi gubitku Bismarcka bili su pak mnogostruki, čak ako se zapostavi činjenica da je Royal Navy imala mnogostruku brojčanu premoć. Brod je unatoč svojoj savršenosti ipak planiran prema načelima gradnje bojnih brodova tijekom Prvoga svjetskog rata, s nisko postavljenom glavnom oklopnom palubom i (za borbu protiv drugih bojnih brodova) nepotrebnom pomoćnom bitnicom topova kalibra 150 mm. Konstrukcija krmenog dijela broda i troosovinski pogon umjesto pogona na četiri osovine i četiri vijka, bila je glavni uzrok za onesposobljavanje Bismarcka prije odlučujuće bitke s bojnim brodovima. Veliki njemački propust bio je i prestanak gradnje nosača zrakoplova Graf Zeppelin (čiji projekt je također predviđao brojne nepotrebne topove kalibra 150 mm), koji bi inače predstavljao znatno pojačanje njemačkoj postrojbi, jer bi ukrcani lovci Messerschmitt Bf 109 mogli spriječiti sve napade tadašnjih britanskih torpednih zrakoplova i bombardera, a bombarderi Junkers Ju 87 Stuka držali bi protivničke brodove na odstojanju. Odgovornost za tu grešku velikim dijelom snosi i zapovjedništvo njemačkog zrakoplovstva (Luftwaffe) s maršalom Hermannom Göringom na čelu. Zapovjednik njemačke postrojbe i zapovjednik flote, admiral Lütjens, također je odgovoran za gubitak njemačkog bojnog broda, jer je počinio niz taktičkih pogrešaka.

Opis Ketrin En Porter Prosveta 1972

Opis B. Traven Nolit 1980

Opis Miroslav Savićević Prosveta 1982

Opis Gustav Renker Džepna knjiga 1955

odina izdanja: 1972 Jezik: Srpski Autor: Strani AUTOR: Ketrin En Porter NASLOV: Brod budala IZDAVAČ: Prosveta GODINA: 1972 X- KU POVEZ: tvrdi

Boris traven - Mrtvački brod tvrd povez zlatotisk Odlično očuvbana

Priča o odnosu dece i roditelja u savremenom društvu. Reč je o priči ispripovedanoj iz perspektive dvanaestogodišnje devojčice Jarke, koja živi s mladom i nezrelom majkom Lucijom i hladnom bakom Irenom. Emocionalno zanemarena i prepuštena samoj sebi, Jarka provodi dane sanjareći o mestu na kojem će se osećati sigurno: o malenom vrtu s kućicom koju je izgradio njen deka u predgrađu okruženom zelenilom.

Ova knjiga sastoji se od stotinak poglavlja posvećenih različitim oblicima ludosti, odnosno gluposti. S obzirom da je knjiga napisana krajem XV veka, u njoj autor kritikuje sve postojeće, niko, pa ni Crkva, ne ostaju pošteđeni. Kako vreme odmiče, čini nam se da Brant govori sve snažnije, više, i što je najvažnije, književno sve uverljivije.

Zagor u epizodi Misterizni brod. 130 strana, A5 format, 6a naslovnica u koloru u okviru stripa. Stanje kao na slikama.

Fenicanski brod-V.Jan.Izdavac Decja knjiga-Beograd,1956 godine.Mek povez,167 str.Pecat,korice blago pohabane ostalo dobro ocuvano.

Brod u dvorištu neće samo potvrditi već odavno učvršćenu Pavičićevu poziciju na hrvatskoj književnoj sceni, nego je to autorski najambicioznija te jezično, stilski i tematski najhrabrija i najuzbudljivija njegova knjiga. Među suvremenim hrvatskim piscima ne postoji nitko tko tako točno i bez uljepšavanja, kritički i angažirano, naoko hladnim i objektivnim stilom, a zapravo s poznavanjem i iznimnom ljubavlju piše o Dalmaciji.

Skice se nalze u plastični tobolaca ,jedan tobolac oštećen i na jednom nema poklopac Dužina tobolca 80 cm Dimenzije jedne skice 120 cm x 77 cm Neznam da li skice kompletne i za koje brod skice Skice na Engleskom jeziku

46462) SVEMIRSKI BROD GALAKTIKA , Glen Larsen i Robert Terston , Prosveta Beograd 1980 ,epopeja o borbi ljudske rase za opstanak , U beskrajnim svemirskim prostranstvima, sa maglovitim, mitskim sećanjima na svoju prapostojbinu Zemlju, ljudska rasa već hiljadama godina živi rasprostrta na desetak udruženih planeta, vodeći hiljadugodišnji rat sa tuđom, okrutnom kosmičkom civilizacijom. I u trenutku slavlja, kada se već čini da je žuđeni, sveopšti mir na domaku ruku, dolazi do izdajničkog udarca neprijatelja: sav život na ljudskim planetama zatrt je, vojna moć čovekove rase gotovo je uništena, i samo jedan mali odred predvođen bojnim brodom Galaktika, nastoji da nađe novo pribežište negde u svemiru. Ali, gde da potraži to pribžište? Jedina mogućnost, čini se, ostaje Zemlja; niko nije siguranda planeta s tim imenom uopšte postoji . Da nije ona samo alem-kamen u središtu sačuvanih, ali dosta neodređenih legendi koje su preživele milenijume. Izbora, međutim, nema, i hrabra posada Galaktike upušta se u svoj najveći poduhvat. Moćni neprijatelj, stekavši preimućstvo prvog udarca, i u želji da dokrajči ljudski soj i zavlada čitavom galaksijom, neprestano im je na tragu, nagoneći poslednje izdanke sjajne civilizacije da pokažu junaštvo i dovitljivost ravne najvećim primerima davne, mitske prošlosti. Po romanu „Svemirski brod Galaktika` snimljen je i film, koji je, znatno nadmašio i slavne „Zvezdane ratove`. biblioteka Plava ptica knjiga 61. , tvrd povez, format 13,5 x 19 cm , zaštitni omot sa manjim zacepljenjima , ćirilica, ilustrovano, 342 strane , školska posveta na predlistu ,

Školski brod Tobermori je prva knjiga iz novog serijala za decu iz pera majstora pripovedača Aleksandra Mekol Smita, jednog od omiljenih svetskih pisaca. Na Školskom brodu Tobermori uvek je veoma zabavno. Dignite sidro s Aleksandrom Mekol Smitom i zaplovite u niz čudesnih avantura. Pratite pustolovine dečaka i devojčica koji pohađaju jednu krajne neobičnu školu – školski jedrenjak po imenu Tobermori. Kad u zaliv Tobermori pristigne filmska ekipa, Bena i Fi pozovu da budu statisti. Njih dvoje, međutim, vrlo brzo postanu sumnjičavi – jesu li to prave filmadžije ili družina koja smera neko zlo? Ben i Fi vrlo brzo saznaju istinu, otkrivši podli plan posade sa drugog jedrenjaka. „S prelepim ilustracijama Ijana Makintoša, ova knjiga se po svom mudrom, dobrodušnom i opuštenom tonu ne razlikuje od ostalih romana Mekol Smita, koji se i ovde svim svojim čitaocima obraća kao prijateljima i sebi ravnima.“ – The Times „Divna knjiga!“ – The Sunday Times „Knjiga koja će svakako izmamiti osmeh na lice deci, a možda i starijima.“ – We Love This Book „Svaka čast! Odlično, dostojno najboljih avanturističkih romana!“ – Amazon „Virtuozno pripovedanje.“ – Scotsman „Ova knjiga mi se sviđa zato što, iako je radnja izmišljena, iz nje možeš da saznaš mnogo toga.“ – Guardian, mišljenje mladog čitaoca

PRIČE IZ SIMULAKRUMA BUDUĆNOSTI! Pred nama je neobičan roman iz bliske budućnosti. Postavljajući čoveka kao „biće neizvesnosti” u pripovedački fokus romana Brod. Konzarhija, Tomislav Osmanli sopstveni romaneskni svet pozicionira u distopijski diskurs, u 2039. godinu u kojoj se čitalac upoznaje sa nostalgičnim ljudskim bićima projektovanim u blisku, otuđenu i hipermerkantilnu budućnost. I upravo je ta budućnost polje u kojem pisac – aktuelizujući uzbudljivu igru fantastičke fikcionalnosti – iznova otvara pitanja vremena i postojanja, istine i smisla, stvarnosti i iluzija, holografa kao preplavljene stvarnosti, a sve u okrilju „pripovedačkog zamagljivanja” značenja – u priviđenju, avetima i utvarama jednog od najupečatljivijih simbola u ovoj knjizi –moćnog SIMULAKRUMA. Izvanrednim umećem oblikovanja i aktiviranja elemenata negativne utopije, dinamičnom dijalogičnošću i isceniranjem mnoštva pitanja u okviru jednog društva – kako u domenu politike, religije, kulture i (ne)duhovnosti, tako i u domenu novih tehnologija, (post)humanizma i (trans)humanizma – Osmanli u vreme sve veće „ponude” ideoloških utopija književno ubedljivo, donekle bajkovito, kritički usmereno u samu suštinu razvoja današnje civilizacije, čitaocima daruje sopstvenu viziju (kao jednu od mogućih alternativa) futurističkog sveta ne tako daleke budućnosti.

Novi roman Roberta Perišića pripovijeda priču o egipatskoj mački Miu koja u 4. stoljeću prije naše ere sa grčkim kolonizatorima dolazi na Jadran i svjedoči osnutku grada Isse (današnjeg Visa). Miu je pri tome prva mačka na Jadranu, a roman, uz ostalo, osvjetljava postojanje životinjske povijesti, te neraskidive povezanosti brodskih migracija i povijesti mačaka. Horizont Broda za Issu je ekološko-historijski (pri čemu Perišić nema puno prethodnika, ne samo u hrvatskoj književnosti), u njemu se sreću povijest i priroda, kreće se kroz milenije i uspijeva održati vertikalu priče. Tražeći nove putove, roman pronalazi način da iz suvremenosti reinkarnira mit: o Issi, prvom gradu na Jadranu. Romani Roberta Perišića ne nastaju brzo, izlaze u ovećim razmacima, no utješno je da dugo traju. Roman Područje bez signala iz 2015. imao je prvo uspješan put od hrvatske do francuske i američke publike, a nedavno je po romanu snimljena i TV serija, višekratno međunarodno nagrađivana. Perišićev pak roman Naš čovjek na terenu, iz 2007., nakon što je prethodno objavljen u desetak zemalja, u Francuskoj je objavljen nedavno, uz pohvale u Le Mondeu i drugdje; očito, desetljeće i pol razmaka nije naškodilo ni toj priči, premda snažno uronjenoj u ondašnji trenutak, jer ovaj pripovjedač vrijeme ne samo opisuje nego ga skulptorski oblikuje. Pričamo ovdje o vremenu jer ono – zavinuto i šumno poput duboke školjke – jest i stvarno područje radnje Broda za Issu. Dosadašnje čitatelje ovog autora, kao i druge, treba ipak upozoriti – ovo je nešto posve drukčije. Kalija, rođen kao rob u Sirakuzi, i jedan neobični Vjetropir, vode nas u priču koja zaranja u ono zaboravljeno, početno. Ovo je priča o bazičnim stvarima, s jedne strane posve pri zemlji, s druge u vjetru, koji je obično metafora zaborava, ali vjetar ovdje ne zaboravlja. Ako će vas povesti u pogled djeteta, u pogled na osnovno, ako vas pritom može zanimati priča u kojoj junaci nisu samo ljudi nego i mačke i magarci i loze našeg Mediterana, onda je ovo knjiga za vas. Kako je to moglo izgledati onda kad je Jadran bio sjeverno more, na rubu svijeta? Kako je nastao svijet kojeg danas zovemo Mediteranom, je li postojao oduvijek? Tko su bili Liburni, čije je nebo bilo žensko? Je li čovjek pripitomio ovcu ili je to, u stvari, učinio pas? Kako je na Jadran u istom brodu, zajedno s pismenošću i urbanizmom, došla mačka? Je li magarac, vječno bez prava, prvi radnik? Koga su pozdravljali na Palagruži? Brod za Issu nadilazi realizam i portretiranja i vodi nas u predjele ekspresije i simbola. Nell Zink o američkom izdanju Lirski roman o antičkom Mediteranu… Graciozna meditacija o povijesti i prirodi. Iz prikaza u američkom Kirkusu O dosadašnjem radu autora: Robert Perišić piše pametno i sjajno upotrebljava ironiju, zapljuskujući nas slikama koje govore o poslijeratnoj Hrvatskoj, ne samo kao o lokaciji na kojoj se preživljava, već kao o mjestu koje nešto znači. Jonathan Franzen Polifonijsko pripovijedanje obogaćuje ovaj roman s obiljem likova, koji dobacuje puno dalje od granica Balkana. Ken Kalfus o Području bez signala, New York Times Kroz komična previranja Perišić nas je uveo u razotkrivanje i razočaranje likova koji prkose apsurdnome svijetu. Le Figaro o Našem čovjeku na terenu Robert Perišić pripovijeda upečatljivu priču o društvu usred mutacije, priču koja će vam se zavući pod kožu. Florence Bouchy o Našem čovjeku na terenu, Le Monde Područje bez signala hrvatskog književnika Roberta Perišića jedna je od onih knjiga koje se rijetko pojavljuju na horizontu jedne kulture i odmah postaju baština univerzalne biblioteke. Federica Manzon, La Stampa

Priča o bojnom brodu Tirpitz, bratu blizancu daleko poznatijeg bojnog broda Bismarck. Dok se o bojnom brodu Bismarck opširno pisalo, njegov blizanac Tirpitz bio je u literaturi pomalo zapostavljen, posebice u hrvatskom govornom području. Ušao je u službu kad je vrijeme velikih oceanskih raidera već prošlo, a poslije gubitka Bismarcka Hitler ga je poslao u sjevernu Norvešku, kako bi pojačao njemačku nazočnost na sjevernom krilu u tom sudbonosnom germanskom području. Trebao je sudjelovati u obrani od savezničke invazije (do koje nikad nije došlo), ali i u napadima na konvoje s ratnim tvorivom za Sovjetski savez, a konačno je služio u ulozi Fleet in being kako bi vezao protivničke mornaričke snage. O usamljenoj kraljici Sjevera pisalo se manje, ali predstavljao je stalnu prijetnju savezničkim konvojima, čak ni kad zbog većih oštećenja više nije mogao isploviti. Britanci su bili opsjednuti Tirpitzom, nakon što je Bismarck u svibnju 1941. godine uspio potopiti ponos britanske Kraljevske mornarice, bojni krstaš Hood. Rijetki Tirpitzovi izlasci iz norveških fjordova znali su dovesti do panike na savezničkoj strani, tako je početkom srpnja 1942. godine uništen konvoj PQ.17, nakon što je brodovima pratnje brzopleto zapovijeđeno neka se povuku kad je primljena vijest da je Tirpitz isplovio u napad. Odgoda slanja konvoja do jeseni 1942. godine izazvala je oštre prepirke između zapadnih saveznika i Staljina, tako je Tirpitz imao i stratešku ulogu. Kad više nije izlazio na more, Britanci su ga počeli napadati u norveškim fjordovima jahaćim torpedima, zrakoplovima s nosača, novo izumljenim džepnim podmornicama, a zatim i četveromotornim bombarderima s potpuno novim tipovima teških bombi, što je konačno dovelo do njegovog uništenja.

3. izdanje Novi roman Roberta Perišića pripovijeda priču o egipatskoj mački Miu koja u 4. stoljeću prije naše ere sa grčkim kolonizatorima dolazi na Jadran i svjedoči osnutku grada Isse (današnjeg Visa). Miu je pri tome prva mačka na Jadranu, a roman, uz ostalo, osvjetljava postojanje životinjske povijesti, te neraskidive povezanosti brodskih migracija i povijesti mačaka. Horizont Broda za Issu je ekološko-historijski (pri čemu Perišić nema puno prethodnika, ne samo u hrvatskoj književnosti), u njemu se sreću povijest i priroda, kreće se kroz milenije i uspijeva održati vertikalu priče. Tražeći nove putove, roman pronalazi način da iz suvremenosti reinkarnira mit: o Issi, prvom gradu na Jadranu. Romani Roberta Perišića ne nastaju brzo, izlaze u ovećim razmacima, no utješno je da dugo traju. Roman Područje bez signala iz 2015. imao je prvo uspješan put od hrvatske do francuske i američke publike, a nedavno je po romanu snimljena i TV serija, višekratno međunarodno nagrađivana. Perišićev pak roman Naš čovjek na terenu, iz 2007., nakon što je prethodno objavljen u desetak zemalja, u Francuskoj je objavljen nedavno, uz pohvale u Le Mondeu i drugdje; očito, desetljeće i pol razmaka nije naškodilo ni toj priči, premda snažno uronjenoj u ondašnji trenutak, jer ovaj pripovjedač vrijeme ne samo opisuje nego ga skulptorski oblikuje. Pričamo ovdje o vremenu jer ono – zavinuto i šumno poput duboke školjke – jest i stvarno područje radnje Broda za Issu. Dosadašnje čitatelje ovog autora, kao i druge, treba ipak upozoriti – ovo je nešto posve drukčije. Kalija, rođen kao rob u Sirakuzi, i jedan neobični Vjetropir, vode nas u priču koja zaranja u ono zaboravljeno, početno. Ovo je priča o bazičnim stvarima, s jedne strane posve pri zemlji, s druge u vjetru, koji je obično metafora zaborava, ali vjetar ovdje ne zaboravlja. Ako će vas povesti u pogled djeteta, u pogled na osnovno, ako vas pritom može zanimati priča u kojoj junaci nisu samo ljudi nego i mačke i magarci i loze našeg Mediterana, onda je ovo knjiga za vas. Kako je to moglo izgledati onda kad je Jadran bio sjeverno more, na rubu svijeta? Kako je nastao svijet kojeg danas zovemo Mediteranom, je li postojao oduvijek? Tko su bili Liburni, čije je nebo bilo žensko? Je li čovjek pripitomio ovcu ili je to, u stvari, učinio pas? Kako je na Jadran u istom brodu, zajedno s pismenošću i urbanizmom, došla mačka? Je li magarac, vječno bez prava, prvi radnik? Koga su pozdravljali na Palagruži?

ZAGOR 112 - CRNI BROD

GUSTAV RENKER TAJANSTVENI BROD Tvrdi povez

zlatna serija 99 - Avetinjski brod - mark

MRTVAČKI BROD, B. Traven Nolit, Beograd, 1980. tvrd povez 345 strana Odlično očuvana knjiga

B. Traven - MRTVAČKI BROD: Doživljaji američkog mornara Roman (Nolit, Beograd, 1980, tvrd povez, 343 str.)

Knjiga je u odličnom stanju,potpuno nova. Izdavač:(Slavonski Brod 1984 god) Mek povez 106 str