Kompjuter kao nov slabo korisceno.....dete na fakultetu je koristila

Naslon za leđa u crnoj mreži. Sedište u crnom štofu.Sinhro mehanizam SMY sa 2 ručke, kočenje u svim pozicijama. Podesivi rukonasloni po visini sa PU topom. Hromirana metalna zvezda, gumeni točkići. Gasni mehanizam, podešavanje po visini, okretanje 360 stepeni. GLAVONASLON podesavajuci po visini. SPOJ KLASIKE I DIZAJNA, ČIJA JE FUNKCIONALNOST DOVEDENA DO SVRSENSTVA! SAČUVAĆE VAM LEDJA I OLAKSATI RADNE SATE! EKSLUZIVNI DIZAJN I VISOK KVALITET IZRADE

Prodajem privatnu kolekciju časopisa Svet Kompjutera. Brojevi: 2003: 9-12 2004: Svi 2005: Svi 2006: Svi 2007: Svi 2008: Svi 2009: Svi 2010: Svi 2011: Svi 2012: 1-11 2013: 1-2 Tu bi trebali biti i svi dodatni posteri, kao i vodiči (npr. za WoW). Očuvanost: par najstarijih brojeva su malo pohabani, drugi su perfektno očuvani, neki jednom prelistani, a neki još uvek u zaštitnom celofanu.

Svet Kompjutera (185 odlično očuvana broja!!!) Prodajem 185 odlično očuvana časopisa Sveta Kompjutera iz lične kolekcije. Spisak brojeva po godinama: 1998 - 2 2002 - 12 2003 - 2, 3, 7, 8, 11, 12 2004 - nedostaje samo broj 1 2005 - nedostaje samo broj 9 2006 - nedostaje samo broj 11 2007 - nedostaje samo broj 4 2008 - nedostaju brojevi 1, 4, 6, 9 i 11 2009 - SVIH 12 brojeva 2010 - nedostaju brojevi 1, 4, 5, 11 i 12 2011 - nedostaju brojevi 3 i 4 2012 - nedostaju brojevi 9, 10, 11 i 12 2013 - SVIH 12 brojeva 2014 - SVIH 12 brojeva 2015 - nedostaju brojevi 2, 3, 4, 10, 11 i 12 2016 - nedostaje samo broj 12 2017 - SVIH 12 brojeva 2018 - SVIH 12 brojeva 2019 - SVIH 12 brojeva 2020 - nedostaju brojevi 2, 8, 9, 10, 11 i 12 2021 - samo brojevi 1 i 2 Ukupno 185 izuzetno očuvana Sveta Kompjutera. Nisu svi na slikama - veća je gomila!!! Eventualno postoji mogućnost dogovora i za manje količine, naravno po većim cenama.

Retko u ponudi BIT 2 1968 Drugi broj legendarnog časopisa Tags: Vizuelna konkretna concrete poetry eksperimentalna knjizevnost poezija umetnicki strip bosch+bosch Avangardni omotači Omoti Ovitak montaža kolaž avant-garde design Artists book zenit casopis zenitizam nadrealizam ljubomir micic konstruktivizam ruska avangarda flaker prva izdanja međuratna književnost Slavko Matković Bogdanović Balint Sombati Katalin Ladik Vladan Radovanović signalizam vokovizuel Bosch+Bosch Judita Šalgo neoavangarda Vojislav Despotov Vujica Rešin Tucić postmoderna srpska književnost xx veka avangardna poezija bit international dada dadaizam dragan aleksić uj symposion grupa OHO kod e-kod mixed media bora cosic casopis rok index Postmoderna

Originalni bioskopski (filmski) plakat : Alphaville - pustolovine Lemmyja Cautiona Alphaville (fra. Alphaville, une étrange aventure de Lemmy Caution) je francuski ZF film noir iz 1965. kojeg je režirao Jean-Luc Godard. Iako spada u ZF žanr, film nema nijednog specijalnog efekta. Radnja se vrti oko detektiva Lemmy Cautiona koji na planetu Alphaville traži jednog znanstvenika. Teme i analiza Jedna od glavnih tema priče je mehanizacija društva i odumiranje emocija (dehumanizacija). Uz to što je film snimljen na ulicama Pariza 1960-ih bez ikakvih specijalnih efekata ili futurističkih građevina, iako se odigrava u budućnosti, mogu se naznačiti poruke da bi ljudska budućnost mogla završiti kao njihova prošlost. Cijeli grad kontrolira kompjuter a svako slobodno razmišljanje ili emocija su zabranjeni, čime se simbolično govori o represiji i diktaturi. U jednoj sceni njihova Biblija se ispostavi kao običan rječnik. Glavni junak Caution se povremeno služi poetičnim jezikom, nečim što je izvan logike te što razumiju samo ljudi, a ne kompjuteri. Stoga to zbuni Alpha 60 koji ga ispituje u jednoj skevenci. Caution se služi intuicijom, što kompjuter ne može shvatiti, te ne odgovora pitanja samo s da ili ne, u binarnom sustavu. Uz to se nadovezuje i sam Godardov filmski stil, koji ne slijedi logiku ili pravila, nego teče intuitivno, apstraktno. Tu su i tragovi gnoseologije, te granice ljudskog i kompjuterskog znanja, ali i poruka da bi se čovjek trebao osloboditi razmišljanja poput robota. Režija: Jean-Luc Godard Producent: André Michelin Scenario: Jean-Luc Godard, Paul Eluard Uloge: Eddie Constantine, Anna Karina, Howard Vernon Kao na fotografijama. Standardne dimenzije (oko 69 x 49 cm)

Zvučnik Bluetooth karaoke sa 2 bezicna mikrofona 12 inčaSa šarenim LED 12-inčnim udarnim kvalitetom zvuka karaoke zvučnika prenosivi spoljni zvučnici Broj modela HS-TS12K3Funkcije USB/TF/AUDIOINPUT/FM/MIKROFONSKI ULAZSnaga 50VVoltaža 110-220V (50-60Hz)Veličina baterije 12V punjiva baterijaVreme rada 3-4 sata neprekidno (u zavisnosti od jačine zvuka)Vreme punjenja 2 sata (automatsko upravljanje punjenjem)Kontrolno dugme kontrola jačine zvuka / Eho / Bas / Visoki tonovi / kontrola jačine zvuka mikrofonaMaterijal proizvoda Drvena kutija+plastika+gvozdena mrežaBoja proizvoda Crna + boja zrna drvetaVeličina proizvoda Š365*D275*V560mm T. H. D. <1%Frekvencijski odziv 100HZ do 15KHZFrekvencijski opseg VHF 174-270 MHZKoristite Kompjuter, kućni bioskop, karaoke plejer, mobilni telefon, prenosivi audio plejer, scena, zabava, na otvorenom, fitnes, ples na kvadratu, promocija, venčanje

PLOČA JE U ODLIČNOM STANJU, VINIL KAO NOV, KAO UPRAVO ODŠTAMPAN!!!! VINIL: 5 NM OMOT: 5 A1 –Koja Doživljaji Зеленoг Зубa A2 –Vlada Divljan Skalpeli A3 –Vlada Divljan Ljubavna Tema A4 –Vlada Divljan Hasanaginica Rep A5 –Vlada Divljan Montažni Kompjuter A6 –Vlada Divljan Nindža Mix A7 –Vlada Divljan Ljubavna Tema Japan A8 –Vlada Divljan Skalpeli Žive A9 –Vlada Divljan Ljubavna Tema - Kraj A10 –Koja Novi Doživljaji Зеленoг Зубa A11 –Gile Drakulina Tema A12 –Gile Tvoj Dan A13 –Gile Barbarina Tema A14 –Gile Srećna Nova Godina A15 –Gile Ja Ne Mogu Više A16 –Gile Hajde, Hajde Devojko A17 –Gile Dobro Jutro B1 –Koja Najnoviji Doživljaji Зеленoг Зубa B2 –Koja Nećemo I B3 –Koja Trese. Lupa, Udara B4 –Koja U Pozorištu B5 –Koja Pokojni Toza B6 –Koja S. Stan B7 –Koja Orman B8 –Koja San B9 –Koja Crveno B10 –Koja Waka - B11 –Koja Nećemo II B12 –Koja E & Đ Stan B13 –Koja Zdravo, Zube Zeleni

Redak model personalnog kompjutera iz 1983. god. Ispravno sve, top stanje! !! ! Za vise informacija pozvati. Cena nije fiksna, moguc dogovor! !!

Prvo provizorno izdanje (bon). Višebojna. Na av. devojka za kompjuterom; rv: vinjeta sa spomenikom u Kruševu. Na jednoj strani pretisak PRIMEROK, na drugoj SPECIMEN. Ref: Krause 8s. Kvalitet: VF.

60306) Sistem elektronskih mašina za obradu podataka tipa IBM 705 IBM ORDINATEURS : Prevod sa francuskog dopunjen tekstom iz engleskog originala Savezni zavod za statistiku Beograd avgust 1959 Kompjuter “IBM 705” je bio jedan od najmoćnijih sistema za obradu podataka sredinom 1950-ih. Dizajniran je prvenstveno za rukovanje poslovnim podacima. Bio je težak 10 t, imao je kapacitet centralne memorije od 40KB i koštao je 1.460.000 dolara. Taj računar je bio prvi koji je nabavljen u FNRJ, i to 1960. godine od strane tadašnjeg Saveznog zavoda za statistiku. Korišćen je pre svega za obradu popisa stanovništva 1961, a kasnije i za druga statistička istraživanja. Iz sadržaja : I: Karakteristike sistema IBM 705 ; Memorije, Kodiranje znakova , Ulazne i izlazne jedinice ; Unutarnji program ; Autokoder sistema IBM 705 ; II: Operacije prevođenja podataka ; Aritmetičke instrukcije ; Operacije prenošenja ; Operacije pri kraju ulaza i izlaza ; Ostale instrukcije ; Kontrolni postupci ; III: Grupni slogovi ; Konsultovanje tabele ; Komandni pult ; Metod unošenja programa i konstanta ; IV: Periferne jedinice ; Čitač kartica 714 ; Bušač kartica 722 ; Štampač 7171 ; Magnetni doboš 734 ; Jedinica magnetne trake ; Prevođenje sa kartica na traku ; .... priručnik , mek povez , format 20,5 x 28,5 cm , ilustrovano, latinica, 220 strana, RETKOST !

Elegantna i moderna torba za notebook, izrađena od kombinacije Gucci najlona i industrijske kože, otporna na vodu. Sadrži dva unutrašnja odeljka, uključujući i zaštićeni prostor za odlaganje kompjutera 15,6". Moguća je montaža na ručku kofera.

Robustna, klasična torba za notebook, izrađena od industrijske kože. Sadrži tri unutrašnja odeljka, uključujući i zaštićeni prostor za odlaganje kompjutera 15,6". Moguća je montaža na ručku kofera. Prednji džep kao dodatni kapacitet sa lakšim pristupom.

Veoma praktična kompjuterska torba, koja se za par sekundi može pretvoriti u ranac. U glavnom odeljku se nalazi zaštićeni prostor za odlaganje kompjutera 15,6", a torba ima i dodatne džepove sa prednje strane. Izrađena je recikliranog vodonepropusnog materijala sa "PVC free" oznakom.

Elegantna i moderna muška torba za notebook, izrađena od visokokvalitetne veštačke kože, sa "PVC free" oznakom. Sadrži dva unutrašnja odeljka, uključujući i zaštićeni prostor za odlaganje kompjutera 15,6".na prednjoj strani se nalazi veliki džep sa rajsferšlusom. Moguća je montaža na ručku kofera.

Digitron (na izgled prostog izgleda i funkcija) ima skrivenu opciju kojom ispisuje text na osnovu odredjenih komandi. Isto tako je moguće na osnovu jedne komande brzo se vratiti u funkciju kalkulatora Tekst je moguce uneti putem programa Notepad-a sa vašeg kompjutera preko USB kabla. Pored ove mogućnosti, digitron ima mogućnost reprodukovanja muzike i slika. Uz digitron ide i aluminijumska kutija, USB i slušalice. Za više informacija pozvati

Na prodaju pedala BOSS-GT-100 sa već napravljenim bojama za narodnu muziku. Inače na ovoj pedali je svirao Cakija gitarista iz Jagodine, a što se tiče instrumenata u pedali su ručno pravljeni kao što i vidite na slikama. Ova pedala je u principu mini studio, ima samo jednu ogrebotinu koja se i ne primećuje, takodje je na slici. Cakija je inače moj pokojni Otac i pošto nema ko da nastavi da svira gitare će ostati. Ne postoji nikakvo oštećenje osim ogrebotine kod 1. Pedale. Mogućnost povezivanja sa kompjuterom

A-800PRO:  MIDI kontroler klavijatura Model iz A-PRO serije sa 61 dirkom Ako vam je potrebna MIDI klavijatura koju možete koristiti u studiju, na sceni ili bilo gde vam dođe inspiracija, našli ste je - A-800PRO. Kombinacijom Rolandovog inženjeringa i Cakewalkove poznate jednostavnosti upotrebe, u A-800PRO su ugrađene mogućnosti koje vam olakšavaju sviranje i muzičku produkciju. 61 dirki osetljivih na brzinu sa channel aftertouchom Kvalitetan osećaj sviranja za ozbiljne klavijaturiste 45 programibilnih kontrola, potenciometara, klizača, tastera itd 8 Dinamičkih padova za bubnjanje prstima i MIDI triggering Gumirana Sure-grip Pitch Bend/Modulation ručica Moguće je proširiti upotrebljivost klavijature dodavanjem Sustain i Expresione Pedale (ne dolaze uz nju) USB napajanje - nije neophodan ispravljač (iako se može priključiti opcioni) Poznati Roland kvalitet Dobija se sa Cakewalk Production Plus Pack-om sa tri izuzetna instrumenta i softverom za muzičku produkciju Radi sa bilo kojim DAW softverom na PC ili Macintosh kompjuterima Radi i pod Windows 7 & Mac OS X Snow Leopard operativnim sistemima Osećaj sviranja kvalitetnog Roland instrumenta Kad svirate na A-800PRO koristite prednosti tridesetogodišnjeg iskustva Rolandovih klavijatura. Vrhunska klavijatura sa aftertouchom i još boljom osetljivošću obezbeđuju najbolju dinamiku sviranja. Blago zaobljene dirke savršeno reaguju na dodir omogućuju glisando tehniku sviranja. Poboljšanja eliminišu vertikalne nepreciznosti i dodatno smanjuju ionako nizak nivo mehaničkog šuma dirki. Moguće je i dodatno fino podesiti A-800PRO pomoću krivulja osetljivosti kako bi odgovarala vašem stilu sviranja. Bez obzira na nivo veštine svakom odgovara kvalitet A-800PRO. Jednostavno povezivanje sa portovima koji se nalaze sa strane Jednostavno je povezati A-800PRO preko konektora koji su sa strane tako da je lakše postaviti kompjuter ili laptop u idealnu poziciju iza klavijature. Lako je priključiti USB, MIDI IN/OUT, Hold i Expresione pedale bez traganja za kontrolama iza klavijature. Sve kontrole nadohvat ruke A-800PRO je ergonomski dizajniran kako bi sve kontrole bile lako i brzo dostupne. Sve kontrole je jednostavno i lako pronaći pa je muzička produkcija još bolja i lakša. Bilo da svirate omiljeni virtualni instrument ili radite na kompjuteru imate potpunu kontrolu svih mogućnosti preko 9 potenciometara, 9 klizača, 4 tastera i posebne transport sekcije. Za dodatnu ekspresivnu kontrolu je na raspolaganju i gumirana Pitch Bend/Modulation ručica. A-800PRO Editor za Mac i PC potpuno olakšava prilagođavanje A-300PRO za korišćenje sa omiljenim sintesajzerom ili programom na kompjuteru. Samo uključite editor, podesite kontrole i pritisnete transmit i to je to. A ako radite sa ACT (Active Controller Technology) programom kao što je SONAR parametri se automatski remapiraju pa ne morate razmišljati o tome, već se možete koncentrisati na muziku. Dinamički padovi A-800PRO poseduje 8 padova osetljivih na jačinu pritiska. Ovim padovima mogu se pokrenuti fraze, semplovi itd, iz programa, semplera ili virtualnih instrumenata kao što su Cakewalk Sound Center ili Studio Instruments Drums. Hold kontrolom zaključavate padove. Moguće je postaviti aftertouch, velocity i podatke sa kontrolera na padove radi drugačije ekspresivne kontrole ako vam tako više odgovara. Spremni za studio ili binu Bilo na bini pred vrištećom publikom ili u studiju gde snimate možete jasno videti šta radite preko izuzetno dobro osvetljenih LED ekrana i tastera. A-PRO se napaja sa USB porta pa ako imate laptop možete ga koristiti bilo gde. MIDI sa FPT niske latencije Nećete hteti priključiti ništa drugo na vaš MIDI! A-800PRO šalje i prime MIDI signale preko Rolandove specijalne tehnologije FPT (Fast Processing Technology). FPT je garancija stabilne i brze MIDI konekcije sa niskom latencijom. Drugim rečima to znači da se najfinije nijanse sviranja neće izgubiti bez obzira na primenu. Kad se koristi sa virtualnim instrumentima FPT obezbeđuje još nižu latenciju pa imate osećaj sviranja pravog instrumenta. Šaljemo Post Express-om Music Trade instruments & moreBeograd: Music TradeJug Bogdanova 14011/ 4084 932 Novi Sad: Music TradeŠafarikova 20021/6616-077

ukoričeni svi brojevi iz 1973. i 1974. godine izuzetno retko u ponudi časopis Polja David Albahari Ješa Denegri Ivan Picelj Anri Mišo Cvetan Todorov Vesna Parun Moma Dimić Judita Šalgo Srednji rod ilustracije i likovni prilozi Zoltan Mađar Bogdan Borčić Đerđ Lukač Vlada Urošević Ištvan Domonkoš Vujica Rešin Tucić Glad kasni, srce peva Laslo gal Jovica Aćin Dušan Belča Goran Babić Slavko Gordić Ferenc Barat Zvonko Maković Julijan Tamaš Kineska fantastika Miloš Arsić emil sioran ivan slamnig oskar davičo ivo urbančić srete marić filosofija i hermeneutika fridrih šlajermaher vilhelm diltaj martin hajdeger gadamer pol riker sta je tekst zorz pule peter sondi prva izlozba jugoslovenskog pozorisnog plakata i programa ... gruppo sincron kosmičke slike miodraga nedeljkovića marc adrian bogdanka poznanović dejan .. radoman kordić DŽON KEJDŽ Predavanje o Ničemu John Cage Vujica Rešin Tucić Zapis o pisanju i čitanju Vladimir Kopicl Beleška o Dž. Kejdžu Novica Tadić Ogledala ... goran tribuson tekstovi iz tintarnice janos banjai radmila lazic v. r. tucić milan konjović majski salon 73 teodor adorno angažman taras kermauner ješa denegri platno u konceptualnoj umetnosti ... zvonko makovic branko aleksic kafkine thanke ... crteži vera zarić džemal sokolović pseudopovijest ili kraj povijesti florika stefan vladimir kpicl dharma boogie mihailo harpanj janez kocijančić aleksandar nejgebauer mileta vitorovic ... likovni prilozi benes jozsef stefan zolkievski dva strukturalizma harpanj nadrealisticki memoariegeric jerko denegri sol le witt robert ryman i brice marden rasa peric jovan zivlak tucic otvaranje sintakse vlada urosevic magla ii novosadski likovni salon ferenc maurits maurič bitef 73 todorov formalisti i futuristi jovica acin jezicka praksa kao poezija ginter gras normandija judita salgo recnik ... zan pol veber sartr i nova kritika davico o poeziji i tradiciji ezen jonesko roze kajoa voda u kamenu srba mitrovic janez kocijancic petar krdu alek vukadinovic Oto Tolnai DOREEN 2 Istvan Konc Istvan Brasnjo KATALIN LADIK Zatin, Crni kralj Kalman Feher Mirogoj ... Nusret Hrvanovic likovni prilozi Lenjin O Tolstoju an fabr-lis beata tomka misterija pejzaza novica tadic terasa milorad pavic radomir andric .. tucic mene niko ... dečija poezija detinjstvo .. bozidar timotijević temat branko radičević franci zagoričnik i kada hocu da uzletim .. slovenačka neoavangarda andre freno antal bognar overkilll jerko denegri savremena japanska umetnost stanislav vinaver .... miha avanzo stvari dimitrij rupel marko svabic potemkinov megalopolis ronald d laing čvorovi ( knots ) lisjen goldman lukac i hadeger jan kot v. h. odn pozoriste glob gaston baslar pal bender gojko djogo fotografije sa sterijinog pozorja 74 jovan zivlak vizuelna poezija bulevar 110 marko pogačnik abraham mol buducnost pokretne slike i kompjuter albanska poezija kopicl pesma za prijatelje gordic struktura kao poruka branko n miljus svetlost andrej jemec nives kavuric kurtovic miroslav šutej grafika 74 i. logar gola i bosa ivo friščić MIODRAG NAGORNI Laser upravljen u daleke svjetove roman ingarden aristotelova poetika vladimir veličković bora iljovski ivan focht oton gliha dragutin tadijanovic denegri dve nove graficke mape ivana picelja BORBEN VLADOVIĆ pored bickla đorđe sudarski red milan zivanovic laslo vegel arpad vicko DUŠAN DŽAMONJA crtež Z-12 julijan kornhauzer mladi poljski pesnici radivoj sajtinac zak vimar TOMAŽ ŠALAMUN 4 pjesme Bogdan Čiplić Malograđanske balade SLAVKO MATKOVIĆ 001 vasilij kandinski o umetniku ješa denegri MARINA ABRAMOVIĆ BIT-POEZIJA bit poezija bitnici milan komnenić bitef 8 vizuelna poezija konkretna poezija avangarda neoavangarda postmoderna konceptuala konceptualna umetnost performans novosadska avangardna poezija tribina mladih ... casopis index vojislav despotov pol kerol lorenc ferlingeti gregori korso leroj dzons filip valen jaksa fiamengo branko aleksic petrarkin kljuc pero zubac pesme o tađu denegri GRUPA OHO Paul de Vree GRAMOFONSKA PLOČA stefan strazaj .. mladi slovenacki pesnici ... Vera Blagojević Olja Ivanjicki Mikroorganizmi Miodraga Nagornog Natalija Cvetković branislav dobanoviački izlozba plakata slobodan kuzmanov kuza crtezi i slike danilo kiš po-etika ... casopis Polja casopisi časopisi ... Tags: Vizuelna konkretna concrete poetry eksperimentalna knjizevnost poezija umetnicki strip bosch+bosch Avangardni omotači Omoti Ovitak montaža kolaž avant-garde design Artists book zenit casopis zenitizam nadrealizam ljubomir micic konstruktivizam ruska avangarda flaker prva izdanja međuratna književnost Slavko Matković Bogdanović Balint Sombati Katalin Ladik Vladan Radovanović signalizam vokovizuel Bosch+Bosch Judita Šalgo neoavangarda Vojislav Despotov Vujica Rešin Tucić postmoderna srpska književnost xx veka avangardna poezija bit international dada dadaizam dragan aleksić uj symposion grupa OHO kod e-kod mixed media bora cosic casopis rok index

Kompletna kolekcija Nika Rajdera u izdanju Dnevnika! Stanje stripova solidno, u oceni od 3 do 4+, prosečna ocena otprilike 4-. Nije za zahtevne kolekcionare, ali je dobra za čitanje i neku B kolekciju. Stripovi imaju sve stranice i korice osim što brojevi 10 i 32 nemaju samo najavni list, ali to ne smeta za čitanje. Nema odvojenih listova, sredina drži. U pojedinim stripovima ima tragova pisanja, uglavnom potpis, poneka fleka, cepnut list i na 7 stripova ima selotejp. Međutim, za stripove stare preko 30 godina solidno stanje. Pogledajte slike. NIK RAJDER 1-39 (Dnevnik): Claudio Nizzi, koji se proslavio scenarističkim radom za Texa, je 1986. godine kreirao lik Nicka Raidera, detektiva iz Odeljenja za ubistva u njujorkškoj policiji. Prva epizoda je objavljena u junu 1988. i, iako nikad nije dostizao enormne tiraže, Nik Rajder zauzima zlatnu sredinu u hijerarhiji Bonelijevih junaka. Kada govorimo o Niku Rajderu moramo naglasiti da je izdavačkoj kući Serđo Boneli Editore sve do 1988. godine falio klasičan krimi strip serijal i tada se pojavio Nik Rajder. Iako je Dnevnik početkom 1990-ih objavljivao epizode Nika Rajdera, nekako deluje da je ovaj junak na prostoru naše zemlje bio skrajnut sve dok izdavačka kuća Golconda nije počela objavljivati ovaj serijal. Nik Rajder je pravdoljubiv i optimističan čovek, u tridesetim godinama života, neumoljiv prema zločincima i uvek spreman pomoći onima kojima je njegova pomoć potrebna. Ne drhti od političkih moćnika i intriganata, štaviše ne propušta priliku da prema njima izrazi gnušanje. Rajder je zaljubljive prirode, ali i “ dobar macan” koji ne može lako da se skloni od žena i brzo završi sa nekom od njih u krevetu. Njegova desna ruka je crnac, Marvin Brown, koji neodoljivo podseća na jednog od likova iz čuvene serije “ Policajac sa Beverli Hilsa” , Aksela Folija. Njihov nadređeni je poručnik Art Rayan, iskusni policijski vuk koji je prošao mnogo toga i koji ne skriva svoje simpatije prema načinu na koji Nik rešava svoje slučajeve. Jimmy Garnett je tipičan primer tzv. `kancelarijskog detektiva` jer je zadužen za prikupljanje informacija i rad na kompjuterima, i često je predmet šala i podsmeha. Važni likovi su i kapetan Philipp `Ćao draga` Vance, šef Odeljenja za ubistva koji ne odobrava Nikove metode i često dolazi u sukob s njim, kao i Alfie, simpatični patuljak koji predstavlja glavnog Nikovog doušnika i njegovu vezu sa podzemljem. Kako u svakom serijalu mora biti i ženskih likova, ističu se likovi Nikove verenice Violet McGraw, poznate novinarke, kao i Mary Ford, detektivke sa kojom je Nik nekoliko puta imao strastvenu romansu. Izdavačka kuća “Golkonda” je 2. avgusta 2022. u novom LMS nastavila ovu ediciju od 40. broja.

Polovna ploča, izuzetno očuvan omot i vinil. Članovi grupe Kozmetika: Vladimir Jovanović – vokal, gitara Marko Pešić – sintisajzer Slobodan Konjović – bas Mihajlo Mihajlovski – ritam mašina. Kozmetika – 1983 A1 Utisci (gosti: Raša Đelmaš, Goran Vejvoda, Nebojša Krstić) A2 Jedne Noći Na Terasi Na Moru (gosti: Raša Đelmaš, Vuk Vujačić) A3 Kundalini A4 Ona Hoće Sve Da Zna (gosti: Nebojša Krstić ,Srđan Šaper, Bora Pavićević, Zoran Radetić, Goran Vejvoda, Zlatko Manojlović) A5 Belzebub (Goran Vejvoda, Raša Đelmaš, Vuk Vujačić) A6 12-erac B1 Zanatlija (gosti: Bora Pavićević, Žarko Kalmić) B2 Ne Da/Ne Nego I/Ili (gosti: Bora Pavićević, Vlada Nikodijević, Goran Bregović ,Goran Vejvoda, Žarko Kalmić, Dragana Šarić, Biljana Trifunović) B3 Bluz Kontrolora Letenja B4 Gaja (gosti: Bora Pavićevič, Đorđe Ilijin, Goran Vejvoda) Priča o bendu Kozmetika počinje još neke 1974. godine kada slikar Vladimir Jovanović, režiser Marko Pešić i dobro znani radijski poslenik Slobodan Konjović uz Sašu Nikolića formiraju bend Dijamantski psi (da li je potrebno govoriti o Bowievom uticaju). Ovaj bend nije dugo potrajao jer su Pešić i Jovanović otišli na stan i hranu u ustanovu zatvorenog tipa zbog gajenja marihuane. Po njihovom povratku u civilstvo bend nastavlja sa radom, a od 1978. godine postoji pod imenom Kozmetika (tada je u sastavu pored gore navedenog Jovanovića, Pešića i Konjovića, za ritam mašinom bio Miško Mihajlovski, kasnije znan kao polovina D’Boysa, a još poznatiji kao brat legendarnog Zvonka) što je pored prvog značenja koju ova reč nosi trebalo da predstavlja i kovaniču od reči Kosmička etika. Paralelno sa radom, bend je izdavao časopis `Izgled`, tako da se s pravom može govoriti o jednom od prvih art-rock konceptualnih projekata koji je išao tragom onoga što su Bowie i Brian Eno radili tih godina. Album grupe Kozmetika poradjao se gotovo četiri godine i na neki način ga doživljavam kao testamentarno delo šminkerskom Beogradu tog doba, kao testament svim onim ludim žurkama (za iste se pričalo da su se na onim elitnijim služile palačinke filovane heroinom, ali to je verovatno samo urbana legenda - ipak sam bio mnogo mali u to doba da bi sam znao) kojima je grad obilovao, a i kojih je kasnije nastao i razio se tzv. Novi talas početkom osamdesetih. Sniman je mahom u kućnim studijima u Jovanovoj i Jevremovoj ulici (za one koji manje znaju geografiju Beograda, to su prve dve ulice koje su iznad one u kojoj se nalazi `silikonska dolina`), Sloba Konjović je bio snimatelji, završni remix potpisuju on i Marko Pešić, a postprodukciju Rade Ercegovac i Boban Petrović. Sa tehničke strane album je zanimljiv izmedju ostalog što se na njemu dosta nasnimavalo, ali nasnimavalo u onom smislu kako se danas koriste semplovi (recimo u numeri Bluz kontrolora letenja gde se koriste glasovi surčinske kontrole leta), kao i po ogromnom broju gostiju na ploči. Verovatno je (pored elitističkog perfekcionizma koji provejava kroz ovu ploču - ali nikako ne u negativnoj konotaciji) sve ovo i uzrokovalo da se album ovoliko dugo stvara. Kao što rekoh, spisak gostiju na albumu je poduži. Dakle pored glavne trojke, na albumu su izmedju ostalih saradjivali pomenuti Miško Mihajlovski, ali i Goran Vejvoda, Raša Djelmaš, kasniji idoli i još kasniji savetniki Šaper i Krstić (Krstić inače peva numeru Utisci), Vuk Vujačić, Bora Pavićević.... pa sve do Bebi Dol, Zlatka Manojlovića i Gorana Bregovića (!). Album donosi deset pesama, većinom instrumentalnih. Pored dobro znane pesme Utisci, kao potencijalni hitovi slovili su Ona hoće sve da zna i Zanatlija, a bilo bi nepravedno ne spomenuti i fantastičan instrumental Jedne noći na terasi na moru (za koji se čudim da ga niko niti na jednoj radio stanici nije još iskoristio kao podlogu za emisiju), takodje instrumentale (ali uradjene kao minimalizam) 12erac i Kundalini, ili psihodelični prizvuk u Ne da/ne nego/i ili (na tekst Biljane trifunović) i instrumentalu Gaja. Neosporna je želja da se ovaj album uradi u maksimalnoj tehnološkoj produkciji tog doba. Tako da je vrlo zanimljivo što se pored izvodjača za svaku numeru, na albumu precizno navode i instrumenti koji su korišćeni (dakle neće pisati bas, nego Fender bas), a to korišćenje savremene tehnologije tog doba ide dotle da se na albumu urednop navodi da je za pripremu omota korišćen Apple kompjuter i Epson printer, što sa ove distance, barem meni, deluje beskrajno simpatično sa priličnom dozom melanholije. Kozmetika nije mnogo svirala (što i ne čudi s obzirom na tehničke zahteve) i nedugo po objavljivanju ovog albuma prestaje da postoji. Paradoksalno, jedna politička emisija uspela je da rad ovog benda otrgne od zaborava, ali ne i da širu javnost upozna sa bendom. S obzirom na vreme i uslove nastajanja, ovaj album predstavlja jedan od onih domaćih proizvoda čije je preslušavanje pod obavezno. Nikada nije reizdat u CD formatu, ali koliko sam primetio po nekim forumima, našao se već neki vlasnik vinila koji je to uredno izripovao i pruzio na dar javnosti. Branislav Nikolić, april 2006.

Džordž Orvel ODABRANA DELA KOMPLET 1-6 August Cesarec Zagreb, 1983. godine, tvrd povez, zaštitni omot. Knjige su nove. Komplet sadrži sledeće naslove: 01. KATALONIJI U ČAST 02. TISUĆU DEVETSTO OSAMDESET ČETVRTA 03. NITKO I NIŠTA U PARIZU I LONDONU 04. BURMANSKI DANI 05. ŽIVOTINJSIA FARMA 06. ZAŠTO PIŠEM I DRUGI ESEJI Erik Artur Bler, poznat po pseudonimu Džordž Orvel - Orvel je bila njegova omiljena reka na čijim obalama je provodio mnogo vremena, engleski književnik, esejista, novinar i kritičar (1903 - 1950). Lucidna proza, društvena kritika, opozicija totalitarizmu i podrška demokratiji, glavne su odlike Orvelovog književnog opusa. Dve knjige su posebno doprinele njegovoj popularnosti planetarnih razmera: ŽIVOTINJSKA FARMA i 1984. U ŽIVOTINJSKOJ FARMI Orvel duboko uranja u alegoriju. Životinje na jednoj seoskoj farmi su se pobunile, prognale ljude i uspostavile sopstveni sistem vrednosti i vlasti. Međutim, svinje, koje i inače važe za inteligentne životinje, gladne vlasti i moći, nametanjem svoje volje, poništavaju tekovine revolucije na farmi i uspostavljaju tako čudovišan oblik diktature koji je gori nego što je bio ljudski, protiv koga su se životinje i pobunile. Tipično orvelovski. U 1984. Orvel anticipira budućnost u još jačem i drastičnijem vidu, i to tako što prikazuje imaginarni režim koji svoje postojanje i vlast uspostavlja i održava sistemskim izvrtanjem istine (spinovanjem - noviji izraz!), prekrajanjem istorije, zarad ostvarenja sopstvenih ciljeva. Takođe orvelovski. Potrebno je napomenuti da je u romanu KATALONIJI U ČAST, Orvel zapravo pisao o Španskom građanskom ratu u kome je učestvovao i u kome je ranjen, čime je značajno oštećeno njegovo i inače krhko zdravlje. Ovo je, na određen način, oda španskim borcima za Republiku. Orvel je, sudeći po svojim publicističkim i novinarskim tekstovima, kao i po celokupnom književnom stvaralaštvu, bio oponent vlastima, što bi se reklo komunističkim jezikom - disident, večito na strani potlačenih i obespravljenih. Ta socijalna nota ne promiče pažljivom oku čitalaca i time je njegova popularnost veća i delo značajnije, jer, ako se za ikoga može reći da je angažovani pisac - ma šta to značilo - to je upravo bio Džordž Orvel. Orvelovo delo ostaje uticajno i u popularnoj i u političkoj kulturi, a pridev `orvelovski` koji opisuje totalitarne i autoritarne društvene prakse i režime, i drugi izrazi - `veliki brat`, `policija misli`, `rupa u pamćenju`, `dvorazmišljanje`, `misaoni zločin`, deo su engleskog jezika, kao i mnogi njegovi neologizmi. Džordž Orvel i Oldus Haksli bili su savremenici, tačnije, Haksli je Orvelu predavao francuski jezik na koledžu. Mnogi danas porede Orvela i Hakslija, praveći paralele između njihovih teza i razmišljanja. Recimo, Stjuart Makmilan je napravio duhovito, ali i malo gorko poređenje između dva književnika i njihovih promišljanja, analizirajući Hakslijev VRLI NOVI SVET i Orvelovu 1984: U romanu 1984 ljude kontrolišu nanošenjem bola. U romanu VRLI NOVI SVET ljude kontrolišu preko zadovoljstva. Orvel se plašio da će nas uništiti ono što mrzimo (oružje, bombe, ratovi). Haksli se plašio da će nas uništiti ono što volimo (danas smo svedoci robovanja mobilnim telefonima, kompjuterima). Orvel je strahovao od onih koji bi hteli da zabrane knjige (cenzura i slično). Haksli je strahovao da neće biti razloga za zabranu knjiga, jer niko neće hteti da ih čita. (!) Orvel je strahovao da će istinu skrivati od nas. Haksli je strahovao da će istinu ugušiti u moru nebitnih podataka i bespotrebnih informacija. Orvel se bojao da ćemo se pretvoriti u kulturu zatočenika. Haksli se bojao da ćemo postati trivijalna kultura, preokupirana igrama i raznim medijskim programima. # 89

Iz Predgovora autora: Kada sam kao 13-godišnjak prvi puta posjetio Vis, dok nisam poznavao njegovu stoljetnu i tisućljetnu povijest, za mene je to bio još jedan dopust na moru kao i svaki drugi, a Vis mi je djelovao čak i manje zanimljiv od Brača, gdje sam kao klinac proveo niz dopusta u Milni. Za Vis sam samo znao da je vojni otok i da neće biti (stranih) turista, stoga me jako iznenadilo kada smo već na brodu na putu za Vis sreli mnoštvo čehoslovačkih turista, kojima je boravak na Visu očito bio dopušten. Još sam se od malih nogu oduševljavao svime što plovi pa sam se nekako nadao da ću na Visu vidjeti mnoštvo brodova, što također nije bilo točno. Vis je tada bio vojni, a ne mornarički otok, sve je bilo puno odora JNA, a JRM-a ni od korova, ako se izuzme mali vodonosac koji sam viđao i na Braču kada su ljeta bila suha. Turistička ponuda u to je doba, 1968., kada baš nije bilo televizije, dok su se kompjuteri pojavljivali samo u znanstveno-fantastičnim romanima i filmovima, zajedno s mobilnim telefonima i sličnim novotarijama, bila čak vrlo dobra. Moglo se kupati, sunčati i i ići na izlete, od kojih je najzanimljiviji bio onaj brodicom oko cijelog otoka; od Visa preko Komiže na zapad, a zatim natrag oko južne i istočne strane. Posjetilo se i Biševo s Modrom špiljom, kupalo na pješčanim žalovima i družilo s drugim turistima. Tako sam nehotice oplovio otok jednim od putova kojim ga je obilazila i talijanska flota 1866., oklijevajući i tražeći najbolje mjesto za iskrcavanje. Družeći se s mještanima posjetili smo i mjesnog župnika, koji je odmah pronicavim okom otkrio moju tadašnju glavnu razbibrigu, čitanje, a također i zanimanje za more i brodove. Tako mi je posudio tada novu knjigu skupine autora koja je izišla 1966. i prigodom stote godišnjice opisivala Viški boj 1866. godine. Knjigu sam naravno progutao u nekoliko poslijepodneva, kada je bilo prevruće za ići na plažu (navečer se nije čitalo, da se štedi struja i ne privlači komarce), a zatim počeo od koštica od lubenice slagati rasporede flota. Također sam gledajući višku luku dobio dosta točan dojam o tome gdje su se svojedobno okretale talijanske oklopnjače kako bi gađale lučka utvrđenja, a zatim bježale iz luke. Moje oduševljenje povijesnim zbivanjima dovelo je čak naše domaćine na ideju pokloniti mi austrougarsku mornaričku sablju iz njihova nasljeđa, što su moji roditelji, nažalost, zabranili, uvjereni kako je smatram igračkom. Još se sjećam i kako je na brodu kojim smo se vraćali u Split vladala tuga i strah među čehoslovačkim turistima jer je tijekom njihova dopusta u tadašnjoj ČSSR nasilno ugušeno Praško proljeće i nisu znali u što se vraćaju. Vis mi se tako urezao u pamćenje kao povijesno mjesto i poslije sam, u okviru vlastitog proučavanja pomorske povijesti, sve češće na njega nailazio. Početkom 1980-ih iselio sam se u Njemačku i otkrio opširnu stranu literaturu o pomorskoj povijesti te konačno mogao čitati izvornu literaturu austrijskih i talijanskih autora. Godine 1996. napisao sam za Hrvatski vojnik opširan članak o Viškom boju, koji je uz niz izmjena i dopuna poslužio kao osnova za ovaj rukopis. Poslije sam našao još novije i starije literature, poput Attlmayrove knjige navedene u popisu literature, a konačno sam nabavio i svoj primjerak spomenute knjige iz 1966., koju sam uvijek pripisivao Petru Mardešiću, iako je on bio samo jedan od autora. Napisao sam još nekoliko članaka o Viškom boju i otkrivanju olupine Re d’Italije, koji su objavljeni u Austriji i Poljskoj. Niz godina poslije prvog susreta s Visom tako se ponovno vraćam svojim povjesničarskim korijenima i Viškom boju. Stekao sam u međuvremenu niz prijatelja i istomišljenika koje su zanimale iste teme, kako u Hrvatskoj, tako i diljem Europe i svijeta. Neki od njih, nažalost, nisu više među nama, ali sam svima vrlo zahvalan za pomoć, savjete i fotografije koje su mi ustupili za kasniju uporabu. Posebice bih htio spomenuti nažalost preminule g. Karla Schrotta iz Arnstadta u Njemačkoj, g. Albina Ungera iz Zagreba, dr. Achilla Rastellija iz Milana, dr. Lothara Baumgartnera i pukovnika Alexandera Sixtusa von Redena (iz udruge Miliärkanzlei) iz Beča. Od prijatelja aktivnih u proučavanju pomorske povijesti najsrdačnije zahvaljujem ing. Danijelu Frki, roniocu i podvodnom istraživaču iz Kraljevice, koji je 2005. sudjelovao u potrazi za olupinom oklopnjače Re d’Italia, o čemu je poslije snimljen i dokumentarni film; g. Draženu Goričkom, koji je s nekoliko drugih ronilaca otkrio olupinu Palestra; kolegi stomatologu dr. Alanu Menigi, koji im je dao na raspolaganje brod tvrtke Meniga Marine kao matični brod za ronioce, a mene poslije i izvijestio o otkriću Palestra. Zahvaljujem g. Sergiu Gobbu iz Grožnjana, osnivaču i voditelju zbirke Gallerion u istarskom Novigradu, posvećene povijesti pomorstva na Jadranu (posebice carske i kraljevske austrougarske mornarice), koji mi je za objavljivanje dao na raspolaganje niz fotografija iz svoje zbirke; ing. Franzu Selingeru iz Ulma, dr. Wladimiru Aichelburgu iz Beča, prof. dr. Bruni Dobriću i svim članovima udruge Viribus Unitis iz Pule, kao i dr. Davorinu Mandiću, bivšem ravnatelju Povijesnog i pomorskog muzeja Istre u Puli, koji mi je još 1992. prvi puta pokazao prekrasne fotografske albume sa slikama austrijskih i austrougarskih ratnih brodova koje je uspio nabaviti za fundus muzeja. Posebice zahvaljujem g. Gracijanu Kešcu, sadašnjem ravnatelju Povijesnog i pomorskog muzeja Istre u Puli, koji je dopustio objavljivanje dijela fotografija iz spomenutih albuma, posvećenih brodovima i prizorima iz Viškog boja, kao i gđi Lani Skuljan Bilić, kustosici PPMI-ja, zaduženoj za fotografije, negative i fotografsku opremu, koja je za Danijela Frku i mene organizirala njihovo presnimavanje. Danijelu Frki još jednom zahvaljujem za izradu grafika i slika koje čine ovu knjigu privlačnijom. Veliku zahvalnost dugujem izdavaču na povjerenju i spremnosti objaviti i ovaj rukopis u obliku knjige, kako bi se prigodom 150. godišnjice bitke dobio širi i objektivniji pregled zbivanja, koja su spasila Vis, Dalmaciju i cijelu istočnu obalu Jadrana od talijanske invazije te odgodila okupaciju Istre i dijelova Dalmacije za niz desetljeća. Viška bitka bila je stalni trn u oku talijanske mornarice, stoga ne čudi kako je 1919., tijekom okupacije Dalmacije, Viški lav, kameni spomenik postavljen na viškom groblju za poginule u bitki 1866., odvučen kao trofej u Italiju i od 1921. nalazi se u dvorištu talijanske pomorske akademije u Livornu, ukrašen natpisom Italia Vincitrice! (Italija pobjednica) i mjesecom Studeni 1918. Tek je 1998., kada se Hrvatska osamostalila, na njegovu mjestu na viškom groblju postavljen manji kip lava, financiran prilozima skupljenima u Austriji. Navodno na groblju više nije bilo dovoljno mjesta postaviti originalni spomenik, čak i u (malo vjerojatnom slučaju) da se Italija odluči vratiti ga.

Spoljašnjost kao na fotografijama, unutrašnjost u dobrom i urednom stanju! Korice malo pohabane, ali za ocekivati je s obzirom na starost knjige, po koji list odvojen ili u malo losijem stanju, ali nista strasno, sve je citko. Francuski jezik! Veoma Retko !!! 1881 god, Mislim da je drugo izdanje! Popularna astronomija, popularna je znanstvena knjiga Camille Flammarion objavljena u Francuskoj 1880. i prevedena na engleski 1894. Ova knjiga je pojednostavljeni nastavak Popularne astronomije Françoisa Aragoa Ova knjiga izvještava o poznavanju astronomije s kraja 19. stoljeća. Knjiga ima 800 stranica, 360 figura, uključujući brojne gravirane scene i nebeske karte. Knjiga je posvećena Koperniku, Galileju, Kepleru, Newtonu i Aragu. Ova knjiga je podijeljena u šest dijelova: - Knjiga I: Zemlja: Ovaj dio opisuje kretanje Zemlje na sebi i oko Sunca. Objašnjava klime na Zemlji, kao i objašnjenje nastanka planeta Zemlje. - Knjiga II: Mjesec: Ovdje se raspravlja o promjeru Mjeseca kao i udaljenosti od Zemlje. Ovaj dio opisuje reljef Mjeseca (planine, mora) kao i mogućnosti da je Mjesec naseljen. Konačno, knjiga II objašnjava fenomen plime i oseke i pomrčine. - Knjiga III: Sunce: Ovaj dio izvještava o znanju o Suncu (sastav, dimenzija). - Knjiga IV: Planetarni svjetovi: Razmatraju se različiti planeti Sunčevog sustava od Merkura do Neptuna. - Knjiga V: Kometi i zvijezde padalice. - Knjiga VI: Zvijezde i Sideralni svemir: Opis zviježđa vidljivih na nebu. Ovaj dio govori o udaljenostima na nebu, različitim vrstama zvijezda i Mliječnom putu. Francuski astronom Camille Flammarion (1842–1925) čvrsto je vjerovao da znanost ne bi trebala biti u nadležnosti elita. Njegova strast prema otkrićima svog vremena opipljiva je kroz ovaj klasični uvod u astronomiju, koji stoji kao orijentir u povijesti popularno-znanstvenog pisanja. Sadrži 360 ilustracija, uključujući vrlo detaljne karte Mjeseca i Marsa, od kojih je potonji bio od posebnog interesa za Flammariona dok ju je uspoređivao i uspoređivao sa Zemljom. Prvotno objavljeno 1880., djelo je dobilo odobrenje Académie Française i ministra javne nastave. Ovo je ponovno izdanje verzije koja se pojavila 1881. nakon što je 50.000 primjeraka već doseglo oduševljeno čitateljstvo. Njegov prijevod na engleski kao Popular Astronomy (1894.) i još jedno dostupno Flammarionovo djelo, Le Monde avant la création de l`homme (1886.), također su ponovno izdani u ovoj seriji. Nicolas Camille Flammarion FRAS[1] (francuski: [nikɔla kamij flamaʁjɔ̃]; 26. veljače 1842. - 3. lipnja 1925.) bio je francuski astronom i pisac. Bio je plodan autor više od pedeset naslova, uključujući popularno-znanstvena djela o astronomiji, nekoliko značajnih ranih znanstvenofantastičnih romana i djela o psihičkim istraživanjima i srodnim temama. Također je izdavao časopis L`Astronomie, počevši od 1882. Držao je privatnu zvjezdarnicu u Juvisy-sur-Orgeu, Francuska. Camille Flammarion rođena je u Montigny-le-Roi, Haute-Marne, Francuska. Bio je brat Ernesta Flammariona (1846–1936), osnivača izdavačke kuće Groupe Flammarion. Godine 1858. postao je kompjuter na Pariškom zvjezdarnici. Bio je osnivač i prvi predsjednik Société astronomique de France, koji je prvobitno imao svoj nezavisni časopis, BSAF (Bulletin de la Société astronomique de France), koji je prvi put objavljen 1887. U siječnju 1895., nakon 13 svezaka L. `Astronomie i 8 od BSAF-a, spojili su se, čineći L`Astronomie svojim biltenom. Svezak kombiniranog časopisa iz 1895. bio je označen brojem 9, kako bi se sačuvala numeracija svezaka BSAF-a, ali je to imalo za posljedicu da se svezaci od 9 do 13 L`Astronomiea mogu odnositi na dvije različite publikacije u razmaku od pet godina.[2] `Flammarion gravura` prvi put se pojavila u Flammarionovom izdanju L’Atmosphère iz 1888. Godine 1907. napisao je da vjeruje da su stanovnici Marsa u prošlosti pokušavali komunicirati sa Zemljom.[3] Također je 1907. vjerovao da se komet sa sedam repa kreće prema Zemlji.[4] Godine 1910., za pojavu Halleyeva kometa, vjerovao je da će plin iz repa kometa `impregnirati [Zemljinu] atmosferu i možda ugasiti sav život na planetu`.[5] Kao mladić, Flammarion je bio izložen dvama značajnim društvenim pokretima u zapadnom svijetu: mislima i idejama Darwina i Lamarcka i rastućoj popularnosti spiritizma sa spiritualističkim crkvama i organizacijama koje su se pojavljivale diljem Europe. Opisan je kao `astronom, mistik i pripovjedač` koji je bio `opsjednut životom nakon smrti i na drugim svjetovima, i [koji] kao da ne vidi razliku između to dvoje.l`.[6] Na njega su utjecali Jean Reynaud (1806.–1863.) i njegov Terre et ciel (1854.), koji je opisao religijski sustav temeljen na preseljavanju duša za koje se vjeruje da je pomirljiv i s kršćanstvom i s pluralizmom. Bio je uvjeren da duše nakon fizičke smrti prelaze s planeta na planet i da se progresivno poboljšavaju u svakoj novoj inkarnaciji.[7] Godine 1862. objavio je svoju prvu knjigu, The Plurality of Inhabited Worlds, a kasnije iste godine bio je razriješen dužnosti u Pariškom opservatoriju. Nije sasvim jasno jesu li ova dva incidenta povezana jedan s drugim.[8] U Stvarnim i imaginarnim svjetovima (1864.) i Lumenu (1887.), on `opisuje niz egzotičnih vrsta, uključujući i osjetilne biljke koje kombiniraju procese probave i disanja. Ovo vjerovanje u vanzemaljski život, Flammarion je u kombinaciji s religioznim uvjerenjem izvedenim, a ne iz katoličke vjere na kojoj je odgajan, ali iz spisa Jeana Reynauda i njihovog naglaska na preseljenju duša. Čovjeka je smatrao `građanom neba`, drugih svjetova `studioima ljudskog rada, školama u kojima duša koja se širi progresivno uči i razvija se, postupno asimilirajući znanje kojemu teže njezine težnje, približavajući se tako zauvijek kraju svoje sudbine.”[9] Njegovi psihološki studiji također su utjecali na neke njegove znanstvene fantastike, gdje je pisao o svojim vjerovanjima u kozmičku verziju metempsihoze. U Lumenu, ljudski lik susreće dušu vanzemaljca, sposobnog prijeći svemir brže od svjetlosti, koji je reinkarniran na mnogo različitih svjetova, svaki sa svojom galerijom organizama i svojom evolucijskom poviješću. Osim toga, njegovo pisanje o drugim svjetovima prilično se pridržavalo tada aktualnih ideja u evolucijskoj teoriji i astronomiji. Između ostalog, vjerovao je da su svi planeti prošli više-manje iste faze razvoja, ali različitim brzinama ovisno o njihovoj veličini. Spoj znanosti, znanstvene fantastike i duhovnog utjecao je i na druge čitatelje; `S velikim komercijalnim uspjehom pomiješao je znanstvena nagađanja sa znanstvenom fantastikom kako bi propagirao moderne mitove poput ideje da `superiorne` vanzemaljske vrste žive na brojnim planetima i da ljudska duša evoluira kroz kozmičku reinkarnaciju. Flammarionov utjecaj bio je velik, ne samo na popularnu misao njegovog vremena, ali i kasnije pisce sa sličnim interesima i uvjerenjima.`[10] U engleskom prijevodu Lumena, Brian Stableford tvrdi da su i Olaf Stapledon i William Hope Hodgson vjerojatno bili pod utjecajem Flammariona. Otrovni pojas Arthura Conana Doylea, objavljen 1913., također ima mnogo zajedničkog s Flammarionovim brigama da bi rep Halleyeva kometa bio otrovan za život na Zemlji. Obitelj Camille je bio brat Ernesta Flammariona i Berthe Martin-Flammarion, te ujak žene po imenu Zelinda. Njegova prva žena bila je Sylvie Petiaux-Hugo Flammarion,[11] a druga supruga Gabrielle Renaudot Flammarion, također poznata astronomka. Mars Počevši od opažanja Giovannija Schiaparellija iz 1877. godine, astronomi iz 19. stoljeća koji su promatrali Mars vjerovali su da na njegovoj površini vide mrežu linija, koje je Schiaparelli nazvao `kanali`. To se pokazalo kao optička varka zbog ograničenih instrumenata za promatranje tog vremena, što su otkrili bolji teleskopi 1920-ih. Camille, Schiaparellijev suvremenik, opsežno je istraživao takozvane `kanale` tijekom 1880-ih i 1890-ih.[12] Poput američkog astronoma Percivala Lowella, mislio je da su `kanali` umjetne prirode i najvjerojatnije `ispravljanje starih rijeka s ciljem opće distribucije vode na površini kontinenata.`[13] Pretpostavio je da se planet nalazi u jednoj planeti. napredna faza njegove nastanjivosti, a kanali su bili proizvod inteligentne vrste koja je pokušavala preživjeti u svijetu koji umire.[14] Psihičko istraživanje Sredovječna Camille Flammarion Flammarion je pristupio spiritizmu, psihičkom istraživanju i reinkarnaciji sa stajališta znanstvene metode, pišući: `Samo znanstvenom metodom možemo napredovati u potrazi za istinom. Religijsko uvjerenje ne smije zamijeniti nepristranu analizu. Moramo budite stalno na oprezu protiv iluzija.` Bio je vrlo blizak francuskom autoru Allanu Kardecu, koji je utemeljio Spiritism.[15] Flammarion je studirao medijarstvo i napisao: `Beskrajno nam je žao što ne možemo vjerovati lojalnosti medija. Oni gotovo uvijek varaju`.[16] Međutim, Flammarion, vjernik psihičkih fenomena, prisustvovao je seansama s Eusapijom Palladino i tvrdio da su neki od njezinih fenomena istinski. On je u svojoj knjizi proizveo fotografije navodne levitacije stola i otisak lica u kitu.[17] Joseph McCabe dokaze nije smatrao uvjerljivim. Napomenuo je da su otisci lica u kitu uvijek bili Palladino lice i mogli su se lako napraviti, a ona nije bila sasvim jasna sa stola na fotografijama levitacije.[18] Njegova knjiga Nepoznato (1900.) dobila je negativnu recenziju od psihologa Josepha Jastrowa koji je napisao `temeljne greške djela su nedostatak kritičke prosudbe u procjeni dokaza i uvažavanja prirode logičkih uvjeta koje proučavanje ti problemi predstavljaju.`[19] Nakon dvije godine istraživanja automatskog pisanja napisao je da je podsvijest objašnjenje i da nema dokaza za hipotezu duha. Flammarion je vjerovao u opstanak duše nakon smrti, ali je napisao da medijizam nije znanstveno dokazan.[20] Iako je Flammarion vjerovao u opstanak duše nakon smrti, nije vjerovao u duhovnu hipotezu Spiritizma, umjesto toga je vjerovao da se Spiritističke aktivnosti poput ektoplazme i levitacije objekata mogu objasniti nepoznatom `psihičkom silom` iz medija. [21] Također je vjerovao da telepatija može objasniti neke paranormalne pojave.[22] U svojoj knjizi Tajanstvene psihičke sile (1909.) napisao je: Ovo je jako daleko od demonstracije. Nebrojena zapažanja koja sam prikupio tijekom više od četrdeset godina dokazuju mi ​​suprotno. Nije napravljena zadovoljavajuća identifikacija. Činilo se da dobivene komunikacije uvijek proizlaze iz mentaliteta grupe, ili kada su heterogene, od duhova nerazumljive prirode. Prizvano biće ubrzo nestane kada se inzistira da ga gurnemo do zida i da se srcem oslobodimo njegove misterije. Da duše prežive uništenje tijela nemam ni sjene sumnje. Ali da se oni manifestiraju procesima koji se koriste u seansama, eksperimentalna metoda nam još nije dala apsolutni dokaz. Dodajem da ova hipoteza nije nimalo vjerojatna. Ako su duše mrtvih oko nas, na našoj planeti, nevidljivo stanovništvo bi se povećavalo brzinom od 100 000 dnevno, oko 36 milijuna godišnje, 3 milijarde 620 milijuna u jednom stoljeću, 36 milijardi u deset stoljeća, itd. osim ako ne priznamo reinkarnacije na samoj zemlji. Koliko se puta događaju ukazanja ili manifestacije? Kad se eliminiraju iluzije, autosugestije, halucinacije, što ostaje? Gotovo ništa. Takva iznimna rijetkost kao što je ova osporava stvarnost ukazanja.[23] U 1920-ima Flammarion je promijenio neka od svojih uvjerenja o ukazanjima i ukletanjima, ali je i dalje tvrdio da nema dokaza za duhovnu hipotezu o medijumstvu u Spiritizmu. U svojoj knjizi Les maisons hantées (Uklete kuće) iz 1924. došao je do zaključka da u nekim rijetkim slučajevima progone izazivaju preminule duše, dok su druge uzrokovane `daljinskim djelovanjem psihičke sile žive osobe`.[24] Knjigu je recenzirao mađioničar Harry Houdini koji ju je napisao `ne pruža adekvatan dokaz o istinitosti konglomerata priča iz druge ruke; ona stoga mora biti zbirka mitova.`[25] U predsjedničkom obraćanju Društvu za psihološka istraživanja u listopadu 1923. Flammarion je sažeo svoje stavove nakon 60 godina istraživanja paranormalnih pojava. Napisao je da vjeruje u telepatiju, eteričke dvojnike, teoriju kamene trake i `iznimno i rijetko se mrtvi manifestiraju` u progonima.[26] Također je bio član Teozofskog društva.[27] Ostavština On je prvi sugerirao st. imena Triton i Amalthea za mjesece Neptuna i Jupitera, respektivno, iako su ta imena službeno usvojena tek mnogo desetljeća kasnije.[28] George Gamow je naveo da je Flammarion imao značajan utjecaj na njegovo zanimanje za znanost u djetinjstvu. Astronomija (starogrčki: αστρον + νόμος i u prevodu znači zakon zvezda) je nauka koja proučava objekte i pojave izvan Zemlje i njene atmosfere. Ona proučava poreklo, razvoj, fizička i hemijska svojstva, kretanje, kao i procese koji se odvijaju na nebeskim telima (kao što su planete, zvezde, zvezdani sistemi, galaksije...), pojave kao što je kosmičko pozadinsko zračenje, i nastanak, razvoj i sudbinu svemira. Osobe koje se bave astronomijom zovu se astronomi. Astronomija je jedna od najstarijih nauka. Astronomi ranih civilizacija izvodili su planska zapažanja o noćnom nebu, a astronomski artefakti su pronađeni i iz mnogo ranijeg perioda. Međutim, bilo je potrebno otkriće teleskopa pre nego što je astronomija mogla da se razvije u savremenu nauku. Istorijski gledano, astronomija je uključivala raznovrsne discipline kao što su astrometrija, nebeska navigacija, posmatračka astronomija, izrada kalendara, pa čak i astrologija, ali profesionalna astronomija se danas često poistovećuje sa astrofizikom. Od 20. veka, profesionalna astronomija je podeljena na posmatračke i teorijske grane. Posmatračka astronomija usmerena je na sticanje i analiziranje podataka, uglavnom korišćenjem osnovnih principa fizike. Teorijska astronomija je usmerena prema razvoju računarskih ili analitičkih modela za opisivanje astronomskih objekata i pojava. Dva polja dopunjuju jedno drugo, tako da teorijska astronomija nastoji objasniti rezultate posmatranja, a posmatranja se koriste se za potvrdu teorijskih rezultata. Astronomija se mora razlikovati od astrologije koja je pseudonauka o predviđanju ljudske sudbine posmatranjem putanja zvezda i planeta. Iako dva polja dele zajedničko poreklo i deo metodologije (naime, korišćenje efemerida), ona su različita.[1] Astronomi amateri su doprineli mnogim važnim astronomskim otkrićima, i astronomija je jedna od preostalih nauka u kojoj amateri još uvek mogu igrati aktivnu ulogu, posebno u otkrivanju i posmatranju prolaznih pojava.