Druga knjiga mladog i nadarenog beogradskog pisca Darka Tuševljakovića predstavlja zbirku horor priča. Devet žanrovski sličnih a tematski veoma različitih priča pokazuje težnju autora da oslika našu stvarnost živopisnim nijansama sive i crne boje. On svoj veoma poseban stil i humor crpe iz samog života, pretapajući to iskustvo u fantazijske bravure – sad već možemo reći – velikog iluzioniste. Zbog jedinstva stila, teme i tona, ove priče o ljubavima pre smaka sveta i posle njega čitaju se poput romana. Bolno, setno i začudno, skoro kao život u 21. veku. – Oto Oltvanji Glas Darka Tuševljakovića u srpskoj književnosti 21. veka zapravo je šapat od koga vas podilazi jeza, cvokoću vam zubi, a vrata se zatvaraju uz škripu koja može da znači samo jedno. Nakon što pročitate njegove priče, teško da ćete više ikome ikada poželeti da poželite laku noć. Ali ovo nije knjiga koja će načisto da utronja samo čitaoca. Tuševljaković hrabro diše za vrat upravo onome ko je za sobom, uz škripu, malopre pritvorio vrata sobe u kojoj, uz plinsku svetlost, okrećete poslednji list ove knjige. – Vule Žurić

Druga knjiga mladog i nadarenog beogradskog pisca Darka Tuševljakovića predstavlja zbirku horor priča! Devet žanrovski sličnih a tematski veoma različitih priča pokazuje težnju autora da oslika našu stvarnost živopisnim nijansama sive i crne boje. On svoj veoma poseban stil i humor crpe iz samog života, pretapajući to iskustvo u fantazijske bravure – sad već možemo reći – velikog iluzioniste. "Zbog jedinstva stila, teme i tona, ove priče o ljubavima pre smaka sveta i posle njega čitaju se poput romana. Bolno, setno i začudno, skoro kao život u 21. veku." – Oto Oltvanji "Glas Darka Tuševljakovića u srpskoj književnosti 21. veka zapravo je šapat od koga vas podilazi jeza, cvokoću vam zubi, a vrata se zatvaraju uz škripu koja može da znači samo jedno. Nakon što pročitate njegove priče, teško da ćete više ikome ikada poželeti da poželite laku noć. Ali ovo nije knjiga koja će načisto da utronja samo čitaoca. Tuševljaković hrabro diše za vrat upravo onome ko je za sobom, uz škripu, malopre pritvorio vrata sobe u kojoj, uz plinsku svetlost, okrećete poslednji list ove knjige." – Vule Žurić Čitaj dalje

"Izvanzemaljac" autora Avija Loe​​​​​ba predstavlja intrigantno i provokativno djelo koje izaziva naše shvaćanje svemira i mogućnosti izvanzemaljskog života. Loeb, ugledni harvardski astronom, donosi svoju kontroverznu teoriju o posjetu izvanzemaljske tehnologije našem Sunčevom sustavu, temeljenu na opažanjima objekta poznatog kao ’Oumuamua. Krajem 2017. godine, znanstvenici su u havajskom opservatoriju uočili ’Oumuamua, objekt čija je brzina i putanja sugerirala da dolazi izvan našeg Sunčevog sustava. Loeb argumentira da njegove karakteristike - neobična putanja, izostanak plinskog traga ili krhotina, te izuzetna brzina - upućuju na to da bi mogao biti proizvod daleke izvanzemaljske civilizacije. Knjiga "Izvanzemaljac" vodi čitatelje kroz uzbudljivu priču o otkriću i analizi ’Oumuamue, istražujući implikacije Loebovih teza za znanost, religiju i budućnost čovječanstva. Autor potiče čitatelje da se otvore prema novim idejama i da kritički razmišljaju o tajnama svemira, bez obzira na to koliko se one čudno čine. Loebova knjiga predstavlja izazov tradicionalnim znanstvenim paradigama i poziva na širu raspravu o mogućnostima izvanzemaljskog života i tehnologije. "Izvanzemaljac" je fascinantno štivo koje širi granice našeg razumijevanja svemira i potiče na razmišljanje o našem mjestu u njemu.

Spoljašnjost kao na fotografijama, unutrašnjost u dobrom i urednom stanju! 1938 g. Prvo izdanje !!! Majer, Vjekoslav, hrvatski književnik (Zagreb, 27. IV. 1900 – Zagreb, 4. XII. 1975). U Zagrebu pohađao trgovačku akademiju i studirao glazbu. Radio kao profesionalni pisac. God. 1928–37. živio je u Beču. Pokrenuo je i uređivao nekoliko kratkotrajnih časopisa (Ozon, 1923; Literatura, 1924; Antena, 1926), a u Beču je bio i jedan od urednika časopisa Blaues Heft, u kojem je austrijsku javnost izvješćivao o hrvatskoj književnosti. Prvu pjesničku zbirku Lirika objavio je 1924., a nakon druge, Pjesme zabrinutog Evropejca (1934), počeo je objavljivati i prozu – romane, novele i feljtone. Majer pripada naraštaju hrvatskih pisaca koji se pojavio nakon I. svjetskog rata, na razmeđu moderne i ekspresionizma. Njegovu senzibilitetu bila je bliža matoševska linija, s Matošem ga je vezivao i Zagreb, kojemu je posvetio mnoge stihove, opjevao gornjogradske ulice, plinske svjetiljke, parkove, kavane i periferiju, pa i Matoša (Plinska laterna na Griču). Pjesnik grada, »najradoznaliji šetač Zagreba«, svoje je dojmove izricao jednostavnom sintaksom i svakidašnjim leksikom. I u prozi se kretao unutar istoga tematskoga kruga, ali s pogledom »odozdo«, iz puževe perspektive, koja mu je omogućivala da na poseban način sagleda svijet društvenih marginalaca (Pepić u vremenu i prostoru, I–II, 1935–38; Život puža, 1938; Dnevnik Očenašeka, 1938). Galeriju malih ljudi iz gradskog ambijenta sivih (zagrebačkih) prostora Majer je s pomoću svojega infantilnoga pripovjedača sveo na svakodnevne, priproste i dobroćudne, čak i simpatične antijunake koje je život toliko degradirao da postaju zapravo nevidljivi. Njima je prilagođen i izražajni repertoar, sastavljen od banalnih riječi i često otrcanih fraza s elementima gradskog jezika. Feljtonistička nepreuzetnost, konciznost i ležernost te nenametljiva agramerska kvaziinfantilna ironija i humor znatno su izraženiji u Majerovoj novelistici (Iz dnevnika malog Perice, 1935; Osamljen čovjek u Tingl-tanglu, 1940), odn. feljtonima, u kojima je kulminiralo Majerovo autorsko zanimanje za život, za njegove stereotipe i ekscentričnosti. Kao što je obogatio skromnu tradiciju animalističko-humorističnoga tipa romana, tako je i kratkim satiričnim romanom U utrobi Zagrebačke gore (1956) obogatio tradiciju domaće humoristično-fantastične proze. Osim humorne konstante, svi njegovi romani imaju i onu zajedničku odliku koja ga, zbog literarnoga zagrebocentrizma, svrstava među najistaknutije predstavnike hrvatske urbane proze, a zbog eksperimentalnih pokušaja unutar žanrovske slike hrvatskog romana 1930-ih, bez obzira na objektivno skromne estetske domete, Majeru pripada izdvojeno mjesto unutar književnosti hrvatskoga socijalnog realizma. Ostala djela: Svirač i svijet (1938), Pjesme (1953), Breze kanarinci kiša (1954), Zagrebački feljtoni (1956), Otvaram prozor (1957). Dobitnik je Nagrade »Vladimir Nazor« za životno djelo 1969.

Pravila igre u svetskoj privredi su se promenila. Organski rast nije više dovoljan za uspešno jačanje u procesu koncentracije. Svetska ekonomska kriza je zaoštrila pritisak i u većini privrednih grana pokrenula talas aktivnosti preuzimanja. Autor knjige, A. Vizjak u knjizi iznosi statističku analizu finansijskih podataka 8000 preduzeća iz najrazličitijih privrednih grana i država sveta u poslednjih deset godina. Među njima je sproveo istraživanje i odabrao uzorak od 600 preduzeća koja uspešno pobeđuju sadašnju ekonomsku krizu, pa ih je imenovao pobednicima decenije. Statističke analize prilikom istraživanja potkrepio je konkretnim poslovnim primerima iz sedam privrednih grana kroz sedam segmenata: telekomunikacijsku privrednu granu sa primerom Deutsche Telekom-a industriju motornih vozila sa primerom AutoZubak-a proizvođače hrane i pića s primerom Farm Ihan naftnu i plinsku industriju s primerima PKN-Orlen-a i Petrol-a trgovinu sa primerom METRO Group-a i Mercator-a industriju robe široke potrošnje sa primerima Gorenja i Elana medijsku privrednu granu sa primerom Bertelsmann-a Četiri vrste pobednika su: Lokalni eksperti, Regionalni heroj, Međunarodni pobednik, Globalista privredne grane. Gubitnici budućnosti će biti sva ostala preduzeća, koja u koncentraciji svoje privredne grane neće oblikovati jasan profil nekog od četiri profila pobednika. Čitaj dalje

Opis: Ljudske vibracije, Darko Tuševljaković Zbirka Darka Tuševljakovića "Ljudske vibracije" nalazila se najužem izboru za 18. Vitalovu nagradu. Ovo je druga knjiga mladog i nadarenog beogradskog pisca, a predstavlja zbirku horor priča. Devet žanrovski sličnih a tematski veoma različitih priča pokazuje težnju autora da oslika našu stvarnost živopisnim nijansama sive i crne boje. On svoj veoma poseban stil i humor crpe iz samog života, pretapajući to iskustvo u fantazijske bravure – sad već možemo reći – velikog iluzioniste. Zbog jedinstva stila, teme i tona, ove priče o ljubavima pre smaka sveta i posle njega čitaju se poput romana. Bolno, setno i začudno, skoro kao život u 21. veku. – Oto Oltvanji Glas Darka Tuševljakovića u srpskoj književnosti 21. veka zapravo je šapat od koga vas podilazi jeza, cvokoću vam zubi, a vrata se zatvaraju uz škripu koja može da znači samo jedno. Nakon što pročitate njegove priče, teško da ćete više ikome ikada poželeti da poželite laku noć. Ali ovo nije knjiga koja će načisto da utronja samo čitaoca. Tuševljaković hrabro diše za vrat upravo onome ko je za sobom, uz škripu, malopre pritvorio vrata sobe u kojoj, uz plinsku svetlost, okrećete poslednji list ove knjige. – Vule Žurić

62426) KUĆNI MAJSTOR , Vjekoslav Bosnar , Anton Marlot , Nakladni zavod Znanje Zagreb 1988 , uradi sam priručnik , Građevinarstvo, vodovod, kanalizacija, metal, elektrika, grijanje, drvo, unutrašnje uređenje. * Znate li odabrati odgovarajuće građevinske materijale? * Pravilno izmiješati beton - vrlo je važno! Znate li da betonirati možete i sami kako? - važno je znati * Temelji koje sami napravite, mogu biti bolji od majstorovih! * Zidovi vlaže? U podrumu, stanu, nusprostorijama? - Ima za to lijeka - valja samo znati koji lijek treba primijeniti, kada i kako? * Od opeka i drugih materijala možete i sami svašta sazidati! * Znate li kako možete smanjiti gubitke topline? * Mnogo zahvata na vodovodnim instalacijama možete učiniti i sami. Ako vam i radi majstor, dobro je da znate kako bi to valjalo uraditi! * Neke osnovne stvari o plinu i plinskim instalacijama, o centralnom grijanju, o elektrici i električnim instalacijama, treba znati i muškarac i žena. * Kako popločiti prilazne puteve, kako izraditi vrtnu ogradu, kako napraviti nadstrešnicu ili garažu? * Želite li kuću, stan, urediti iznutra, ali nemate iskustva? * Biste li voljeli napraviti nešto od drva ili metala? Da, ali drvo puca i kida se, s metalom nemate iskustva? tvrd povez, format 17 x 24 cm , ilustrovano, latinica, 416 strana,

Zmajski most Gorazd Humar SLO NOVO RETKO Zmajski most je cestni most čez Ljubljanico, ki se nahaja severovzhodno od Vodnikovega trga v Ljubljani. Zgrajen je bil za časa županovanja Ivana Hribarja kot nadomestilo za leseni Mesarski most, ki je stal prej na tistem mestu in je bil poškodovan v ljubljanskem potresu leta 1895. Zgradba je bila za tisti čas inovativna, iz armiranega betona po tehniki avstrijskega inženirja Josefa Melana. Namesto železnih palic, vgrajenih v betonsko strukturo, je bil zgrajen na oboku iz železnih tramov, kar je omogočilo gradnjo brez začasne podporne strukture.  Most je oblikoval arhitekt Jurij Zaninović (1876–1946). Izšel je iz dunajske arhitekturne šole prof. Wagnerja (tudi Plečnik je bil njegov učenec). V projekt se je zelo poglobil in nastala je ena najlepših stvaritev secesijske arhitekture na evropskih tleh. Na obeh bočnih fasadah so napisi in relief, ki posnemajo patiniran bron. Zaradi previsokih cen brona so mostne odprtine nad glavnim lokom naredili iz betonskih fasadnih plošč z listjem v obliki reliefa. Betonski so tudi balustradni stebrički mostne ograje. Da bi dosegel videz kamna, je Zaninovich predvidel površinsko obdelavo betona v načinu štokanja. Najpomembnejši okras mostu so štirje zmaji, ki stojijo na podstavkih na štirih vogalih (poleg številnih manjših - skupaj je na njem 20 kipov zmajev). Namesto zmajev so bili prvotno predvideni kipi krilatih levov, ki so bili kasneje zamenjani s simbolom Ljubljane. Narejeni so iz bakrene pločevine, saj je bil bron predrag. Izdelali so jih v dunajski tovarni dekorativnih predmetov A. M. Beschorner. Bronaste kandelabre so odlili na Dunaju in jim dodali steklene krogle. Ob otvoritvi 1901 še niso bile izdelane plinske luči, ampak so bile postavljene kasneje. Sama voziščna površina je bila narejena iz asfalta in nalepljena na betonsko podlago. Gre za prvo asfaltno površino v Sloveniji. Asfaltni so bili tudi pločniki. Sodobno je bilo tudi to, da so bile izvedene kinete za dovod plinskih cevi za razsvetljavo pod pločniki.  Celotni stroški gradnje so znašali 158.500 kron (v tej ceni ni zmajev in kandelabrov).  Ob otvoritvi leta 1901 je bil most posvečen štiridesetletnici vladavine cesarja Franca Jožefa I. in poimenovan Jubilejni most (nemško Jubiläumsbrücke). Na stranicah so v ta namen izpisane letnice 1848 - 1888, obletnico pa sta obeleževali tudi spominski plošči v slovenščini in nemščini. Takrat je bil eden prvih železobetonskih mostov v Evropi in prva železobetonska konstrukcija v mestu. S 33,34 m premera je imel tretji najdaljši lok med tedanjimi evropskimi mostovi.  Kmalu je raba uradnega imena zamrla in most je zaradi svojega okrasja postal znan kot »Zmajski most«. Med letom 1983 in 1984 je bil temeljito prenovljen. Danes se šteje za enega najlepših primerov secesijske arhitekture mostov na svetu in je zaščiten kot tehniški spomenik, predstavlja tudi eno od znamenitosti mesta Ljubljane.  164 str. Format 24 x 29 cm. Novo idealno za poklon

Iz recenzije: ’’Knjiga Ive Goldsteina Antisemitizam u Hrvatskoj od srednjega vijeka do danas minuciozan je prikaz jednog od najbizarnijih, a po posljedicama nedvojbeno najstrašnijeg, oblika etničke i vjerske mržnje. Stjecajem povijesnih okolnosti Židovima je već od davnina nametnuta stigma arhetipskog Drugog i Drugačijeg. Takva stigma omogućila je nastanak svojevrsnog moralnog azila u kojem je bilo slobodno mrziti i, u pervertiranom nadahnuću mašte, kreirati predrasude, zablude i teorije zavjere o djecoubojicama i pohlepnim bankarima. Od drevnog kršćanskog antijudaizma, preko zlokobnih Protokola sionskih mudraca, do nacističke pornografije mržnje i smrti, put do žutih zvijezda i plinskih komora bio je dug i neumitan, put do najstrašnije i nezacijeljene rane na tkivu ljudske civilizacije, put do Holokausta kao logične konzekvencije nesposobnosti da se slavi Različitost pojedinaca i skupina, kako god te skupine definirali. Svojom knjigom Ivo Goldstein upozorava da ni Hrvatska nije bila pošteđena toga procesa. Njegov Antisemitizam u Hrvatskoj od srednjega vijeka do danas enciklopedija je beščašća, katalog gluposti i mržnje, od kojih nisu bila imuna ni neka slavna imena hrvatske politike i kulture. Dokazi se nalaze u arhivama i najraznolikijim tiskovinama – scripta manent – koje je Goldstein pronašao mukotrpnim, strpljivim radom. Ovo je knjiga o strahu pred činjenicom da su mržnja i ubojstva bili mogući, ali i knjiga nade da se neće ponoviti.’’

U dobrom stanju Izdavač: Naprijed Prevod: Zvonko Skandali Godina: 1962 Broj strana: 246, 8 strana s tablama : ilustrovano Format: 20x14 Povez: tvrd Herbert Grun PROCES U JERUZALEMU Herbert Grun, književni kritičar, dramski pisac i prevodilac, jedna od najaktivnijih ličnosti u slovenskom kulturnom životu posljednjih desetak godina (rođen u Ljubljani g. 1925, tragično poginuo u automobilskoj nesreći u Celju 20. XII 1961), bio je izvjestilac ljubljanskog dnevnika »Delo« na Eichmannovu procesu u Jeruzalemu. Međutim, njegova knjiga >Proces u Jeruzalemu« nije samo niz novinskih izvještaja, nije novinarska reportaža ili publicistički prikaz toka jednog procesa koji je uzbudio svijet i mjesecima punio stupce cjelokupne svjetske Štampe, Griin je u svojoj knjizi opisao čitavu tu sudsku proceduru kao dramatični eho onog Hitlerovog fašističkog pandemonijuma|^B vladavine što je štvorila ne samo nov pojam zločina, genocid, nego i nov tip zločinca, zločinca u bijelom ovratniku, birokrata, ubicu za pisaćim stolom. A jedan od tih nečovječnih ubojica birokrata bio je i Adolf Eichmann, čovjek koji je mime savjesti poslao u smrt šest milijuna nevinih ljudi, a na procesu na petnaest tačaka optužnice, na petnaest postavljenih pitanja osjeća li se krivim, odgovara činovnički i birokratski mirno: »U smislu optužnice ne osjećam se krivim.« Ali Eichmann —kako to Griin na nekoliko mjesta izvrsno primjećuje --i nije bio prisutan na tom procesu. »Knjigovođa smrti« bio je samo statist koji više nema nikakve uloge i nema Što da kaže u svoju obranu. Sve kontroverze između branitelja i tužioca vodile su se oko pitanja nadležnosti, a ne oko pitanja krivnje — jer nju i nije trebalo dokazivati. Ali on je u svom »staklenom kavezu« ipak i nešto više nego samo statist — on nas podsjeća do kakvih se potpuno nevjerojatnih sablasnih strahota stupnjevao taj Hitlerov pakao u kome je Adolf Eichmann — kako to on sam hoće da prikaže — bio samo jedan kotačić, samo »sastavljač voznih redova« za one hiljade i hiljade transporta ljudi otpremljenih u plinske komore po desecima koncentracionih logora. Iako je ovo proces protiv Eichmanna, tu se ne radi o osobama (pa ni o Eichmannovoj), nego o sistemu, o političkom i historijskom fenomenu fašizma, o legaliziranom zločinu. Gledajući iz tog aspekta, Herbert Grlin nam je u svojoj potresnoj knjizi prikazao proces u Jeruzalemu u jednoj dimenziji koju šturi Jiovinski izvještaji ne mogu obuhvatiti, i zato nas ta knjiga ponovo uzbuđuje, i nakon toliko pročitanih izvještaja sa samog suđenja, i zaokuplja nas svojom humanošću evocirajući u nama u cjelini tu strašnu dramu onih stravičnih evropskih dana što su započeli »kristalnom noći« u Berlinu, tim prvim velikim pogromom Židova u Njemačkoj, a završili u onim travanjskim danima godine 1945, kad je Eichmann izdavao posljednje naredbe i — prema njegovim riječima — posljednje »vozne redove« za odlazak u plinske komore. Herbert Grun (1925-1961) bio je izveštač lјublјanskog dnevnika `Delo` koji je pratio suđenje Adolfu Ajhmanu. Ovo je njegova reportaža sa tog suđenja. Poginuo je u saobraćajnoj nesreći decembra 1961. Adolf Eichmann, izrael, jerusalim, suđenje nacističkim zločincima

Herbert Grun Proces u Jerusalimu 1961Izdavač: NaprijedPrevod: Zvonko SkandaliGodina: 1962Broj strana: 246, 8 strana s tablama : ilustrovanoFormat: 20x14Povez: tvrdHerbert GrunPROCES U JERUZALEMUHerbert Grun, književni kritičar, dramski pisac i prevodilac, jedna od najaktivnijih ličnosti u slovenskom kulturnom životu posljednjih desetak godina (rođen u Ljubljani g. 1925, tragično poginuo u automobilskoj nesreći u Celju 20. XII 1961), bio je izvjestilac ljubljanskog dnevnika »Delo« na Eichmannovu procesu u Jeruzalemu. Međutim, njegova knjiga >Proces u Jeruzalemu« nije samo niz novinskih izvještaja, nije novinarska reportaža ili publicistički prikaz toka jednog procesa koji je uzbudio svijet i mjesecima punio stupce cjelokupne svjetske Štampe, Griin je u svojoj knjizi opisao čitavu tu sudsku proceduru kao dramatični eho onog Hitlerovog fašističkog pandemonijuma|^B vladavine što je štvorila ne samo nov pojam zločina, genocid, nego i nov tip zločinca, zločinca u bijelom ovratniku, birokrata, ubicu za pisaćim stolom. A jedan od tih nečovječnih ubojica birokrata bio je i Adolf Eichmann, čovjek koji je mime savjesti poslao u smrt šest milijuna nevinih ljudi, a na procesu na petnaest tačaka optužnice, na petnaest postavljenih pitanja osjeća li se krivim, odgovara činovnički i birokratski mirno: »U smislu optužnice ne osjećam se krivim.«Ali Eichmann —kako to Griin na nekoliko mjesta izvrsno primjećuje --i nije bio prisutan na tom procesu. »Knjigovođa smrti« bio je samo statist koji više nema nikakve uloge i nema Što da kaže u svoju obranu. Sve kontroverze između branitelja i tužioca vodile su se oko pitanja nadležnosti, a ne oko pitanja krivnje — jer nju i nije trebalo dokazivati. Ali on je u svom »staklenom kavezu« ipak i nešto više nego samo statist — on nas podsjeća do kakvih se potpuno nevjerojatnih sablasnih strahota stupnjevao taj Hitlerov pakao u kome je Adolf Eichmann — kako to on sam hoće da prikaže — bio samo jedan kotačić, samo »sastavljač voznih redova« za one hiljade i hiljade transporta ljudi otpremljenih u plinske komore po desecima koncentracionih logora. Iako je ovo proces protiv Eichmanna, tu se ne radi o osobama (pa ni o Eichmannovoj), nego o sistemu, o političkom i historijskom fenomenu fašizma, o legaliziranom zločinu. Gledajući iz tog aspekta, Herbert Grlin nam je u svojoj potresnoj knjizi prikazao proces u Jeruzalemu u jednoj dimenziji koju šturi Jiovinski izvještaji ne mogu obuhvatiti, i zato nas ta knjiga ponovo uzbuđuje, i nakon toliko pročitanih izvještaja sa samog suđenja, i zaokuplja nas svojom humanošću evocirajući u nama u cjelini tu strašnu dramu onih stravičnih evropskih dana što su započeli »kristalnom noći« u Berlinu, tim prvim velikim pogromom Židova u Njemačkoj, a završili u onim travanjskim danima godine 1945, kad je Eichmann izdavao posljednje naredbe i — prema njegovim riječima — posljednje »vozne redove« za odlazak u plinske komore.Herbert Grun (1925-1961) bio je izveštač lјublјanskog dnevnika `Delo` koji je pratio suđenje Adolfu Ajhmanu. Ovo je njegova reportaža sa tog suđenja. Poginuo je u saobraćajnoj nesreći decembra 1961.Adolf Eichmann, izrael, jerusalim, suđenje nacističkim zločincima5/33

Herbert Grun Proces u Jerusalimu 1961Izdavač: NaprijedPrevod: Zvonko SkandaliGodina: 1962Broj strana: 246, 8 strana s tablama : ilustrovanoFormat: 20x14Povez: tvrdHerbert GrunPROCES U JERUZALEMUHerbert Grun, književni kritičar, dramski pisac i prevodilac, jedna od najaktivnijih ličnosti u slovenskom kulturnom životu posljednjih desetak godina (rođen u Ljubljani g. 1925, tragično poginuo u automobilskoj nesreći u Celju 20. XII 1961), bio je izvjestilac ljubljanskog dnevnika »Delo« na Eichmannovu procesu u Jeruzalemu. Međutim, njegova knjiga >Proces u Jeruzalemu« nije samo niz novinskih izvještaja, nije novinarska reportaža ili publicistički prikaz toka jednog procesa koji je uzbudio svijet i mjesecima punio stupce cjelokupne svjetske Štampe, Griin je u svojoj knjizi opisao čitavu tu sudsku proceduru kao dramatični eho onog Hitlerovog fašističkog pandemonijuma|^B vladavine što je štvorila ne samo nov pojam zločina, genocid, nego i nov tip zločinca, zločinca u bijelom ovratniku, birokrata, ubicu za pisaćim stolom. A jedan od tih nečovječnih ubojica birokrata bio je i Adolf Eichmann, čovjek koji je mime savjesti poslao u smrt šest milijuna nevinih ljudi, a na procesu na petnaest tačaka optužnice, na petnaest postavljenih pitanja osjeća li se krivim, odgovara činovnički i birokratski mirno: »U smislu optužnice ne osjećam se krivim.«Ali Eichmann —kako to Griin na nekoliko mjesta izvrsno primjećuje --i nije bio prisutan na tom procesu. »Knjigovođa smrti« bio je samo statist koji više nema nikakve uloge i nema Što da kaže u svoju obranu. Sve kontroverze između branitelja i tužioca vodile su se oko pitanja nadležnosti, a ne oko pitanja krivnje — jer nju i nije trebalo dokazivati. Ali on je u svom »staklenom kavezu« ipak i nešto više nego samo statist — on nas podsjeća do kakvih se potpuno nevjerojatnih sablasnih strahota stupnjevao taj Hitlerov pakao u kome je Adolf Eichmann — kako to on sam hoće da prikaže — bio samo jedan kotačić, samo »sastavljač voznih redova« za one hiljade i hiljade transporta ljudi otpremljenih u plinske komore po desecima koncentracionih logora. Iako je ovo proces protiv Eichmanna, tu se ne radi o osobama (pa ni o Eichmannovoj), nego o sistemu, o političkom i historijskom fenomenu fašizma, o legaliziranom zločinu. Gledajući iz tog aspekta, Herbert Grlin nam je u svojoj potresnoj knjizi prikazao proces u Jeruzalemu u jednoj dimenziji koju šturi Jiovinski izvještaji ne mogu obuhvatiti, i zato nas ta knjiga ponovo uzbuđuje, i nakon toliko pročitanih izvještaja sa samog suđenja, i zaokuplja nas svojom humanošću evocirajući u nama u cjelini tu strašnu dramu onih stravičnih evropskih dana što su započeli »kristalnom noći« u Berlinu, tim prvim velikim pogromom Židova u Njemačkoj, a završili u onim travanjskim danima godine 1945, kad je Eichmann izdavao posljednje naredbe i — prema njegovim riječima — posljednje »vozne redove« za odlazak u plinske komore.Herbert Grun (1925-1961) bio je izveštač lјublјanskog dnevnika `Delo` koji je pratio suđenje Adolfu Ajhmanu. Ovo je njegova reportaža sa tog suđenja. Poginuo je u saobraćajnoj nesreći decembra 1961.Adolf Eichmann, izrael, jerusalim, suđenje nacističkim zločincima5/33

Odlična očuvanost !!! Izuzetno očuvano !!! 1366 grama oko 1100 strana Povijesni roman Život i sudbina mnogi s pravom smatraju Ratom i mirom dvadesetog stoljeća. U ovom remek-djelu Grossman prikazuje svijet koji razdiru ideološke tiranije i rat, oslikavajući život svoje zemlje u dramatičnome povijesnom razdoblju kroz paralelne priče pojedinih članova jedne obitelji te ljudi koji su s njima na razne načine sudbinski povezani. Središnja je tema romana Staljingradska bitka, no uz ratnu epopeju iznimno su zorno i krajnje potresno prikazane i druge strahote rata, poput smrti u plinskim komorama i progona, u kojima se radi pukog preživljavanja žrtvuje čak i vlastito dijete. Ne negirajući herojstvo naroda u obrani zemlje od nacističkog osvajača, Grossman realno iznosi sve mane sovjetskog režima i pritom ne štedi tadašnju političku elitu sa Staljinom na čelu. Stoga je ovo djelo, dovršeno 1960., zaplijenio KGB te je objavljeno tek dvadeset godina poslije, nakon što je prokrijumčareno iz SSSR-a. Život i sudbina jedan je od najboljih prikaza strahota jednoumlja ne samo nacizma nego i staljinizma. Kao epska priča o Drugome svjetskom ratu i ujedno obračun s mračnim silama koje su dominirale 20. stoljećem ovaj je roman bespoštedno realističan, što ga, uz moralnu čvrstinu, čini jednim od najboljih ostvarenja moderne ruske književnosti. New York Review Books Classics Život i sudbina knjiga je koja zahtijeva da se o njoj govori. Guardian Jedno od najvažnijih remek-djela 20. stol

Na ledeno božićno jutro, tela prelepe mlade plesačice Marisse Lewis pronađeno je sa presečenim vratom i natopljeno krvlju. Iako je Marissa vodila uzbudljiv život, ovako surovo ubistvo postavlja pitanje: ko bi mogao biti odgovoran za ovakav okrutan čin? Detektivka Erika Foster, još uvek oporavljajući se od poslednjeg teškog slučaja, ne može da si priušti predah. Brzo okuplja svoj tim istražitelja i otkriva da su u predgrađu južnog Londona, gde je Marissa ubijena, napadnute i druge osobe koje su se vraćale kući kasno noću. Jedin detalj povezuje ove napade sa Marissinim ubistvom – napadač je nosio crno i imao plinsku masku. Dok Erika pokušava povezati tragove, suočava se s mrežom tajni koje okružuju smrt mlade žene. Svaki korak prema istini otkriva više složenih veza, a Erika shvata da će otkrivanje ubice biti izazovno i opasno. Pritom se suočava sa svojom prošlošću i bolnim sjećanjima koje je dugo potiskivala. Vreme je ključno, jer je na ulozi ne samo njen život, već i životi njenih bližnjih. “Smrtonosne Tajne” je triler koji vas vodi kroz lavirinte misterije i opasnosti, dok pratite Erikino odlučno traganje za pravdom. Robert Bryndza vešto gradi napetost i atmosferu tajanstvenosti, vodeći vas kroz labirinte tajni i neočekivanih preokreta. Ova knjiga će vas držati prikovanim uz svaku stranicu dok se suočavate sa zamršenim vezama i borite zajedno sa detektivkom da razotkrijete tajne koje prete ne samo prošlošću, već i budućnosti.

Savremena tehnika, časopis za popularizaciju nauke 3/1965 U ovom broju donosimo: Nafta-jučer, danas, sutra Pokretni pločnici Bioelektricitet Sportski avion V-55 u serijskoj proizvodnji Elektronika omogućuje ogroman napredak telefonije Deveterokatni hotel bit će brodom poslan u Gibraltar Nauka u 1965. Najbolji automobili 1964. Historija je počela prije Sumera `Robotni` umjetni bubreg Nova antena za istraživanje Zemljine atmosfere Posljednja provjera za Einsteina Određivanje krvnih grupa pomoću automatskog tipkača Uređaj `Romalka` Zanimljivosti u riječi i slici Paradoksi u mjerenju temperature XB-70 avion brži od puščanog taneta Građanin X u 1979. godini Dvije neobične građevine u Tokiju Prilog za škole Kako brzo zbrajati, odbijati, množiti i dijeliti? Röntgen i Becquerel: otkrivači nevidljivih zraka Plinske `leće` za laserske kabele Mjerenje beskrajno sitnog Zanimljivosti Zvijezde i zvjezdana svjetlost Najmanji televizor na svijetu Prvi dvoboj izmedu aviona i podmornice Uradi sam Stalak za knjige Štitnik za vješalicu Humor razonoda Ocena: 4. Vidi slike. Skladište: Magazini 47/2 Težina: 120 grama NOVI CENOVNIK pošte za preporučenu tiskovinu od 01.04.2023. godine. 21-100 gr-137 dinara 101-250 gr - 138 dinara 251-500 gr – 169 dinara 501-1000gr - 180 dinara 1001-2000 gr - 211 dinara U SLUČAJU KUPOVINE VIŠE ARTIKLA MOGUĆ POPUST OD 10 DO 20 POSTO. DOGOVOR PUTEM PORUKE NA KUPINDO. Pogledajte ostale moje aukcije na Kupindo http://www.kupindo.com/Clan/Ljubab/SpisakPredmeta Pogledajte ostale moje aukcije na Limundo http://www.limundo.com/Clan/Ljubab/SpisakAukcija

Fraktura Zaprešić, 2022. 24 cm, 632 str. tvrdi povez, latinica ISBN: 9789533584003 Knjiga Ive Goldsteina Antisemitizam u Hrvatskoj od srednjega vijeka do danas minuciozan je prikaz jednog od najbizarnijih, a po posljedicama nedvojbeno najstrašnijeg, oblika etničke i vjerske mržnje. Stjecajem povijesnih okolnosti Židovima je već od davnina nametnuta stigma arhetipskog Drugog i Drugačijeg. Takva stigma omogućila je nastanak svojevrsnog moralnog azila u kojem je bilo slobodno mrziti i, u pervertiranom nadahnuću mašte, kreirati predrasude, zablude i teorije zavjere o djecoubojicama i pohlepnim bankarima. Od drevnog kršćanskog antijudaizma, preko zlokobnih Protokola sionskih mudraca, do nacističke pornografije mržnje i smrti, put do žutih zvijezda i plinskih komora bio je dug i neumitan, put do najstrašnije i nezacijeljene rane na tkivu ljudske civilizacije, put do Holokausta kao logične konzekvencije nesposobnosti da se slavi Različitost pojedinaca i skupina, kako god te skupine definirali. Svojom knjigom Ivo Goldstein upozorava da ni Hrvatska nije bila pošteđena toga procesa. Njegov Antisemitizam u Hrvatskoj od srednjega vijeka do danas enciklopedija je beščašća, katalog gluposti i mržnje, od kojih nisu bila imuna ni neka slavna imena hrvatske politike i kulture. Dokazi se nalaze u arhivama i najraznolikijim tiskovinama – scripta manent – koje je Goldstein pronašao mukotrpnim, strpljivim radom. Ovo je knjiga o strahu pred činjenicom da su mržnja i ubojstva bili mogući, ali i knjiga nade da se neće ponoviti.

Autor: Stefani Molton SarkisGaslajtera poznajete. To je vaš šarmantni, samouvereni, duhoviti tip sa kojim izlazite i koji vas kontroliše. To je koleginica koja uvek uspeva da pobere sve zasluge na poslu za vaš zajednički trud. To je političar koji nikad ne priznaje greške… Gaslajteri su majstori kontrole i manipulacije, koji često dovode u pitanje i vaš osećaj šta je stvarno, šta nije, i zbog kojih počinjete da preispitujete sopstvena osećanja, instinkte i zdrav razum. Gaslajteri koriste efikasan i perfidan oblik prikrivenog psihičkog i emotivnog zlostavljanja sa željom za manipulacijom, posedovanjem iili upravljanjem tuđim životom, a manipulacija je osnovni način njihovog ponašanja. Takve ljude možemo sresti bilo gde – u porodici, braku, prijateljstvu, komšiluku, na poslu, na društvenim mrežama, politici, sektama…Kako prepoznati gaslajtere? Zašto su toksični i kako da se na zdrav način zaštitite od njih? Zašto vas neko uverava u sve suprotno od onoga što osećate i znate? Zašto gaslajteri u početku izgledaju „normalno“ i koje su upozoravajuće „crvene lampice“? Šta da radite kada ste vi gaslajter? Koje su praktične strategije za prevazilaženje i suočavanje sa gaslajtingom? O terapiji, savetovanju i drugim načinima da dođete do pomoći.Inače, prva upotreba termina gaslajting (engl. gaslighting) je zabeležena još 1954. godine a postao je popularan zahvaljujući filmu Plinsko svetlo (Gaslight) u kojem glavni junak pokušava da uveri svoju suprugu da počinje da ludi.

Autor: John Grisham Godina izdanja: 2022. Br. str.: 584 Povez: Mek Format: 123mm x 190mm Pismo: Latinica Opis Vrijeme milosti – autor John Grisham Clanton, Mississippi. Pod sučevim pritiskom, odvjetnik Jake Brigance postaje branitelj u iznimno kontroverznom sudskom procesu Drewu Gambleu, plahom šesnaestogodišnjaku optuženom za ubojstvo omiljenog lokalnog policajca. Čini se da je slučaj naizgled riješen, jer Drew priznaje svoj zločin, pa mnogi u Clantonu žele brz proces i smrtnu kaznu. Međutim, Brigance uskoro otkriva da slučaj nije nimalo jednostavan. Jakeova odlučnost da spasi Drewa od plinske komore u opasnost dovodi njegovu karijeru, financijsku stabilnost, ali i sigurnost njegove obitelji… „Novi Grishamov triler i njegov junak Jake Brigance, koji je osvojio čitatelje u romanima Vrijeme ubijanja i Javorov drvored, predstavlja autora u njegovom najboljem izdanju. Progovarajući o svome pravosudnom iskustvu kroz lik Jakea, romanu je dao emotivnu snagu i autentičnost.“ The Daily Mail „Tipični, fenomenalni Grisham! Žustra sudska drama s pravom dozom napetosti, sukoba, obrata i sudskih trikova.“ St. Louis Post-Dispatch „Grisham se vraća u Clanton, mjesto koje mu je najbliže srcu.“ The New York Times O autoru: John Grisham (1955.) američki je pisac pravosudnih trilera koji su prodani u više od 230 milijuna primjeraka. Djela su mu prevedena na više od pedeset jezika. Živi u Virginiji i Mississippiju. Na hrvatski mu je prevedeno više od dvadeset romana, a mnogi od njegovih romana su i ekranizirani, primjerice Priziv, Komora, Čudotvorac, Klijent, Slučaj Pelikan, Tvrtka i dr.

U traganju za minulim vremenom knjiga I! "Nije tada ni bio svestan koliko je bilo istine u onome što joj je rekao, kada se treći put video sa njom, a ona mu je ponavljala: "Ali zašto me ne pustate da češće dodjem?" a on, smejući se, odgovorio udvarački: "Iz straha da ne patim". I sada se još, avaj, dešavalo katkad da mu ona piše iz kakvog restorana ili hotela, na hartiji sa štampanim zaglavljem; ali ta pisma kao da su bila od plamena, pekla su ga. "Ovo je pisano u hotelu Vujmon? Zašto li je tamo otišla? I sa kim? Šta se tamo odigralo?". Setio se kako su gasili plinske svetiljke na Italijanskom bulevaru kad ju je ono sreo izgubivši već svaku nadu, medju senkama što su se šunjale, u onome mraku što mu se činio gotovo natprirodan, a ta je noć – ta noć kad nije morao čak ni da se pita neće li joj biti krivo što je on traži, niti kad je nadje, toliko je bio siguran da nema za nju veće radosti nego da se sretne sa njim i zajedno sa njim vrati kući – ta je noć odista pripadala jednome tajanstvenom svetu u koji se nikad više ne možemo vratiti kad mu se vrata jednom sklope. I Svan ugleda, nepomičnog, suočenog sa tako ponovo proživljenom srećom, nesrećnika, na koga se sažali, jer nije ga odmah prepoznao, tako da je morao da obori oči da svet ne bi video da su mu oči pune suza. To beše on sam." - 0dlomak Čitaj dalje

Naslov Antologija poljske pripovijetke XX stoljeća / priredio i preveo Zdravko Malić Omotni naslov Antologija poljske pripovijetke Vrsta građe kratka proza Ciljna grupa odrasli, opšte (lepa književnost) Jezik hrvatski, srpski Godina 1984 Izdavanje i proizvodnja Sarajevo : `Veselin Masleša`, 1984 Fizički opis 431 str. ; 21 cm Drugi autori - osoba Malić, Zdravko, 1933-1997 = Malić, Zdravko, 1933-1997 Zbirka ǂBiblioteka ǂAntologije ; ǂknj. ǂ1 ISBN (Karton s omotom) Napomene Kor. i hrpt. nasl.: Antologija poljske pripovijetke Str. 5-23: Između života i svijeta / Zdravko Malić Bilješke o piscima: str. 419-431. Predmetne odrednice Poljska pripovetka -- 20v SADRŽAJ Zdravko Malić: Između života i svijeta (Uvod u čitanje poljske proze 20. stoljeća) 5 Wladislaw Stanislaw Reymont: Kob 27 Zofia Nalkowska: Negdašnji značajevi 33 Maria Dabrowska: Sat s kukavicom 49 Jan Parändowski: Aspazija 67 Stefan Flukowski: Miris mjeseca 81 Bruno Schulz: Dvije jeseni 93 Zbigniew Unilowski: Regrutov dan 103 Witold Gombrowicz: Na kuhinjskom stubištu 125 Adolf Rudnicki: Konj 141 Jaroslaw Iwaszkiewicz : Bitka na ravnici Sedgemoor 157 Jerzy Andrzejewski : Krivotvorena supruga 181 Tadeusz Borowski: Gospodo, izvolite u plinsku komoru 199 Jerzy Putrament: Nezgoda u Krasnystawu 217 Marek Hlasko: Križ 237 Kazimierz Truchanowski : U knjigama stoji napisano 243 Tadeusz Rozewicz: More 253 Bohdan Czeszko: Tri četvrti do smrti 263 Józef Hen: Nevolja sa psom 273 Stanislaw Grochowiak: Komandantovica 281 Wilhelm Mach: Za četvrt proljeća 293 Julian Kawalec: Posjeta roditeljskom domu 327 Jan Stoberski: Rvači 335 Marek Nowakowski: Porodica 343 Stanislaw Dygat: Karneval 355 Janusz Glowacki: Materijal 379 Slawomir Mrozek: Taj koji pada 387 Bogdan Wojdowski: Vreća 395 Miron Bialoszewski : Ključ 403 Edward Stachura: Zavoljet ću je snagom volje 409 Bilješke o piscima 419 MG50

Autor - osoba Majer, Vjekoslav, 1900-1975 Naslov Život puža ; Dnevnik Očenašeka : romani / Vjekoslav Majer Vrsta građe roman Jezik hrvatski Godina 1963 Izdavanje i proizvodnja Zagreb : Zora, 1963 Fizički opis 263 str. ; 20 cm Zbirka Jugoslavenski pisci (Pl.) Vjekoslav Majer zauzima posebno mjesto u našoj književnosti, obrađujući u svojim proznim djelima život takozvanih malih ljudi u razdoblju između dva rata. „Junaci romana Vjekoslava Majera su mali svijet velikoga grada, njegovih predgrađa gdje se selo pretače u grad, gdje je svaki život robinsonska pustolovina. To je svijet njegovoga junaka Očenašeka, koji se hrani u mljekarnama i malim iskuhavaonama, stanuje u kraju zagrebačkih „divljih kuća“ ili negdje na starom Potoku, čita novine u izlozima i te kako jezivo, duboko osjeća sve virove struje vremena. I Majerov „puž“ kojega je udes doveo u grad prije svoga tragičnog skončanja proživljuje seriju epizoda naše svagdašnjice, upoznaje pijance, pometače, usidjelice, tamburaše i babe Maltarićke i u dokonim slobodnim časovima sniva о prošlosti, prirodi, slobodnom suncu, zvijezdama i hladnim rosnim jutrima – kao i toliki gradski ljudi, kojima se u snima u velikom gradu javljaju dojmovi sa sela“. U ovim knjigama zapanjuje čitatelja bogatstvo autorovih zapažanja; kao u starim bakrorezima ili u genre-slikama holandeskih slikara njegova svaka kompozicija puna je živih detalja, i ljudi i prostora. To su zaista dokumenti našega vremena. Ova dva Majerova romana su veoma zanimljiva po svojoj neposrednosti, sugestivnoj izražajnosti i duboko humanim kvalitetama kojima su prožeta“. Majer, Vjekoslav, hrvatski književnik (Zagreb, 27. IV 1900 – Zagreb, 4. XII 1975). U Zagrebu pohađao trgovačku akademiju i studirao glazbu. Radio kao profesionalni pisac. God. 1928–37. živio je u Beču. Pokrenuo je i uređivao nekoliko kratkotrajnih časopisa (Ozon, 1923; Literatura, 1924; Antena, 1926), a u Beču je bio i jedan od urednika časopisa Blaues Heft, u kojem je austrijsku javnost izvješćivao o hrvatskoj književnosti. Prvu pjesničku zbirku Lirika objavio je 1924, a nakon druge, Pjesme zabrinutog Evropejca (1934), počeo je objavljivati i prozu – romane, novele i feljtone. Majer pripada naraštaju hrvatskih pisaca koji se pojavio nakon Prvog svjetskog rata, na razmeđu moderne i ekspresionizma. Njegovu senzibilitetu bila je bliža matoševska linija, s Matošem ga je vezivao i Zagreb, kojemu je posvetio mnoge stihove, opjevao gornjogradske ulice, plinske svjetiljke, parkove, kavane i periferiju, pa i Matoša (Plinska laterna na Griču). Pjesnik grada, „najradoznaliji šetač Zagreba“, svoje je dojmove izricao jednostavnom sintaksom i svakidašnjim leksikom. I u prozi se kretao unutar istoga tematskoga kruga, ali s pogledom „odozdo“, iz puževe perspektive, koja mu je omogućivala da na poseban način sagleda svijet društvenih marginalaca (Pepić u vremenu i prostoru, I–II, 1935–38; Život puža, 1938; Dnevnik Očenašeka, 1938). Galeriju malih ljudi iz gradskog ambijenta sivih (zagrebačkih) prostora Majer je s pomoću svojega infantilnoga pripovjedača sveo na svakodnevne, priproste i dobroćudne, čak i simpatične antijunake koje je život toliko degradirao da postaju zapravo nevidljivi. Njima je prilagođen i izražajni repertoar, sastavljen od banalnih riječi i često otrcanih fraza s elementima gradskog jezika. Feljtonistička nepreuzetnost, konciznost i ležernost te nenametljiva agramerska kvaziinfantilna ironija i humor znatno su izraženiji u Majerovoj novelistici (Iz dnevnika malog Perice, 1935; Osamljen čovjek u Tingl-tanglu, 1940), odn. feljtonima, u kojima je kulminiralo Majerovo autorsko zanimanje za život, za njegove stereotipe i ekscentričnosti. Kao što je obogatio skromnu tradiciju animalističko-humorističnoga tipa romana, tako je i kratkim satiričnim romanom U utrobi Zagrebačke gore (1956) obogatio tradiciju domaće humoristično-fantastične proze. Osim humorne konstante, svi njegovi romani imaju i onu zajedničku odliku koja ga, zbog literarnoga zagrebocentrizma, svrstava među najistaknutije predstavnike hrvatske urbane proze, a zbog eksperimentalnih pokušaja unutar žanrovske slike hrvatskog romana 1930-ih, bez obzira na objektivno skromne estetske domete, Majeru pripada izdvojeno mjesto unutar književnosti hrvatskoga socijalnog realizma. Ostala djela: Svirač i svijet (1938), Pjesme (1953), Breze kanarinci kiša (1954), Zagrebački feljtoni (1956), Otvaram prozor (1957). Dobitnik je Nagrade „Vladimir Nazor“ za životno djelo 1969. MG139 (N)

Autor: Mihajlo Pantić Br. strana: 236 Povez: broširan Format: 13x20,5 U knjizi priča Ovoga puta o bolu Mihajlo Pantić otvara novu značajnu temu svog pripovedačkog opusa - bol kao jedini neprekidan osećaj u Ijudskom životu. U srpskom jeziku imenica bol je i ženskog i muškog roda, i Mihajlo Pantić kreće upravo od te jezičke sveobuhvatnosti bola, podjednako preispitujući i mušku i žensku perspektivu njenog/njegovog doživljaja, uokvirenu početnim i završnim, autobiografski intoniranim pričama. Posle zbirke priče Ako je to ljubav, koja je objavljena u više izdaja i za koju je autor dobio Andrićevu nagradu, evo zbirke priča koja predstavlja Mihajla Pantića u novom, drugačijem, molskom, ponegde plinskom svetlu. Ovoga puta o bolu pripada najređoj vrsti priča - onoj koja čitaoca ostavlja bez daha i ne dozvoljava mu da prekine sa čitanjem. Borhes je rekao da se romani pišu o «onome o čemu je moguće ispričati sve, a priče o onome o čemu nije moguće ispričati sve i do kraja». No, Pantić, poštujući alhemijsku magiju koju u sebi nosi pričanje priča, čak i kada ostavlja pojedine priče otvorenima na planu saznajnog (da li su se junaci ponovo sreli, šta se dogodilo potom), na planu senzitivnog, on otkriva sve - svu dubinu čovekovog usuda, sve nijanse fatuma ljudske sudbine i sva naličja slučaja komedijanta koji, gle, ponekad ima i rogove. Ovoga puta o bolu po svemu je retka i dragocena knjiga, koja se nije skoro pojavila u srpskoj književnosti. Ove priče su male simfonije u bojama zime, (kjaroskuro), u njima su zatvorene junakinje i junaci - koji, gle, imaju lica i tela naših nadanja, bolova, strahovanja, žudnji, strepnji... Ovoga puta o bolu od onih je knjiga koje svetle u knjižarskim izlozima. Zato što su - žive. Zato što su sa tajnom.

Život i sudbina Povijesni roman Život i sudbina mnogi s pravom smatraju Ratom i mirom dvadesetog stoljeća. U ovom remek-djelu Grossman prikazuje svijet koji razdiru ideološke tiranije i rat, oslikavajući život svoje zemlje u dramatičnome povijesnom razdoblju kroz paralelne priče pojedinih članova jedne obitelji te ljudi koji su s njima na razne načine sudbinski povezani. Središnja je tema romana Staljingradska bitka, no uz ratnu epopeju iznimno su zorno i krajnje potresno prikazane i druge strahote rata, poput smrti u plinskim komorama i progona, u kojima se radi pukog preživljavanja žrtvuje čak i vlastito dijete. Ne negirajući herojstvo naroda u obrani zemlje od nacističkog osvajača, Grossman realno iznosi sve mane sovjetskog režima i pritom ne štedi tadašnju političku elitu sa Staljinom na čelu. Stoga je ovo djelo, dovršeno 1960., zaplijenio KGB te je objavljeno tek dvadeset godina poslije, nakon što je prokrijumčareno iz SSSR-a. Život i sudbina jedan je od najboljih prikaza strahota jednoumlja ne samo nacizma nego i staljinizma. Kao epska priča o Drugome svjetskom ratu i ujedno obračun s mračnim silama koje su dominirale 20. stoljećem ovaj je roman bespoštedno realističan, što ga, uz moralnu čvrstinu, čini jednim od najboljih ostvarenja moderne ruske književnosti. New York Review Books Classics Život i sudbina knjiga je koja zahtijeva da se o njoj govori. Guardian Jedno od najvažnijih remek-djela 20. stoljeća. Times Literary Supplement Grossmanov Život i sudbina više govori o ljudskoj slobodi nego bilo koje drugo djelo ruskih pisaca u 20. stoljeću. Zato je vjerojatno i ostao toliko dugo pod ključem. Foreign Policy Remek-djelo Vasilija Grossmana Život i sudbina fascinira zbog mnogih razloga... Istodobno je majstorski splet sudbina i snažna deklaracija osobnog stava. Grossman svjesno i hladnokrvno pokušava iznijeti sve što zna o Velikome domovinskom ratu, nastojeći ponovno napisati Rat i mir. London Review of Books Na poprištu Staljingradske bitke ovaj snažni i duboko potresni roman oslikava svijet razdiran ratom i ideološkom tiranijom. George Steiner Ponajbolji roman nadahnut Drugim svjetskim ratom. The Guardian Prikaži više

Gaslajtera poznajete. To je vaš šarmantni, samouvereni, duhoviti tip sa kojim izlazite i koji vas kontroliše. To je koleginica koja uvek uspeva da pobere sve zasluge na poslu za vaš zajednički trud. To je političar koji nikad ne priznaje greške… Gaslajteri su majstori kontrole i manipulacije, koji često dovode u pitanje i vaš osećaj šta je stvarno, šta nije, i zbog kojih počinjete da preispitujete sopstvena osećanja, instinkte i zdrav razum. Gaslajteri koriste efikasan i perfidan oblik prikrivenog psihičkog i emotivnog zlostavljanja sa željom za manipulacijom, posedovanjem iili upravljanjem tuđim životom, a manipulacija je osnovni način njihovog ponašanja. Takve ljude možemo sresti bilo gde – u porodici, braku, prijateljstvu, komšiluku, na poslu, na društvenim mrežama, politici, sektama… Kako prepoznati gaslajtere? Zašto su toksični i kako da se na zdrav način zaštitite od njih? Zašto vas neko uverava u sve suprotno od onoga što osećate i znate? Zašto gaslajteri u početku izgledaju „normalno“ i koje su upozoravajuće „crvene lampice“? Šta da radite kada ste vi gaslajter? Koje su praktične strategije za prevazilaženje i suočavanje sa gaslajtingom? O terapiji, savetovanju i drugim načinima da dođete do pomoći. Inače, prva upotreba termina gaslajting (engl. gaslighting) je zabeležena još 1954. godine a postao je popularan zahvaljujući filmu Plinsko svetlo (Gaslight) u kojem glavni junak pokušava da uveri svoju suprugu da počinje da ludi. MANIPULACIJA – JEDINI ODNOS GASLAJTERA PREMA SVETU ● Kako gaslajteri jačaju svoju moć i kontrolu, a vašu zavisnost od njih? ● Neverstvo i gaslajteri – kako izaći iz veze sa gaslajterom? ● Šta navodi gaslajtera da baš vas izabere? ● Gaslajteri političari – bez empatije, izvrću stvarnost, pokušavaju ponovo da ispišu istoriju, dodeljuju sebi titule, opsednuti su simbolima, traže stalnu pažnju… ● Zašto su diktatori uvek gaslajteri i opstaju hraneći se tuđim strahom? Iako ova knjiga može žrtvama gaslajtinga biti bolna za čitanje, ipak će ih izvesti iz tame na svetlost dana i pomoći im da se oporave. New York Journal of Books Čitaj dalje

Zivot i sudbina Vasilij Grosman RUS roman veci format 501 str. NECITANA knjiga ima posvetu Život i sudbina mnogi s pravom smatraju Ratom i mirom dvadesetog stoljeća. U ovom remek-djelu Grossman prikazuje svijet koji razdiru ideološke tiranije i rat, oslikavajući život svoje zemlje u dramatičnome povijesnom razdoblju kroz paralelne priče pojedinih članova jedne obitelji te ljudi koji su s njima na razne načine sudbinski povezani. Središnja je tema romana Staljingradska bitka, no uz ratnu epopeju iznimno su zorno i krajnje potresno prikazane i druge strahote rata, poput smrti u plinskim komorama i progona, u kojima se radi pukog preživljavanja žrtvuje čak i vlastito dijete. Ne negirajući herojstvo naroda u obrani zemlje od nacističkog osvajača, Grossman realno iznosi sve mane sovjetskog režima i pritom ne štedi tadašnju političku elitu sa Staljinom na čelu. Stoga je ovo djelo, dovršeno 1960., zaplijenio KGB te je objavljeno tek dvadeset godina poslije, nakon što je prokrijumčareno iz SSSR-a. Život i sudbina jedan je od najboljih prikaza strahota jednoumlja ne samo nacizma nego i staljinizma. Kao epska priča o Drugome svjetskom ratu i ujedno obračun s mračnim silama koje su dominirale 20. stoljećem ovaj je roman bespoštedno realističan, što ga, uz moralnu čvrstinu, čini jednim od najboljih ostvarenja moderne ruske književnosti. New York Review Books Classics Život i sudbina knjiga je koja zahtijeva da se o njoj govori. Guardian Jedno od najvažnijih remek-djela 20. stoljeća. Times Literary Supplement Grossmanov Život i sudbina više govori o ljudskoj slobodi nego bilo koje drugo djelo ruskih pisaca u 20. stoljeću. Zato je vjerojatno i ostao toliko dugo pod ključem. Foreign Policy Remek-djelo Vasilija Grossmana Život i sudbina fascinira zbog mnogih razloga... Istodobno je majstorski splet sudbina i snažna deklaracija osobnog stava. Grossman svjesno i hladnokrvno pokušava iznijeti sve što zna o Velikome domovinskom ratu, nastojeći ponovno napisati Rat i mir. London Review of Books Na poprištu Staljingradske bitke ovaj snažni i duboko potresni roman oslikava svijet razdiran ratom i ideološkom tiranijom. George Steiner Ponajbolji roman nadahnut Drugim svjetskim ratom. The Guardian