Pratite promene cene putem maila
- Da bi dobijali obaveštenja o promeni cene potrebno je da kliknete Prati oglas dugme koje se nalazi na dnu svakog oglasa i unesete Vašu mail adresu.
76-100 od 1694 rezultata
Prati pretragu "radio"
Vi se opustite, Gogi će Vas obavestiti kad pronađe nove oglase za tražene ključne reči.
Gogi će vas obavestiti kada pronađe nove oglase.
Režim promene aktivan!
Upravo ste u režimu promene sačuvane pretrage za frazu .
Možete da promenite frazu ili filtere i sačuvate trenutno stanje
Mitar Đurišić: PRIMORSKA OPERATIVNA GRUPA, Vojnoistorijski institut Beograd/Istorijski institut Crne Gore Podgorica 1997, str. 285. Drugi svetski rat, partizanske jedinice u Crnoj Gori. МИТАР ЂУРИШИЋ је рођен 1923. године у Парцима, општина Погорица.Основну школу је похађао у Грацу, нижу гимназију у Даниловграду, а учитељску школу на Цетињу и у Херцег Новом. Учесник је Народно - ослободилачког покета од 1941. године Завршио је Војнополитичку школу и Пјешадијску официрску школу. До 1950. године радио је на штабским дужностима а од 1979. године као историчар у Војноисторијском институту. Пензионисан је у чину пуковника. Коаутор је десет књига а у једанаест зборника радова објављени су његови прилози. Написо је неколико десетина чланака о ратној прошлости Црне Горе и Србијеза часописе: Војноисторијски гласник, Историјски записи и Југословенски историјски часопис, а десетак редакција листова и радио телевизијских станица објављивало је његове чланке и фељтоне. Писао је и енциклопедијске јединице за Војну енциклопедију, Енциклопедију Југославије и (још необјављену) Енциклопедију Црне Горе. Има звање научног савјетника. МИТАР ЂУРИШИЋ је рођен 1923. године у Парцима, општина Погорица.Основну школу је похађао у Грацу, нижу гимназију у Даниловграду, а учитељску школу на Цетињу и у Херцег Новом. Учесник је Народно - ослободилачког покета од 1941. године Завршио је Војнополитичку школу и Пјешадијску официрску школу. До 1950. године радио је на штабским дужностима а од 1979. године као историчар у Војноисторијском институту. Пензионисан је у чину пуковника. Коаутор је десет књига а у једанаест зборника радова објављени су његови прилози. Написо је неколико десетина чланака о ратној прошлости Црне Горе и Србијеза часописе: Војноисторијски гласник, Историјски записи и Југословенски историјски часопис, а десетак редакција листова и радио телевизијских станица објављивало је његове чланке и фељтоне. Писао је и енциклопедијске јединице за Војну енциклопедију, Енциклопедију Југославије и (још необјављену) Енциклопедију Црне Горе. Има звање научног савјетника. МИТАР ЂУРИШИЋ је рођен 1923. године у Парцима, општина Погорица.Основну школу је похађао у Грацу, нижу гимназију у Даниловграду, а учитељску школу на Цетињу и у Херцег Новом. Учесник је Народно - ослободилачког покета од 1941. године Завршио је Војнополитичку школу и Пјешадијску официрску школу. До 1950. године радио је на штабским дужностима а од 1979. године као историчар у Војноисторијском институту. Пензионисан је у чину пуковника. Коаутор је десет књига а у једанаест зборника радова објављени су његови прилози. Написо је неколико десетина чланака о ратној прошлости Црне Горе и Србијеза часописе: Војноисторијски гласник, Историјски записи и Југословенски историјски часопис, а десетак редакција листова и радио телевизијских станица објављивало је његове чланке и фељтоне. Писао је и енциклопедијске јединице за Војну енциклопедију, Енциклопедију Југославије и (још необјављену) Енциклопедију Црне Горе. Има звање научног савјетника. Očuvanost 4 i ima autorova posveta.
Prof. dr. Bora Ristić Bora Ristić je rođen je u Vladičinom Hanu 1939. godine. Osnovnu školu završio je u Kumanovu, Autosaobraćajno-tehničku školu u Zemunu, a diplomirao je na Saobraćajnom fakultetu u Beogradu 1963. godine. Radio je u nekoliko saobraćajnih preduzeća i ustanova. Postdiplomske studije završava 1977. na Institutu za ekonomske nauke, 1985. doktorira na Fakultetu organizacionih nauka u Beogradu. Iste godine Nastavno naučno veće Tehničkog fakulteta u Bitolju proglasilo ga je za redovnog profesora za predmete Bezbednost u saobraćaju, Regulacija saobraćaja i Saobraćajno planiranje. U ovoj ustanovi je radio do penzionisanja. Izdavač: Udruženje za zaštitu i očuvanje srpskih spomenika u Makedoniji 89 stranica, posveta autora
Izdavač: Nolit, Beograd Godina izdanja: 1934. Povez: Tvrd Broj strana: 230 Stanje: Veoma dobro (ima manju nalepnicu na unutrašnjoj strani prednje korice, na predlistu upisana dva broja flomasterom i običnom olovkom) Вернер Тирк је син јеврејског трговца. Студирао је музику, али је морао да одустане од студија због финансијских потешкоћа. У време хиперинфлације Вајмарске републике био је помоћник брокера, затим рачуновођа у фабрици одеће и банкарски службеник. Тирк пише за новине као што су Берлинер Тагеблатт, Арбеитер Иллустриерте Зеитунг или Дие Роте Фахне. Члан је Сцхутзвербанд деутсцхер Сцхрифтстеллер (де). Стефан Цвајг уочава његов таленат1. У марту 1933. емигрирао је у Праг. Његове књиге су спаљене 10. маја 1933. Написао је роман Клајнер Ман у униформи, где је како малограђанин постаје члан СА. Године 1937. отпутовао је у Норвешку и радио за норвешки радио. Написао је књигу о Чаробној фрули која је конфискована 1941. Након инвазије на Норвешку 1940. отишао је у Уједињено Краљевство. Због своје немачке националности, интерниран је на острво Ман у исто време када и Алфред Сон-Ретхел, а затим депортован у Аустралију. Британско држављанство је стекао 1947. Радио је као слободни писац у Лондону. Биографски детаљи после 1962. нису познати.
3OO.OO KILOMETARA U SEKUNDU SA DOKTOROM SVUGDIĆEM DOKTOR SVUGDIĆ NOLIT B e o g r a d 1 9 3 2 DEČJA BIBLIOTEKA NOLIT R e f e r e n c e Brzina Telefon Telegraf Radio-talasi Nepoznati zraci Prvo putovanje oko sveta Put u nepoznato Najviši vrh zemlje Let u stratosferu Svetlost Sunce Starost Zemlje Putovanje u vasionu ......................................................... Preveo sa nemačkog: PAVLE BIHALY Slika na koricama: PAVLE BIHALY Ilustracije radio: LITO, BERLIN Latinica Tvrde korice Šiven povez 204 stranice Korice u odličnom stanju Knjiga slabo korišćena, više je vreme dotaklo Knjiga ulazi u red neprocenjivih dečjih knjiga Knjiga iz predratnog perioda Jugoslavije Knjiga za kolekcionarE Knjiga r a r i t e T
o autoru: Bora Ristić je rođen je u Vladičinom Hanu 1939. godine. Osnovnu školu završio je u Kumanovu, Autosaobraćajno-tehničku školu u Zemunu, a diplomirao je na Saobraćajnom fakultetu u Beogradu 1963. godine. Radio je u nekoliko saobraćajnih preduzeća i ustanova. Postdiplomske studije završava 1977. na Institutu za ekonomske nauke, 1985. doktorira na Fakultetu organizacionih nauka u Beogradu. Iste godine Nastavno naučno veće Tehničkog fakulteta u Bitolju proglasilo ga je za redovnog profesora za predmete Bezbednost u saobraćaju, Regulacija saobraćaja i Saobraćajno planiranje. U ovoj ustanovi je radio do penzionisanja. 63 stranice, posveta autora IZDAVAČ: Udruženje za zaštitu i očuvanje srpskih spomenika u Makedoniji Balkanski rat, San Stefanski mir, Bugarska, Berlinski kongres, Štip, brdo Kalenica
Mek povez, ćirilica,276 strana Čime su se zapravo bavili Peta uprava KGB i druge njegove regionalne ispostave? Ko, gde i kako je prisluškivao američke predsednike i zašto su saradnici stanica radio-elektronske obaveštajne službe Šesnaeste uprave KGB SSSR nagrađeni ratnim ordenima? Kako je naučno-tehnička obaveštajna služba pomagala izgradnji novih vidova sovjetske vojne tehnike? Čime su se bavili saradnici komande „F“ u inostranim rezidenturama? Za koga su u „skrovištima“ i tajnim spremištima na teritoriji zapadne Evrope oni ostavljali oružje i radio-stanice? Šta je trebalo da se dogodi u slučaju nastanka „izuzetnog perioda“? O tome i mnogo čemu drugom govori se u ovoj knjizi poznatog ruskog istoričara Aleksandra Severa, napisanoj na osnovu nekadašnje tajne dokumentacije KGB SSSR.
Narodni heroj JANKO ČMELIK,u dobrom je stanju. Autor:Janko Šago. Izdavač:Sremske Novine,Sremska Mitrovica 1981. Format:20,5cm x 14cm. Broj Strana:315 strana,ilustrovana,tvrd povez,latinica. Janko Čmelik (svk. Janko Čmelík; Stara Pazova, 16. novembar 1905 — Hrvatska Mitrovica, 12. maj 1942), revolucionar, učesnik Narodnooslobodilačke borbe i narodni heroj Jugoslavije. Poticao je iz siromašne zemljoradničke porodice vojovađanskih Slovaka iz Stare Pazove. Pošto mu je otac umro par godina nakon završetka Prvog svetskog rata, ubrzo nakon osnovne škole je sa majkom počeo da se bavi zemljoradnjom. Pošto nisu imali dovoljno zemlje, radio je kao nadničar kod bogatijih seljaka. Kako je od najranijih dana osetio težak zemljoradnički život bio je opoziciono opredeljen. Posećujući čitaonicu Slovačkog narodnog doma došao je u dodir sa komunistima i 1935. godine postao član tada ilegalne Komunističke partije. Bio je veoma društveno aktivan i uticao je na poljoprivredne radnike i siromašne seljake da se organizuju i bore za bolje uslove života. Od 1936. je bio sekretar partijske ćelije, a od 1937. godine sekretar Mesnog komiteta KPJ u Staroj Pazovi. Učestvovao je u organizaciji štrajka poljoprivrednih radnika u Staroj Pazovi, a aktivno je radio i sa omladinom. Od 1938. je vršio dužnost sekretara Sreskog komiteta KPJ za Staru Pazovu, a 1940. je bio izabran za člana Okružnog komiteta KPJ za Srem. Politički je delovao i kroz Slovačku čitaonicu, gde je bio član Uprave. Veoma aktivno je radio na razvijanju zadružnog pokreta, a tokom 1939. godine je radio na stvaranju organizacije Zadružne omladine. Zbog svoje aktivnosti, bio je izabran za predsednika Zemljišne zajednice, koja je sporovela odluku o podeli dela državne zemlje bezemljašima. Zbog političke aktivnosti je bio u nemilosti režima Kraljevine Jugoslavije, a veleposednici su mu zabranjivali da dolazi na njihova imanja i „podbunjuje radnike”. Njegova kuća bila je sastajalište komunista, u kojoj su odravane partijske konferencije, značajne za revolucionarnu aktivnost u ovom delu Srema.
Spoljašnjost kao na fotografijama, unutrašnjost u dobrom i urednom stanju! Hamid Hadzibegic Hamid Hadžibegić, historičar[1][2] i filolog (1898 - 1988). Hamid Hadžibegić završio je klasičnu gimnaziju u Sarajevu 1916, Šerijatsko-sudačku školu 1921, Filozofsko-teološki fakultet na sveučilištu Mutehassisin 1924. i Pravni fakultet (Hukűk) u Istanbulu 1927. Radio je kao nastavnik u jugoslavenskoj školei u Istanbulu 1924 – 1931. U Skoplju 1931 – 1941. je predavao u Velikoj medresi. Bio je direktor Gazi Isa-begove medrese i profesor Šerijatske gimnazije u Sarajevu. Od 1946. radio je Zemaljskom muzeju Bosne i Hercegovine a od 1950. u novosnovanom Orijentalnom institutu. Radio je i na Filozofskom fakultetu u Sarajevu gdje je bio jedan od osnivača Odsjeka za orijentalnu filologiju. Naučni interes Hamida Hadžibegića usmjeren je na izučavanje pravnog sistema Osmanskog carstva, porezni sistem,[3] te odnosima Crne Gore i Osmanlija. Objavljivao je osmansku izvornu građu, prevodio turske historičare i pisce. Učestvovao je na više međunarodnih naučnih skupova i sarađivao u naučnim časopisima Glasnik Vrhovnog starješinstva Islamske vjerske zajednice Bosne i Hercegovine (Beograd, Sarajevo), Glasnik Zemaljskog muzeja BiH, Istorijski zapisi (Cetinje, Titograd), Istorisko-pravni zbornik (Sarajevo), Prilozi za orijentalnu filologiju, Pregled, Naše starine, Glasnik arhiva i Društva arhivskih radnika Bosne i Hercegovine, Almanah (Podgorica). Najpoznatiji je stručnoj javnosti po djelu: Glavarina u osmanskoj državi, Sarajevo 1966.
FILIJALA Sećanja voditelja radio-emisija SERGEJ DOVLATOV RUBIKON Novi Sad 2 O 1 O Biblioteka `Slučajevi` Knjiga 3 S ruskog preveo DUŠAN PATIĆ ............................................................ O autoru Broš Latinica 1 3 3 stranice NEKORIŠĆENO Ekstra **********
ADAM MIHNJIK MISLITI SAVREMENU DEMOKRATIJU eseji, pisma, intervjui RADIO B92 BEOGRAD 1995 Edicija RAT I MIR a) ADAM MIHNJIK (1946-) b) DEMOKRATIJA c) DRUŠTVENI POKRETI - ISTOČNA EVROPA d) KOMUNIZAM ............................................................... BROŠ LATINICA 22 CM 164 STRANICA ODLIČNO