Pratite promene cene putem maila
- Da bi dobijali obaveŔtenja o promeni cene potrebno je da kliknete Prati oglas dugme koje se nalazi na dnu svakog oglasa i unesete VaŔu mail adresu.
1-25 od 56 rezultata
Prati pretragu "radio"
Vi se opustite, Gogi Äe Vas obavestiti kad pronaÄe nove oglase za tražene kljuÄne reÄi.
Gogi Äe vas obavestiti kada pronaÄe nove oglase.
Režim promene aktivan!
Upravo ste u režimu promene saÄuvane pretrage za frazu .
Možete da promenite frazu ili filtere i saÄuvate trenutno stanje
-
Kolekcionarstvo i umetnost chevron_right Kolekcionarstvo
OriginalniĀ filmski (bioskopski) plakat iz vremena Jugoslavije. Radio Vihor zove Andjeliju 1979. DimenzijeĀ 69 x 48 cm Stanje vidlivo na slikama, ukoliko imate nedoumica, pre kupovine pitajte (kupindo) porukom.
-
Kolekcionarstvo i umetnost chevron_right Kolekcionarstvo
Originalni jugoslovenski filmski plakat (69 x 48 cm) za film Sto Si Radio U Ratu Tata ? (1966). Stanje kao na fotografijama. What Did You Do in the War, Daddy? James Coburn Aldo Ray Dick Shawn Sergio Fantoni Giovanna Ralli Carroll O`Connor Jugoslavija Ex Yu
-
Kolekcionarstvo i umetnost chevron_right Kolekcionarstvo
POSTER DIMENZIJE 44 CM X 29CM, U SUSTINI DOBRO OCUVAN
-
Kolekcionarstvo i umetnost chevron_right Kolekcionarstvo
Plakat Radio televizija Novi Sad : Oj Dunave, Dunave plavi : Narodna muzika podunavskih zemalja, 1974. U dobrom stanju Dimenzije: 84 x 59 cm
-
Kolekcionarstvo i umetnost chevron_right Kolekcionarstvo
Poster : RADIO TV REVIJA
-
Kolekcionarstvo i umetnost chevron_right Kolekcionarstvo
Poster : RADIO TV REVIJA
-
Kolekcionarstvo i umetnost chevron_right Kolekcionarstvo
stari i redak Cecin poster iz radio tv revije snimio D.MitiÄ ojaÄan na sredini
-
Kolekcionarstvo i umetnost chevron_right Kolekcionarstvo
Lemmy Motorhead uramljen plakat kluba sedel povodom Lemijevog rodjendana, tribute party. dimenzije sa ramom : 44,5 x 32,5 cm. Plakat je radio svajcarski strip crtaÄ, Stanje odlicno. Preporucujem licno preuzimanje u NS ili u Zablju.
-
Kolekcionarstvo i umetnost chevron_right Kolekcionarstvo
Stanje kao na fotografijma ! 50cm x 70cm Originalan filmski plakat MladicĢ po imenu Brajan svedoÄi kako mu je otac ubijen na veoma nasilan naÄin, a zatim ga crni policajac po imenu Tajler spasava od iste sudbine. Zatim, mnogo godina kasnije, Brajan se pridružio zlim nindža-ubicama. Alexander Lo (roÄen kao Luo Chang-An) bivÅ”i je prvak u taekwondou iz Tajvana. Alexander je tijekom 1980-ih radio na mnogim filmovima o Ninjama, kao Å”to su Lovac na nindža, Super Ninja, Ninja protiv Shaolina, Ninja Condors 13 i Mafia protiv Ninje. TakoÄer je radio na Å”aolinskim filmovima kao Å”to su Shaolin Chastity Kung Fu i poznati Shaolin protiv Lame. Redatelj s kojim je Lo najÄeÅ”Äe radio je Robert Tai, koji ga je 1984. režirao u devetosatnom epu pod naslovom Ninja: The Final Duel (prestvoren i objavljen 1999. kao Shaolin Dolemite. Neko vrijeme nakon tog filma, Alexander je prestao s glumom, ali je ipak ne prestati snimati filmove. Nastavio je dugo partnerstvo s Robertom Taijem kao akcijskim koreografom, radeÄi na filmovima kao Å”to su Fists of Legends II. Äesto je suraÄivao s afroameriÄkim kick-boksaÄem Eugeneom Thomasom (Trammell), gdje su se ili zajedno borili kao crno-azijski duo, ili suoÄeni jedan protiv drugoga kao najveÄi neprijatelji. Godine 2015., film Virus Melisse Wu (å°ččē ęÆ Melissa`s Virus/or Ninja In Future) bio je tamo kao kapetan Lee. kroz koga Äe se boriti protiv Brende (u ulozi Timi Zhuo.) objavljena je 2015. koju su snimili Sigrid Andrea Bernardo i Godfrey Ho. ovaj film proizveden od Dreamscape Entertainment Television i Central Motion Pictures Corporation u Tajvanu.
-
Kolekcionarstvo i umetnost chevron_right Kolekcionarstvo
Originalni bioskopski (filmski) plakat : DOBRI STARI PIANINO Dobri stari pianino je jugoslovenski crno-beli ratni film snimljen na slovenaÄkom jeziku 1959. godine u režiji Franceta KosmaÄa. Temelji se na istoimenoj radio-drami Franeta MilÄinskega - Ježka. DogaÄa se za vreme Drugog svetskog rata, a protagonist je uÄitelj klavira koji je toliko posveÄen muzici da ga se ratna zbivanja ne tiÄu sve dok ga sluÄajno ne uhapse nemaÄki okupatori. Režija: France KosmaÄ Scenario: France KosmaÄ, Frane MilÄinski - Ježek Uloge: Frane MilÄinski - Ježek, Vida Kuhar, Vekoslav Janko Kao na fotografijama. Standardne dimenzije (oko 69 x 49 cm)
-
Kolekcionarstvo i umetnost chevron_right Kolekcionarstvo
Plakat ima ostecenja na mestu gde je presavijan i sa obe strane malo zacepljen, nista strasno! Retkou ponudi! Dimenzije: 50cm x 70cm Director: Henri Verneuil Writers: Auguste Le Breton(novel) Henri Verneuil (adaptation) JosĆ© Giovanni(adaptation) Stars: Jean Gabin Alain Delon Lino Ventura Sicilijanski klan (francuski: Le clan des Siciliens) je francuski gangsterski film iz 1969. godine zasnovan na romanu Ogista Le Bretona. Film je režirao Henri Verneuil, a u glavnim ulogama su Jean Gabin, Lino Ventura i Alain Delon, Äija je uloga dovela do filmskog uspeha u Francuskoj. Ennio Morricone je radio muziku.
-
Kolekcionarstvo i umetnost chevron_right Kolekcionarstvo
Stanje kao na fotografijama 49cm x 69cm Ledeni pakao anglo-kanadski je triler iz 1979. godine, a temelji se na romanu MedvjeÄi otok Alistaira MacLeana iz 1971. godine. Režirao ga je Don Sharp, a glumili su Donald Sutherland, Vanessa Redgrave, Richard Widmark, Christopher Lee i Lloyd Bridges. Directed by Don Sharp Written by Don Sharp David Butler additional material Murray Smith Based on novel Bear Island by Alistair MacLean Produced by Peter Snell William Hill Starring Donald Sutherland Vanessa Redgrave Richard Widmark Christopher Lee Lloyd Bridges Cinematography Alan Hume Edited by Tony Lower Music by Robert Farnon Production companies Selkirk Films Canadian Film Development Corporation Bear Island Films Distributed by United Artists Release date 1 November 1979 (United States) 5 December 1979 (South Africa) 26 December 1979 (UK) Running time 118 minutes Countries United Kingdom Canada Languages English, German Budget $CAD12,100,000 (estimated) or $9.3 million Donald Sutherland as Frank Lansing Vanessa Redgrave as Heddi Lindquist Richard Widmark as Otto Gerran Christopher Lee as Lechinski Lloyd Bridges as Smithy Bruce Greenwood as Technician Tommy Barbara Parkins as Judith Rubin Patricia Collins as Inge Van Zipper Mark Jones as the Cook August Schellenberg as the Marine Technician Candace O`Connor as the Laboratory Assistant Michael Collins as the Ship`s Captain Michael J. Reynolds as Heyter Lawrence Dane as Paul Hartman Nicholas Cortland as Jungbeck Joseph Golland as the Meteorological Assistant Richard Wren as the Radio Operator Hagan Beggs as Larsen Robert Stelmach as the Ship`s Radio Operator Terry Waterhouse as the Helicopter Crewman Originalan filmski plakat Kinema Sarajevo
-
Kolekcionarstvo i umetnost chevron_right Kolekcionarstvo
Originalni bioskopski (filmski) plakat: CONVOY / KONVOJ (1978) Kamiondžiji āGumenom Patkuā se na putu kroz Arizonu pridružuju āLjubavna maÅ”inaā i āPauk Majkā. Zaustavlja ih korumpirani Å”erif Lajl Valas pa moraju da plate kaznu. Kasnije ih Å”erif Lajl pronalazi u restoranu gde ih provocira preti Pauku Majku. Nastaje opÅ”ta tuÄa iz koje kamindžije beže, a vest se brzo Å”iri preko radio stanice. Njihova namera je da odu u Novi Meksiko i na taj naÄin izbegnu kriviÄno gonjenje. Ovaj dogaÄaj poprima mnogo veÄe razmere kad se sve viÅ”e kamiondžija prikljuÄuje odmetnutom konvoju u znak podrÅ”ke. Å erif Lajl želi osvetu, sindikat vozaÄa svoja prava, a politiÄari priliku za svoju promociju. Režija: Sam Peckinpah Uloge: Kris Kristofferson, Ali MacGraw, Ernest Borgnine Stanje plakata kao na fotografijama. Standardne dimenzije (oko 69 x 49 cm)
-
Kolekcionarstvo i umetnost chevron_right Kolekcionarstvo
Originalni bioskopski (filmski) plakat: NJIHOVE ZABLUDE / IL VETTURALE DEL MONCENISIO Dizajn plakata: Anton Lukateli RoÄen u Herceg Novom, preminuo u Beogradu. Anton Lukateli je bio crnogorski slikar, filmski scenarista i nastavnik likovne kulture. Poreklom je bio Italijan, iz plemiÄke porodice Lokateli iz Milana, koja se kretala duž jadranske obale i nalazila se u Bokokotorskom zalivu, pomažuÄi Srbima u odbrani od Turaka. Kada je poÄeo Drugi svetski rat, italijanska vojska je uhapsila njegovu majku u zatvoru Mamula. Veoma revoltiran ovim Äinom, odluÄuje da promeni prezime u Lukateli i prihvati srpsku nacionalnost. Bio je Älan partizanskog pokreta od poÄetka Drugog svetskog rata. Prije i poslije rata bio je urednik lista āIlustrovana pobjedaā. Posle rata radio je kao filmski scenarist za Avala film u Beogradu. Jedan od osnivaÄa Crnogorskog druÅ”tva slikara, Režija: Guido Brignone Uloge: Rosario Borelli, Georges Brehat, Elisa Cegani, Virna Lisi... Kao na fotografijama. Dimenzije oko 68 x 49 cm
-
Kolekcionarstvo i umetnost chevron_right Kolekcionarstvo
Na prodaju PanPoster sa likom Brus Lija dimenzija 67,5 x 97 cm. Kako mi je objaÅ”njeno, u pitanju je test print koji je radio Litopapir iz ÄaÄka sredinom osamdesetih godina, iz toga razloga je i logotip pan postera odÅ”tampan `u ogledalu`, navodno ovog postera nije bilo u redovnoj prodaji, odÅ”tampano je 50-tak komada za probu. Tražio sam spisak izaÅ”lih PanPostera i ovoga zaista nije bilo niti na jednom popisu. Samo stanje postera je vrlo solidno, presavijan na viÅ”e delova, ima par zacepljenosti sa strane (1 cm i 3 cm), ostalo korektno. Stajao je u kutiji tako da nije bio izložen Suncu. Besplatna dostava za teritoriju Republike Srbije putem PostEkspresa u tubi. Eventualni kupci iz inostranstva - Å”aljem presavijen na osam delova izmeÄu korica nekog magazina, uplata na WesternUnion + troÅ”kovi dostave unapred PlaÄanje liÄno ili uplata na tekuÄi raÄun/postnetom Ne Å”aljem pouzeÄem. Za sva pitanja stojim na raspolaganju Brus Li, Bruce Lee, Pan Poster, PanPoster
-
Kolekcionarstvo i umetnost chevron_right Kolekcionarstvo
48 x 68 cm 2 x presavijen stanje : LOÅ E movie poster, AFFICHE de FILM Fredrih Kristijan Anton Fric Lang (BeÄ, 5. decembar 1890 ā Beverli Hils, 2. avgust 1976) bio je austrijski, nemaÄki i ameriÄki režiser, scenarista i povremeni filmski producent i glumac. Jedan je od najpoznatijih migranata iz nemaÄke Å”kole ekspresionizma, a nazvan je Gospodar tame od strane Britanskog instituta za film. Njegovi najpoznatiji filmovi ukljuÄuju revolucionarni futuristiÄki film Metropolis (1927) i takoÄe uticajni film M (1931), film noar koji je napravio pre nego Å”to se preselio u Sjedinjene Države. Lang je roÄen u BeÄu, kao drugi sin Antona Langa (1860ā1940),[4] arhitekte i menadžera graÄevinske kompanije i njegove ženije Pauline Lang (1864ā1920). KrÅ”ten je 28. decembra 1890. godine.[5] Njegovi roditelji su bili poreklom iz Moravske[6] i bili su katolici. Njegova majka je roÄena kao jevrejka, ali je preÅ”la u katoliÄku veru, koju je izuzetno poÅ”tovala i odgajila Frica kao u duhu katolicizma. Lang je Äesto ubacivao oblasti katolicizma u svoje filmove. Kroz život, sebe je predstavljao kao roÄenog katolika. Nakon zavrÅ”etka Å”kole, Lang je kratko pohaÄao TehniÄki univerzitet u BeÄu, gde je studirao graÄevinarstvo i na kraju preÅ”ao na umetnost. Godine 1910, napustio je BeÄ da vidi svet, putujuÄi po Evropi i Africi, a kasnije Aziji i Pacifiku. Godine 1913. studirao je slikarstvo u Parizu, u Francuskoj. Na poÄetku Prvog svetskog rata Lang se vratio u BeÄ i dobrovoljno je služio za vojnu službu u austrijskoj vojsci i borio se u Rusiji i Rumuniji gdje je ranjen tri puta. Dok se oporavljao od povreda i Å”okova 1916. godine, napisao je neke scenarije i ideje za filmove. OtpuÅ”ten je iz vojske sa Äinom poruÄnika 1918. godine i kratko vreme je radio u beÄkom pozoriÅ”tu, pre nego Å”to je angažovan kao scenarista. U poÄetku karijere Lang je radio pre svega kao scenarista, zavrÅ”avajuÄi filmske scenarije za Äetiri do pet dana. Ostvario se i kao glumac, a radio je i kao režiser i producent filmova, prvo u NemaÄkoj, a zatim i u Sjedinjenim Državama. Lanogovo angažovanje za pisanje scenarija je kratko trajalo, jer je ubzo krenuo da radi kao režiser u nemaÄkom filmskom studiju UFA, a kasnije i u Nero filmu. Njegovi prvi ozbiljniji radovi bili su na filmovima Sudbina i na popularnom trileru Pauci, na kojima je kombinovao popularne filmske žanrove sa ekspresionistiÄkim tehnikama. Godine 1920, upoznao je svoju buduÄu suprugu, književnicu Teu von Harbo. Ona i Lang su pisali scenarije za sve njegove filmove od 1921. do 1933. godine, ukljuÄujuÄi i film Doktor Mabus, koji je trajao viÅ”e od Äetiri sata i bio podeljen na dva dela u originalnoj verziji. To je bio prvi film u trilogiji Doktor Mabus. Radili su i na filmu Pesma o Nibelunzima (1924), filmu Metropolis (1927) i nauÄnofantastiÄnom filmu Žena na mesecu (1929). Film Metropolis je daleko prevaziÅ”ao budžet i skoro uniÅ”tio Ufu koju je kupio desniÄarski biznismen i politiÄar Alfred Hugenberg. Krajem 1932. godine Lang je režirao film Testament doktora Mabusa. Adolf Hitler je doÅ”ao na vlast u januaru 1933. godine, a do 30. marta novi režim je zabranio ovaj film, smatrajuÄi da je bio prokovativan. Lang je bio zabrinut zbog dolaska nacistiÄkog režima, delom zbog svog jevrejskog nasleÄa, dok je njegova žena Tea von Harbo podržavala naciste tridesetih godina i pridružila se NacionalnosocijalistiÄkoj nemaÄkoj radniÄkoj partiji, 1940. godine. Lang se ubrzo nakon toga razveo, a strahovao je i da bi nakon njegovog odlaska iz Austrije, prema NirnberÅ”kim zakonima mogao biti identifikovan kao Jevrej, jer je njegova majka bila Jevrejka, pre nego Å”to je preÅ”la u katolicizam. Lang je naveo da ga je ministar propagande Jozef Gebels pozvao u svoju kancelariju i obavestio da je film Testament doktora Mabusa zabranjen, ali je on ipak bio inpresioniran njegovim radom, naroÄito sa filmom Metropolis i ponudio Langu poziciju direktora nemaÄkog filmskog studija UFA. Lang je napustio zemlju i otiÅ”ao u Pariz, 1934. godine. U Holivudu, Lang je potpisao ugovor sa ameriÄkom medijskom kompanijom Metro-Goldvin-Mejer. Njegov prvi film koji je radio u Sjedinjenim Državama bio je krimi drama Bes (1936), gde je glavnu ulogu tumaÄio Spenser Trejsi. Lang je dobio državljanstvo Sjedinjenih Država 1939. godine. Tokom svoje dvadesetogodiÅ”nje karijere u Sjedinjenim Državama, radio je filmove u razliÄitim žantrovima u svakom glavnom studiju u Holivudu, a povremeno je producirao svoje filmove kao nezavisne. Ipak, kritiÄari su smatrali da su njegovi filmovi nakon dolaska u Sjedinjene Države izgubili na kvalitetu, ali ipak zadržali ekspresionizam. Jedan od najÄuvenijih filmskih noara bila je drama Velika toplota (1953). Kako je vreme iÅ”lo, njegov pogled na film je bio sve pesimistiÄniji, kulminirajuÄi u stilu njegovih poslednjih filmova kao Å”to su filmovi Dok su gradovi spavali (1956) i Iznad razumne sumnje (1956). PoÅ”to je teÅ”ko pronalazio uslove za proizvodnju u Holivudu, a pritom mu se zdravstveno stanje naglo pogorÅ”alo, Lang je razmiÅ”ljao o tome da se penzioniÅ”e. NemaÄki producent Artur Brauer imao je interesovanje za ponovno pravljenje filma Indijske grobnice, koju je Lang odradio dvadesetih godina po priÄi Tee von Harbou, njegove bivÅ”e žene. Lang je prihvatio ovaj posao i vratio se u NemaÄku. Godine 1963, pojavio se u filmu Žana-Lika Godara Prezir, gde je predstavio samog sebe. Lang je na Holivudskoj stazi slavnih 8. februara 1960. godine, za njegov doprinos industriji filmova. Preminuo je od srÄanog udara 2. avgusta 1976. godine i sahranjen je u Aleji slavnih u Los AnÄelesu. Akademski filmski arhiv saÄuvao je veliki broj filmova Langa. ---------------------------------- The Tiger of Eschnapur, or in original German, Der Tiger von Eschnapur, is a 1959 West German-French-Italian adventure film directed by Fritz Lang. It is the first of two films comprising what has come to be known as Fritz Lang`s Indian Epic; the other is The Indian Tomb (Das Indische Grabmal). Fritz Lang returned to Germany to direct these films, which together tell the story of a German architect, the Indian maharaja for whom he is supposed to build schools and hospitals, and the Eurasian dancer who comes between them. The tale begins when architect Harold Berger (Paul Hubschmid) arrives in India and travels to the kingdom of Maharaja Chandra (Walter Reyer), for whom he will build schools and hospitals. En route to the Maharajah`s palace, Berger travels with a temple dancer named Seetha (Debra Paget), who has also been invited by the Maharajah, and saves her from a tiger. Seetha, whose father was European, has inadvertently caused the Maharajah to become infatuated with her, but she and the architect begin to fall in love. Predictably, this leads to tension between Chandra and Berger, exacerbated by scheming courtiers who believe that the Maharajah`s potential marriage to the dancer could become a pretext for toppling him. The film is filled with action: a highlight is Seetha`s ritual dance. At the end of Tiger, Seetha and Berger escape together into the desert just as Berger`s sister and her husband, an architect who works with Berger, arrive in Eschnapur. Chandra informs them that he now wants a tomb to be built for Seetha before any further work on the commissioned buildings.
-
Kolekcionarstvo i umetnost chevron_right Kolekcionarstvo
69 x 49 cm 2 x presavijen movie poster āS.P.U.K.ā je jugoslovenski i hrvatski film prvi put prikazan 12.decembra 1983. godine. Režirao ga je Milivoj Puhlovski a scenario su napisali Nenad Burcar, Hrvoje Hitrec i Pero KvesiÄ. Pod Å”ifriranim naslovom filma krije se akcijaÅ”ka poruka SreÄa pojedinca - uspeh kolektiva. u filmu su prikazane dogodovÅ”tine mladih koji uÄestvuju na omladinskoj radnoj akciji. Na omladinskoj radnoj akciji na Savi komandir Vlado želi da njegova brigada bude najbolja. Taj se cilj Äini nedostižnim kad se pojavi grafit u kojem anonimni brigadir tvrdi da je nesretan. Komandir poÄinje lov na pisca grafita, ali njih je sve viÅ”e i to razliÄitih rukopisaā¦ Damir Å aban Lovro Cintija Asperger Vlasta Danko LjuÅ”tina Vlado Radoslav Spicmiler Boro Elizabeta KukiÄ Koka Branimir VidiÄ Mrva Predrag PreÄo VuÅ”oviÄ Redford Vili Matula NinÄa Pjer Zardin Klapton Mario MirkoviÄ MiÅ”o Anja Å ovagoviÄ Despot BolniÄarka Nedeljko IvaniÅ”eviÄ Bilder Tanja Mazele Žita Borivoj Zimonja Radio voditelj Tomislav Lipljin LijeÄnik Zvonimir JuriÄ Kuhar Milan PleÄaÅ” Sekretar Otokar Levaj LiÄilac Slavica KneževiÄ Seksolog
-
Kolekcionarstvo i umetnost chevron_right Kolekcionarstvo
Stanje kao na fotografijma 49cm x 69cm Strange Bedfellows ameriÄki je komiÄni film iz 1965. godine koji je režirao Melvin Frank, a u glavnim ulogama su Rock Hudson, Gina Lollobrigida, Gig Young i Terry-Thomas. [1] Izdao ga je Universal Studios. Directed by Melvin Frank Screenplay by Melvin Frank Michael Pertwee Story by Norman Panama Melvin Frank Produced by Melvin Frank Hal C. Kern Norman Panama Starring Rock Hudson Gina Lollobrigida Gig Young Edward Judd Terry-Thomas Arthur Haynes Cinematography Leo Tover Edited by Gene Milford Music by Leigh Harline Production companies Fernwood Productions Panama Productions Distributed by Universal Pictures Release date February 10, 1965 Running time 99 minutes Country United States Language English Rock Hudson as Carter Harrison Gina Lollobrigida as Toni Vincente Gig Young as Richard Bramwell Edward Judd as Harry Jones Terry-Thomas as Assistant Mortician Arthur Haynes as Carter`s Taxi Driver Howard St. John as J. L. Stevens Nancy Kulp as Aggressive Woman David King as Toni`s Taxi Driver Peggy Rea as Mavis Masters Joseph Sirola as Petracini Lucy Landau as Jolly Woman Bernard Fox as Policeman James McCallion as Old Man Edith Atwater as Mrs. Stevens Hedley Mattingly as Bagshot John Orchard as Radio Dispatcher Henry Corden as Sheik`s Interpreter (uncredited) Maurice Dallimore as Gentleman in Rain (uncredited) Noel Drayton as Cab Driver (uncredited) Jack Good as Binky Waring (uncredited) Simon Scott as Jim Slade, Divorce Lawyer (uncredited) Originalan filmski plakat Morava Film
-
Kolekcionarstvo i umetnost chevron_right Kolekcionarstvo
Stanje kao na fotografijma, zacepljen na nekoliko mesta Redje u ponudi! 49cm x 69cm Maija pronalazi melodiju film je koji je režirao Matti Kassila, a zavrÅ”en je 1950. Film je dramska komedija u kojoj se susreÄe siroÄe SƶrnƤinen, koje je odraslo u radniÄkim prostorijama i odrastalo u kuÄi kulture. Romantiku zasjenjuje otkriÄe Maijeve proÅ”losti. Film je Kassilina treÄa režija, nakon Äega je napravio proboj kriminalnom komedijom Radio se probio. Skladatelj Ahti Sonninen nagraÄen je prvom glazbom Jussi. Autorski tim scenarija Matti Kassila i producent Toivo SƤrkkƤ navedeni su u podacima filma pod pseudonimom Toivo Mattila. Scenarij se temelji na priÄi o židovskom paru koji se iz Austrije preselio u Stockholm Leena HƤkinen ā¦ Maija Lehtinen Martti Katajisto ā¦ Sellisti-sƤvelt. Erkki Orasto Rakel Laakso ā¦ Elna Orasto Arvo Lehesmaa ā¦ konserttimestari Evald Orasto Eine Laine ā¦ Ester, Evaldin sisar, ent. oopperalaulajatar Thure Bahne ā¦ kapellimestari Reino Rautala Kaarlo Halttunen ā¦ isoisƤ Tyyne Haarla ā¦ Lempi, kotiapulainen Uljas Kandolin ā¦ Oolannin Ć ke Rauha Rentola ā¦ Inkeri, tarjoilija Sirkka-Liisa Oksanen ā¦ Kyllikki Orasto Kyllikki VƤre ā¦ Parfyymi-Anna Jalmari Rinne ā¦ tuomari Arvi Tamminen Matti Aulos ā¦ tohtori Lauri JƤƤskelƤinen Kauko KƤyhkƶ ā¦ insinƶƶri Veikko Pertama Matti LehtelƤ ā¦ ylikonstaapeli Irja Kuusla ā¦ matkustajakodin rouva Anna Lindholm Veikko UusimƤki ā¦ 1. konstaapeli Mauri Jaakkola ā¦ konservatorion vahtimestari Uolevi Lƶnnberg ā¦ asemamies Pentti Irjala ā¦ humalainen kapakassa Juhani Kumpulainen ā¦ mies konsertissa Mirjam Himberg ā¦ nainen konsertissa Seppo Wallin ā¦ Keijo Esteri Kasurinen Gƶsta Holmstrƶm Leo Jokela Veikko Sorsakivi Rauha Puntti Osmo Saarnio Martti Romppanen Otto Noro Originalan filmski plakat Morava Film
-
Kolekcionarstvo i umetnost chevron_right Kolekcionarstvo
stari print na papiru 56 x 83 cm urolan 1913. ā Rodjen u Osijeku. Sin Sebastijana Lehnera. Od rane mladosti zainteresovan za slikarstvo (u dvanaestoj godini naslikao je pejsaz na platnu). Sredwu strucnu skolu zavrsio u Osijeku (bavio se dekorativnim panoima i kao firmopisac). Svirao je violinu. 1931. ā Dolazi u Beograd i od tada, bez prekida se bavi slikarstvom i primenjenom grafikom. Povremeno i vaja. Radi za mnoge izdavacke kuce, āfilmske kuceā, stamparijeā¦ 1931-1950. ā Odlazi na specijalan tecaj kod slikara Mladena Josica i na povremene konsultacije sa slikarom Jovanom Bjelicem. Pohadja Akademiju Primenjenih Umetnosti, studiozno crtanje akta i portreta pod nadzorom profesora Jefte Perica, Antona Hutera, i Mate Zlamalika. Radi na plakatima, plaketama, memorandumima, zastitnim znakovima, korice za knjigu, markeā¦ Povodom izlozbe plakata u Muzeju Primenjenih Umetnosti, kustos muzeja J. Jeftic naglasio je u katalogu da se istice svojim kvalitetom Lehner Alfred i ostali umetnici sezdesetih godina. Postaje clan Saveza likovnih umetnika Jugoslavije, a kasnije kada se oformio ULUPUS, postaje i clan Saveza umetnika primenjenih umetnosti Jugoslavije (od osnivanja). Radi za āOblikā, a kasnije u Zavodu za primenjenu umetnost. U tom periodu i kao sluzbenik u āOblikuā dobija vise uzastopnih nagrada na konkursima: za PTT jubilarne postanske marke (jubilarne postanske marke Narodnog ustanka 1941-1951.), 10 idejnih resenja za rudarske znacke (Bor), Bilten JNA, jubilarna znacka CK,plakat za stafetu, kongres farmaceuta, prva nagrada za korice za casopis Ministarstva zeleznice. Brojna idejna resenja za filmske plakate Jugoslavija film Beograd, Makedonija film Skoplje i Kinema Sarajevo. Prva nagrada za korice za casopis Ministarstva zeleznice. 1956-1958. ā Radi na bilbordima (dekorativnim panoima) za Filmski festival u Puli. Radio je niz godina na opremi knjiga (desetak godina).Radio je niz godina na opremi knjiga (desetak godina) za āZavod za izdavanje udbenikaā i drugih izdavackih kuca. Za preduzece Eksport Import āSemeā niz idejnih resewa za ambalazu. Za preduzece āTakovoā, Gornji Milanovac radi na ambala`i, āKulpinā ā Novi Sad, āVitaminkaā Banja Luka... 1964. ā Republicki sekretarijat za obrazovanje i kulturu priznaje mu svojstvo umetnika od 1931. Grupne izlozbe ā Izlagao na svim izlozbama Zavoda za primenjenu umetnost i tom prilikom dobijao i prve nagrade. Kao clan udruzenja ULUPUS-a ucestvovao na mnogim zajednickim manifestacijama. 1968-1972. ā Ucestvuje na svim izlozbama u okviru opstine Palilula: Narodni Univerzitet Bra}a Stamenkovi}, Likovni susret Palilule (sedamdesete), Patent centra, Galerija u Protokolu Beograd, Hala sportova Novi Beograd, Novi Sad 72, Dom kulture āKamen Maliā Cavtat, Dom Sindikata 72, Nr. Univerzitet Braca Stamenkovic, Likovni susret 72, Pula, likovna grupa 72, āTasmajdanā, likovna galerija Narodnog univerziteta Veselin Masle{a 72, Sportski centar Beograd 73. 1973. ā Likovna galerija kulturnog centra Beograda. Likovni susret br. 6 hala āPionirā, ucestvuju najpoznatiji nasi slikari: Milovan Krstic, Bozidar Kovacevic, Sasa Nikolic, Dragan Rogic, Sip, Ratomir Pesic, Mihajlo Pisanjuk , Ljubica Sokic, Mica Popovic, Pedja Milosavqevic, Ivan Tabakovic, Stojan Celic, Marko Celebonovic, Zoran Petrovic, Milan Konjovic, Desa Kerecki, Branko Om~ikus, Mirjana Lehner Dragi} i dr. 1974. ā Niz godina izlagao u galeriji āKosancicev Venacā. Likovna galerija Kulturnog centra Beograda i Muzej grada Beograda 3 ā 15.oktobar. āBeograd ā inspiracija umetnikaā 30 godina od oslobodjenja (otkupna nagrada). Exposition 66e. Salon D Hiver u Parizu (osnovan 1897. od Udruzenja francuskih profesionalnih slikara,vajara i graficara). Bio jedini izlagac iz Jugoslavije. 1978, 1979, 1980. Otvoreni Oktobarski Salon u galeriji āPinkiā. Samostalne izlozbe ā 1970, 1971, 1972. Galerija āKamen Maliā ā Cavtat, izlagao je uqa (mrtve prirode, pejsaze, portrete). Slike Alfreda Lehnera nalaze se u mnogim privatnim kolekcijama sirom Evrope: Francuske, Nemacka,Austrijaā¦ Studijska putovanja Francuska, Italija, Nemacka obogatili su jos vise njegovo znanje iz likovne i primenjene umetnosti. Bavio se likovnim i pedagoskim radom. 1986. ā Posle duge i teske bolesti umro u Beogradu.
-
Kolekcionarstvo i umetnost chevron_right Kolekcionarstvo
stari print na papiru 56 x 83 cm urolan 1913. ā Rodjen u Osijeku. Sin Sebastijana Lehnera. Od rane mladosti zainteresovan za slikarstvo (u dvanaestoj godini naslikao je pejsaz na platnu). Sredwu strucnu skolu zavrsio u Osijeku (bavio se dekorativnim panoima i kao firmopisac). Svirao je violinu. 1931. ā Dolazi u Beograd i od tada, bez prekida se bavi slikarstvom i primenjenom grafikom. Povremeno i vaja. Radi za mnoge izdavacke kuce, āfilmske kuceā, stamparijeā¦ 1931-1950. ā Odlazi na specijalan tecaj kod slikara Mladena Josica i na povremene konsultacije sa slikarom Jovanom Bjelicem. Pohadja Akademiju Primenjenih Umetnosti, studiozno crtanje akta i portreta pod nadzorom profesora Jefte Perica, Antona Hutera, i Mate Zlamalika. Radi na plakatima, plaketama, memorandumima, zastitnim znakovima, korice za knjigu, markeā¦ Povodom izlozbe plakata u Muzeju Primenjenih Umetnosti, kustos muzeja J. Jeftic naglasio je u katalogu da se istice svojim kvalitetom Lehner Alfred i ostali umetnici sezdesetih godina. Postaje clan Saveza likovnih umetnika Jugoslavije, a kasnije kada se oformio ULUPUS, postaje i clan Saveza umetnika primenjenih umetnosti Jugoslavije (od osnivanja). Radi za āOblikā, a kasnije u Zavodu za primenjenu umetnost. U tom periodu i kao sluzbenik u āOblikuā dobija vise uzastopnih nagrada na konkursima: za PTT jubilarne postanske marke (jubilarne postanske marke Narodnog ustanka 1941-1951.), 10 idejnih resenja za rudarske znacke (Bor), Bilten JNA, jubilarna znacka CK,plakat za stafetu, kongres farmaceuta, prva nagrada za korice za casopis Ministarstva zeleznice. Brojna idejna resenja za filmske plakate Jugoslavija film Beograd, Makedonija film Skoplje i Kinema Sarajevo. Prva nagrada za korice za casopis Ministarstva zeleznice. 1956-1958. ā Radi na bilbordima (dekorativnim panoima) za Filmski festival u Puli. Radio je niz godina na opremi knjiga (desetak godina).Radio je niz godina na opremi knjiga (desetak godina) za āZavod za izdavanje udbenikaā i drugih izdavackih kuca. Za preduzece Eksport Import āSemeā niz idejnih resewa za ambalazu. Za preduzece āTakovoā, Gornji Milanovac radi na ambala`i, āKulpinā ā Novi Sad, āVitaminkaā Banja Luka... 1964. ā Republicki sekretarijat za obrazovanje i kulturu priznaje mu svojstvo umetnika od 1931. Grupne izlozbe ā Izlagao na svim izlozbama Zavoda za primenjenu umetnost i tom prilikom dobijao i prve nagrade. Kao clan udruzenja ULUPUS-a ucestvovao na mnogim zajednickim manifestacijama. 1968-1972. ā Ucestvuje na svim izlozbama u okviru opstine Palilula: Narodni Univerzitet Bra}a Stamenkovi}, Likovni susret Palilule (sedamdesete), Patent centra, Galerija u Protokolu Beograd, Hala sportova Novi Beograd, Novi Sad 72, Dom kulture āKamen Maliā Cavtat, Dom Sindikata 72, Nr. Univerzitet Braca Stamenkovic, Likovni susret 72, Pula, likovna grupa 72, āTasmajdanā, likovna galerija Narodnog univerziteta Veselin Masle{a 72, Sportski centar Beograd 73. 1973. ā Likovna galerija kulturnog centra Beograda. Likovni susret br. 6 hala āPionirā, ucestvuju najpoznatiji nasi slikari: Milovan Krstic, Bozidar Kovacevic, Sasa Nikolic, Dragan Rogic, Sip, Ratomir Pesic, Mihajlo Pisanjuk , Ljubica Sokic, Mica Popovic, Pedja Milosavqevic, Ivan Tabakovic, Stojan Celic, Marko Celebonovic, Zoran Petrovic, Milan Konjovic, Desa Kerecki, Branko Om~ikus, Mirjana Lehner Dragi} i dr. 1974. ā Niz godina izlagao u galeriji āKosancicev Venacā. Likovna galerija Kulturnog centra Beograda i Muzej grada Beograda 3 ā 15.oktobar. āBeograd ā inspiracija umetnikaā 30 godina od oslobodjenja (otkupna nagrada). Exposition 66e. Salon D Hiver u Parizu (osnovan 1897. od Udruzenja francuskih profesionalnih slikara,vajara i graficara). Bio jedini izlagac iz Jugoslavije. 1978, 1979, 1980. Otvoreni Oktobarski Salon u galeriji āPinkiā. Samostalne izlozbe ā 1970, 1971, 1972. Galerija āKamen Maliā ā Cavtat, izlagao je uqa (mrtve prirode, pejsaze, portrete). Slike Alfreda Lehnera nalaze se u mnogim privatnim kolekcijama sirom Evrope: Francuske, Nemacka,Austrijaā¦ Studijska putovanja Francuska, Italija, Nemacka obogatili su jos vise njegovo znanje iz likovne i primenjene umetnosti. Bavio se likovnim i pedagoskim radom. 1986. ā Posle duge i teske bolesti umro u Beogradu.
-
Kolekcionarstvo i umetnost chevron_right Kolekcionarstvo
2 x presavijen oko 70 x 50 cm Deca iz sela pod GrmeÄom poÄinju da beže iz Å”kole zbog terora koji zavodi uÄitelj zvani Paprika, jer mu je nos stalno bio crven od alkohola. Prvi koji beži je JovanÄe, koji kasnije postaje harambaÅ”a. Za njim, u Prokin Gaj, dolaze Lazar MaÄak, majstor za popravljanje svega i svaÄega, Äoko Potrk, pesnik brzih nogu, i Dugonogi Stric, najviÅ”i u družini, deÄak sa slamnatim Å”eÅ”irom u koga se zaljubila devojÄica Lunja, a koju on uporno ignoriÅ”e. PrateÄi Strica, u družinu dolazi i Nikolica s Prikolicom, odnosno sa njegovim psom ŽuÄom. Nikolica ostavlja ŽuÄu noÄu da Äuva logor, staru napuÅ”tenu vodenicu. I, na kraju, Äoko Potrk dovodi Nika Äulibrka, Äiji je otac radio u Americi i Vanjku Å irokog, Äiji je otac poreklom Rus. Zatim, knez ValjuÅ”ka, seoski poglavar, organizuje poteru za deÄacima, nakon Å”to ih je Lijan otkrio. DeÄaci su pohvatani, a logor je zatvoren. Godine 1941. rat zatiÄe deÄake, i njihovu igru pretvara u stvarnost. Stric spasava život njegovom bratu Nikoletini BursaÄu, a kada ustaÅ”e doÄu u Prokin Gaj, deÄaci, Lunja, Äed Vuk i poljar Lijan beže u MaÄkovu peÄinu, koju je Lazar MaÄak joÅ” davno otkrio, a koja se nalazi ispod vodenice. Lunja kroz drugi izlaz, odlazi do partizanskog odreda i dovodi ih u peÄinu. Partizani, predvoÄeni Nikoletinom, izlaze iz vodenice i napadaju ustaÅ”e. Nakon Å”to su pobedili ustaÅ”e, partizani odlikuju deÄake, koji zahtevaju da poÄu sa njima. Na kraju, samo Lunja ostaje u Gaju i gleda kako deÄaci odlaze sa partizanima, sa sve Lijanom. Uloge: Miodrag PetroviÄ Äkalja, Pavle JovanoviÄ, Pavle PolaÄek, Dragutin DobriÄanin, LjubiÅ”a SamardžiÄ, Mihajlo Bata PaskaljeviÄ... Režija: Soja JovanoviÄ
-
Kolekcionarstvo i umetnost chevron_right Kolekcionarstvo
Originalni bioskopski (filmski) plakat: DEÄKO KOJI OBEÄAVA DeÄko koji obeÄava je jugoslovenski igrani film snimljen 1981. godine u režiji Režirao ga je MiloÅ”a `MiÅ”e! RadivojeviÄ na osnovu priÄe koju je sam, zajedno sa NebojÅ”om PajkiÄem napisao. Protagonista, koga tumaÄi Aleksandar BerÄek, je Slobodan MiloÅ”eviÄ, mladiÄ iz ugledne porodice tadaÅ”njih komunistiÄkih vlastodržaca koji se, iako ga Äekaju siguran posao, karijera i lagodan život, poÄinje odavati nonkonformistiÄkom i autodestruktivnom životnom stilu u kojoj važnu ulogu igra rok muzika. DeÄko koji obeÄava se Äesto navodi kao najbolja i najpoznatija uloga u karijeri Aleksandra BerÄeka, ali je postao joÅ” poznatiji po tome Å”to se u njemu pojavljuju i svoje pesme izvode neki od najpopularnijih i najvažnijih bendova tadaÅ”njeg jugoslovenskog Novog talasa, a zbog Äega Äe u kasnijim decenijama steÄi svojevrsni kult status. Sam izraz `deÄko koji obeÄava` je postao popularan i izvan filmskog konteksta, te se koristio za mlade, ambiciozne liÄnosti iz sveta politike, ukljuÄujuÄi kako protagonistovog imenjaka Slobodana MiloÅ”eviÄa, tako i hrvatskog politiÄara Zorana MilanoviÄa. Režija: MiloÅ” RadivojeviÄ Producent: Milan ŽmukiÄ Scenario: DuÅ”an KovaÄeviÄ Uloge: Aleksandar BerÄek, Eva Darlan, Dara DžokiÄ, Rade MarkoviÄ, DuÅ”ica Žegarac, Milena ZupanÄiÄ, Velimir Bata ŽivojinoviÄ Muziku je radio bend Å arlo Akrobata a u filmu se pojavljuju DuÅ”an KojiÄ Koja (gitara) i Ivica VdoviÄ Vd (bubnjevi) iz ovog benda sa Aleksandrom BerÄekom (bas) kao grupa VIS āDobri DeÄaciā. Tri pesme (`Slobodanā, āDosta mi je svegaā i āDepresija`) za koje je Koja napisao muziku su kreirane za tu priliku a materijal nikada kasnije nije objavljen. U filmu se pojavljuju i Vlada Divljan i SrÄan Å aper iz ondaÅ”njih Idola. Kao na fotografijama. Dimenzije oko 68 x 41 cm
-
Kolekcionarstvo i umetnost chevron_right Kolekcionarstvo
stari print na papiru 56 x 83 cm urolan 1913. ā Rodjen u Osijeku. Sin Sebastijana Lehnera. Od rane mladosti zainteresovan za slikarstvo (u dvanaestoj godini naslikao je pejsaz na platnu). Sredwu strucnu skolu zavrsio u Osijeku (bavio se dekorativnim panoima i kao firmopisac). Svirao je violinu. 1931. ā Dolazi u Beograd i od tada, bez prekida se bavi slikarstvom i primenjenom grafikom. Povremeno i vaja. Radi za mnoge izdavacke kuce, āfilmske kuceā, stamparijeā¦ 1931-1950. ā Odlazi na specijalan te~aj kod slikara Mladena Josi}a i na povremene konsultacije sa slikarom Jovanom Bjelicem. Pohadja Akademiju Primewenih Umetnosti, studiozno crtanje akta i portreta pod nadzorom profesora Jefte Perica, Antona Hutera, i Mate Zlamalika. Radi na plakatima, plaketama, memorandumima, zastitnim znakovima, korice za knjigu, markeā¦ Povodom izlozbe plakata u Muzeju Primenjenih Umetnosti, kustos muzeja J. Jeftic naglasio je u katalogu da se istice svojim kvalitetom Lehner Alfred i ostali umetnici sezdesetih godina. Postaje clan Saveza likovnih umetnika Jugoslavije, a kasnije kada se oformio ULUPUS, postaje i clan Saveza umetnika primewenih umetnosti Jugoslavije (od osnivanja). Radi za āOblikā, a kasnije u Zavodu za primenjenu umetnost. U tom periodu i kao sluzbenik u āOblikuā dobija vise uzastopnih nagrada na konkursima: za PTT jubilarne postanske marke (jubilarne postanske marke Narodnog ustanka 1941-1951.), 10 idejnih resenja za rudarske znacke (Bor), Bilten JNA, jubilarna znacka CK,plakat za stafetu, kongres farmaceuta, prva nagrada za korice za casopis Ministarstva zeleznice. Brojna idejna resenja za filmske plakate Jugoslavija film Beograd, Makedonija film Skoplje i Kinema Sarajevo. Prva nagrada za korice za casopis Ministarstva zeleznice. 1956-1958. ā Radi na bilbordima (dekorativnim panoima) za Filmski festival u Puli. Radio je niz godina na opremi knjiga (desetak godina).Radio je niz godina na opremi knjiga (desetak godina) za āZavod za izdavanje udbenikaā i drugih izdavackih kuca. Za preduzece Eksport Import āSemeā niz idejnih resewa za ambalazu. Za preduzece āTakovoā, Gornji Milanovac radi na ambala`i, āKulpinā ā Novi Sad, āVitaminkaā Banja Luka... 1964. ā Republicki sekretarijat za obrazovanje i kulturu priznaje mu svojstvo umetnika od 1931. Grupne izlozbe ā Izlagao na svim izlozbama Zavoda za primenjenu umetnost i tom prilikom dobijao i prve nagrade. Kao clan udruzenja ULUPUS-a ucestvovao na mnogim zajednickim manifestacijama. 1968-1972. ā Ucestvuje na svim izlozbama u okviru opstine Palilula: Narodni Univerzitet Bra}a Stamenkovi}, Likovni susret Palilule (sedamdesete), Patent centra, Galerija u Protokolu Beograd, Hala sportova Novi Beograd, Novi Sad 72, Dom kulture āKamen Maliā Cavtat, Dom Sindikata 72, Nr. Univerzitet Braca Stamenkovic, Likovni susret 72, Pula, likovna grupa 72, āTasmajdanā, likovna galerija Narodnog univerziteta Veselin Masle{a 72, Sportski centar Beograd 73. 1973. ā Likovna galerija kulturnog centra Beograda. Likovni susret br. 6 hala āPionirā, ucestvuju najpoznatiji nasi slikari: Milovan Krstic, Bozidar Kovacevic, Sasa Nikolic, Dragan Rogic, Sip, Ratomir Pesic, Mihajlo Pisanjuk , Ljubica Sokic, Mica Popovic, Pedja Milosavqevic, Ivan Tabakovic, Stojan Celic, Marko Celebonovic, Zoran Petrovic, Milan Konjovic, Desa Kerecki, Branko Om~ikus, Mirjana Lehner Dragi} i dr. 1974. ā Niz godina izlagao u galeriji āKosancicev Venacā. Likovna galerija Kulturnog centra Beograda i Muzej grada Beograda 3 ā 15.oktobar. āBeograd ā inspiracija umetnikaā 30 godina od oslobo|ewa (otkupna nagrada). Exposition 66e. Salon D Hiver u Parizu (osnovan 1897. od Udruzenja francuskih profesionalnih slikara,vajara i grafi~ara). Bio jedini izlaga~ iz Jugoslavije. 1978, 1979, 1980. Otvoreni Oktobarski Salon u galeriji āPinkiā. Samostalne izlozbe ā 1970, 1971, 1972. Galerija āKamen Maliā ā Cavtat, izlagao je uqa (mrtve prirode, pejsaze, portrete). Slike Alfreda Lehnera nalaze se u mnogim privatnim kolekcijama sirom Evrope: Francuske, Nemacka,Austrijaā¦ Studijska putovanja Francuska, Italija, Nemacka obogatili su jos vise njegovo znanje iz likovne i primenjene umetnosti. Bavio se likovnim i pedagoskim radom. 1986. ā Posle duge i teske bolesti umro u Beogradu.
-
Kolekcionarstvo i umetnost chevron_right Kolekcionarstvo
stari print na papiru 56 x 83 cm urolan 1913. ā Rodjen u Osijeku. Sin Sebastijana Lehnera. Od rane mladosti zainteresovan za slikarstvo (u dvanaestoj godini naslikao je pejsaz na platnu). Sredwu strucnu skolu zavrsio u Osijeku (bavio se dekorativnim panoima i kao firmopisac). Svirao je violinu. 1931. ā Dolazi u Beograd i od tada, bez prekida se bavi slikarstvom i primenjenom grafikom. Povremeno i vaja. Radi za mnoge izdavacke kuce, āfilmske kuceā, stamparijeā¦ 1931-1950. ā Odlazi na specijalan tecaj kod slikara Mladena Josica i na povremene konsultacije sa slikarom Jovanom Bjelicem. Pohadja Akademiju Primenjenih Umetnosti, studiozno crtanje akta i portreta pod nadzorom profesora Jefte Perica, Antona Hutera, i Mate Zlamalika. Radi na plakatima, plaketama, memorandumima, zastitnim znakovima, korice za knjigu, markeā¦ Povodom izlozbe plakata u Muzeju Primenjenih Umetnosti, kustos muzeja J. Jeftic naglasio je u katalogu da se istice svojim kvalitetom Lehner Alfred i ostali umetnici sezdesetih godina. Postaje clan Saveza likovnih umetnika Jugoslavije, a kasnije kada se oformio ULUPUS, postaje i clan Saveza umetnika primenjenih umetnosti Jugoslavije (od osnivanja). Radi za āOblikā, a kasnije u Zavodu za primenjenu umetnost. U tom periodu i kao sluzbenik u āOblikuā dobija vise uzastopnih nagrada na konkursima: za PTT jubilarne postanske marke (jubilarne postanske marke Narodnog ustanka 1941-1951.), 10 idejnih resenja za rudarske znacke (Bor), Bilten JNA, jubilarna znacka CK,plakat za stafetu, kongres farmaceuta, prva nagrada za korice za casopis Ministarstva zeleznice. Brojna idejna resenja za filmske plakate Jugoslavija film Beograd, Makedonija film Skoplje i Kinema Sarajevo. Prva nagrada za korice za casopis Ministarstva zeleznice. 1956-1958. ā Radi na bilbordima (dekorativnim panoima) za Filmski festival u Puli. Radio je niz godina na opremi knjiga (desetak godina).Radio je niz godina na opremi knjiga (desetak godina) za āZavod za izdavanje udbenikaā i drugih izdavackih kuca. Za preduzece Eksport Import āSemeā niz idejnih resewa za ambalazu. Za preduzece āTakovoā, Gornji Milanovac radi na ambala`i, āKulpinā ā Novi Sad, āVitaminkaā Banja Luka... 1964. ā Republicki sekretarijat za obrazovanje i kulturu priznaje mu svojstvo umetnika od 1931. Grupne izlozbe ā Izlagao na svim izlozbama Zavoda za primenjenu umetnost i tom prilikom dobijao i prve nagrade. Kao clan udruzenja ULUPUS-a ucestvovao na mnogim zajednickim manifestacijama. 1968-1972. ā Ucestvuje na svim izlozbama u okviru opstine Palilula: Narodni Univerzitet Bra}a Stamenkovi}, Likovni susret Palilule (sedamdesete), Patent centra, Galerija u Protokolu Beograd, Hala sportova Novi Beograd, Novi Sad 72, Dom kulture āKamen Maliā Cavtat, Dom Sindikata 72, Nr. Univerzitet Braca Stamenkovic, Likovni susret 72, Pula, likovna grupa 72, āTasmajdanā, likovna galerija Narodnog univerziteta Veselin Masle{a 72, Sportski centar Beograd 73. 1973. ā Likovna galerija kulturnog centra Beograda. Likovni susret br. 6 hala āPionirā, ucestvuju najpoznatiji nasi slikari: Milovan Krstic, Bozidar Kovacevic, Sasa Nikolic, Dragan Rogic, Sip, Ratomir Pesic, Mihajlo Pisanjuk , Ljubica Sokic, Mica Popovic, Pedja Milosavqevic, Ivan Tabakovic, Stojan Celic, Marko Celebonovic, Zoran Petrovic, Milan Konjovic, Desa Kerecki, Branko Om~ikus, Mirjana Lehner Dragi} i dr. 1974. ā Niz godina izlagao u galeriji āKosancicev Venacā. Likovna galerija Kulturnog centra Beograda i Muzej grada Beograda 3 ā 15.oktobar. āBeograd ā inspiracija umetnikaā 30 godina od oslobodjenja (otkupna nagrada). Exposition 66e. Salon D Hiver u Parizu (osnovan 1897. od Udruzenja francuskih profesionalnih slikara,vajara i graficara). Bio jedini izlagac iz Jugoslavije. 1978, 1979, 1980. Otvoreni Oktobarski Salon u galeriji āPinkiā. Samostalne izlozbe ā 1970, 1971, 1972. Galerija āKamen Maliā ā Cavtat, izlagao je uqa (mrtve prirode, pejsaze, portrete). Slike Alfreda Lehnera nalaze se u mnogim privatnim kolekcijama sirom Evrope: Francuske, Nemacka,Austrijaā¦ Studijska putovanja Francuska, Italija, Nemacka obogatili su jos vise njegovo znanje iz likovne i primenjene umetnosti. Bavio se likovnim i pedagoskim radom. 1986. ā Posle duge i teske bolesti umro u Beogradu. pecanje riba ribar