TOP za kolekcionare katalog obuće sa cenovnikom u slici GLANC primerak na 32 strane veliki format 29 cm BATA kućne papuče zaodmor nogu za šik domaćice čuvajte se od vlage i prehlade gumena obuća je prava obuća za kišu,blato,sneg celogumene cipele čizma glavu čuva / šubara je kvari poštarima i dugim službenicima za radnog čoveka trajne i jeftine naš ponos gospodi za jesen najnovije diftin cipele novitet 1937 diftin cipele praktičnoj ženi naše roterke bata ženama za štrapac gojzerice za turizam i skijanje!ručna izrada! diplomatke nova moda 1937-38 poslednji modeli 1937-38 za sneg i lapavicu za zimu i sneg uz večernju toaletu praktične stvari za vaše najmladdđe stručno čišćenje obuće jugoslovenski proizvod gume za bicikl gume za auto dečja radost / lavovi,tigrovi,konji,mačke,krave,pelikani,patke,lopte,lift-boj,sekai braco,automobili,kuvari..) $$$$$$$

STR. od 38 do 63, dim. 35 x 25 cm. KOMPLETNO PLAKAT POSTER STAMPA PRINT ART DEKO Prije 88 godina, u subotu 6. veljače 1926. godine, u Zagrebu je izišao prvi broj modernog magazina, ilustrirani tjednik Svijet (1926. - 1936.), časopis za društveni život. Realizacijom ideje njegova pokretača, prvoga urednika i stalnog ilustratora, slikara Otta Antoninija, u hrvatskom novinskom prostoru zasjale su dvije zvijezde.Prva je novi, sadržajno suvremeno koncipiran tjednik građanske orijentacije s prilozima iz društvene kronike u području zabave, mode, glazbe, umjetnosti, športa, filma i kazališta, politike i gospodarstva te putopisima, romanima u nastavcima, notama popularne lakoglazbene produkcije, humorom i zanimljivostima, domaćim i iz svijeta, novitetima i senzacijama, koji su, danas možemo reći, obilježili razdoblje ludih dvadesetih godina.U stilu Art decoaUkorak s nastupanjem nove epohe zajedničkih europskih pojava, sveprisutan je dekorativni stil art deco, koji obuhvaća bitne dimenzije vremena nazvanog `jazz age`, `roaring twenties`, pa i `swinging twenties` zbog sadržaja koji preplavljuju cijeli svijet, pa tako i Zagreb: to su jazz bandovi novog zvuka i novi plesovi, charleston i ludilo koje vlada za plesnom glazbom uz gramofon ili novootvorenim Palais de dance klubovima, produkcije prvih zvučnih filmova, sve kraća dužina haljima i kratke frizure, popularni bubikopf, izbori za Miss i ljepotice kupališta u ljetnoj sezoni, svijet noćnih klubova, kabarea, revija i zvijezda, kao i novija tehnička dostignuća, avion i cepelin, veliki parobrodi i prekooceanska putovanja.Druga, ali ne manje sjajna zvijezda je Otto Antonini, koji uvodi novu likovnost dekorativizma u grafičko oblikovanje časopisa, art deco, po kojem će Svijet ostati jedinstvena pojava i sinonim za promociju tog stila u hrvatskom kulturnopovijesnom prostoru iz perspektive njegova medijskog utjecaja na formiranje pop kulture dvadesetih godina 20. stoljeća.Stalnim angažmanom u Svijetu, od samog početka izlaženja do kraja 1932. godine, Antonini je ostvario stotine ilustracija za udarne vijesti na naslovnicama i poleđinama, za specijalne prigodne brojeve, romane i tekstove novinara, koje su definirale vizualni identitet Svijeta čiji je grafički standard odgovarao svjetskom te bio osnova izdavačkog pothvata kojim je grafičko-nakladni zavod Tipografija krenuo u osvajanje nove publike i tržišta, kao, uostalom, i brojni časopisi tog tipa u svijetu poput pariških L`Esprit Nouveau, L`Illustration, tadašnjeg američkog Varietyja, berlinskog modnog magazina Die Dame, Voguea, Fortunea.Tipografija d.d. Zagreb (osnovana 1920.) u to je vrijeme jedan od dva najveća novinska koncerna u državi, izdaje tri dnevna lista, Jutarnji list i Večer u visokim nakladama od 30.000 primjeraka te Obzor malo manje uspješno, ali kako zadržava tradiciju vodećeg nacionalnog dnevnika i njegove uređivačke politike s orijentacijom na kulturu, te gubitke pokriva zaradom od drugih izdanja.U godini pokretanja Svijeta vodstvo nad Tipografijom preuzima dr. Milivoj Dežman, slijede promjene u najtiražnijem dnevniku, Jutarnjem listu, čijim je glavnim urednikom tada imenovan Josip Horvat, vrhunski novinar, publicist i književnik na hrvatskom obzorju, koji će obavljati taj posao sve do 1941. godine. Godinu prije, 1925., Tipografija je počela izdavati i prvi časopis namijenjen isključivo ženama, Ženski list, koji uređuje Marija Jurić Zagorka. Najveći Tipografijin konkurent, Jugoštampa, s drugim političkim predznakom, izdaje dnevnik Novosti i ilustrirani polumjesečnik Kulisa (pokrenut 1927.), ali upravo su novi sadržaji na ilustracijama Otta Antoninija učinili Svijet najglamuroznijim i najpopularnijim časopisom u zemlji. Njegov uzor su vrhunski časopisi u svijetu, čiju je razinu dosegnuo primjenjujući svoje vrsno crtačko znanje, već stečeno grafičko iskustvo te urođeni elitizam prema umjetnosti i životu, što se nadopunjuje posljednjim vijestima i fotografskim materijalima svjetskih novinskih agencija koje dolaze na adresu uredništva na Preradovićevu trgu 9.Izvrsni suradniciIako kao urednik potpisuje tek prvih 18 brojeva Svijeta (Antonini nikada nije bio u stalnom radnom odnosu osim u OZEHA 1947. - 1953.), očito je da je on zacrtao uređivačku koncepciju koja se nije znatnije mijenjala sve do kraja. A da bi je mogao provoditi na zavidnoj kvalitativnoj razini, otpočetka je mogao računati na osigurane uvjete, kako one tehničke tako i na svoje suradnike.Tiskara Tipografije imala je najsuvremenije strojeve u državi te se Svijet tiskao u bakrotisku, a naslovnice i druge ilustracije u offsetu. Voditelj Litografskog odjela tiskare bio je Vladimir Rožankowski, iskusni grafički stručnjak, koji je još 1898. osnovao svoj Kromolitografički zavod i tiskaru u Zagrebu. Boljeg suradnika Antonini nije mogao naći jer su iza sebe imali uspješnu suradnju u umjetničko-satiričkom časopisu Šišmiš, koji je pokrenuo Antonini, a tiskao i izdavao Rožankowski. Izlazio je kao polumjesečnik tri godišta, 1915. - 1917., i tu je Antonini stekao svoja prva iskustva u grafičkom oblikovanju, dizajniravši, kao i u Svijetu, naslovnice, reklame i ilustracije tekstova, ali u stilu secesije s naglašenim ekspresionizmom. Izvrsnim crtežom ostvario je brojne karikature, koristeći likovni izraz primjeren časopisu tog tipa, što će poslije modificirati u izradi kroki-portreta znanih i neznanih osoba i događaja te koristiti prema potrebi u brojnim ilustracijama u Svijetu.Drugi, jednako važan suradnik, ali i osoba s kojom se profesionalno dobro nadopunjavao, bio mu je Zvonimir Vukelić, hrvatski književnik i novinar, feljtonist Jutarnjeg lista, poznatiji pod pseudonimom Zyr Xapula. Kao urednik u Svijetu, s iskustvom jednog od najstarijih profesionalnih novinara i reputacijom urednika našeg prvog ilustriranog tjednika, Ilustrovanog lista (1914.-1915.), pisao je satirične tekstove `male moment-sličice našega društva, naših ljudi, njihovih slaboća ...`, koji su govorili o tadašnjem društvu, jednako kao i Antoninijevi crteži, koji su kao ilustracija pratili tekst zasnovani na iskustvu ilustracija u Šišmišu.Otvorenost i širinu Svijeta u komentaru društvenih događanja pokazuje primjer gdje se u istom broju, od 9. veljače 1929., pojavljuje veliki prilog s Novinarskog plesa održanog 1. veljače u hotelu Esplanade, koji ga i tekstom i fotografijom predstavlja kao najelitniji događaj sezone (među gostima je i Antonini sa suprugom na fotografiji koja je zabilježila filmsko snimanje kao vrhunac večeri!), a samo nekoliko stranica dalje objavljen je Zyrov tekst `Uoči Elitnog plesa novinara`, u kojem na duhovit način ismijava sve okolnosti nerazumnih priprema i novčanih posljedica koje prate sudionike plesa. Autor je ilustracija, ustvari karikatura, Antonini, koji s dozom samoironije komentira događaj kojem je i sam prisustvovao.Pokretanje tjednika Svijet pratila je osmišljena reklamna promidžba. Početkom 1926. tiskan je plakat i pretplatni listić koji najavljuju izlaženje novog tjednika početkom veljače. Antonini je autor likovnog rješenja, efektne kompozicije u namjeni tržišnog komuniciranja koja objedinjuje sliku i tekst u grafičkom oblikovanju, utemeljenom na stilizaciji i crno-bijelom kontrastu podloge i tipografskih znakova, s akcentom na crvenoj boji Globusa/Svijeta i bijelih novinskih listova koji lepršaju u tom univerzumu vijesti. Naslov Svijet, ispisan bijelom bojom, kao i tekst najave, bazira se na tipografiji u funkciji prepoznatljivog znaka i rješenje je koje će postati zaštitni znak časopisa, a pojavljivat će se u svakom broju na prvoj stranici i zadržati sve do kraja 1936. godine, dokad izlazi u istom obliku. Pretplatnim listićima oglašavala se pogodnost pretplate uz snižene cijene za pretplatnike ostalih izdanja Tipografije - Jutarnjeg lista, Obzora i Večeri. Dakle, Svijet se mogao dobiti direktno na kućnu adresu, kupiti u kiosku, ili od kolportera na ulici, kako je ubrzo odobreno Zakonom o štampi.Časopis za kućne bibliotekeSvijet je pokrenut s idejom masovnog medija čiji je sadržaj namijenjen svim uzrastima širokog čitateljstva. Reklamirao se kao neizostavni inventar svake kućne biblioteke. Kako bi se osiguralo trajno tržište, marketinška kampanja je uključivala sljedeće: stranice brojeva u jednome polugodištu počinjale su sa 1 i numerički tekle do kraja posljednjeg broja da bi se, kako je zamišljeno, brojevi uvezivali i čuvali u knjizi po polugodištima. Već na kraju prvoga godišta Antonini je svojom ilustracijom za poleđinu broja od 29. siječnja 1927. pokazao kako to izgleda: u kompoziciji mrtve prirode s cvijećem, statuom i ostalim predmetima, počast ima uvezana Knjiga II., I. godište. Objavljenu sliku pratio je tekst: `Ilustrovani tjednik Svijet, u sjajnom uvezu, uresom je svake naše kuće`.S vremena na vrijeme u svojim je ilustracijama Antonini znao diskretno uključiti i samoreklamu: na naslovnici predbožićnog broja jedna Marica nosi pod rukom puricu, ali i novi broj Svijeta, ili, na ilustraciji za tekst `Zagrebački tipovi s ulice`, pojavljuje se i kolporter koji nudi sva Tipografijina izdanja pa i Svijet, ili, na naslovnici broja od 10. listopada 1930., u povodu održavanja Izložbe štampe kao specijalne priredbe na Jesenskom zagrebačkom zboru, Antonini je rješenjem naslovnice reinterpretirao likovnost službenog plakata manifestacije pod nazivom `Izložba i sajam Centralnog naobrazbenog odbora saveza grafičkih radnika Jugoslavije`, koji je izveo Atelier Tri, u korist svoje matične kuće istaknuvši njezina izdanja: u kompoziciji koja ilustrira proces tiskanja na velikom žutom plakatu koji izlazi pod valjcima pojavljuju se naznake izdanja Tipografije: Jutarnji list, Obzor, Večer, Svijet.Tko je Otto?Otto Antonini (1892 - 1959) iznimno je zanimljiva autorska osobnost čiji je opus bio gotovo neistražen i stoga je već desetljećima kao umjetnik prisutan tek na marginama hrvatske povijesti umjetnosti. Jedan je od onih umjetnika koji je uspio prepoznati vlastiti umjetnički nerv, prihvativši stil Art decoa gotovo urođen ovom slikaru - gentlemanu......

Izdavač: Narodna knjiga - Alfa, Beograd Biblioteka Agata Kristi, knjiga 38 Naslov originala: Agatha Christie - One, Two, Buckle My Shoe Prevod: Milan Sečujski, Nebojša Petrovački Povez: tvrd Broj strana: 208 Spolja kao na slikama (malo selotejpa na jednom kraju hrbata). Pečatirana, hrbat zakošen, požutela po obodu i na marginama, malo crtkanja na zadnjoj potkoričnoj strani. Bilo je to jutro koje će Herkul Poaro još dugo pamtiti. Jutro kada nije mogao da se oseća nadmoćnim u odnosu na ostale ljude. Ukratko, Herkul Poaro je otišao da poseti svog zubara. Popodne je, takođe, bilo nezaboravno. Gospodin Morli je nađen mrtav a pištolj je bio pored njegove desne ruke. Kasnije, jedan njegov pacijent umire od prekomerne doze anestetika. Čist slučaj ubistva i samoubistva. Ali zašto zubar priznaje zločin i ubija se usred radnog vremena koje je ionako pretpano sastancima... Kopča na cipeli Poarou predstavlja ključ za rešavanje ove misterije. Klasično delo Agate Kristi – izuzetno složen zaplet, jezgrovit stil pripovedanja, napetost koja ni u jednom trenutku ne popušta, da bi na kraju dovela do velikog iznenađenja... (K-82)

KEROLAJN KRIJADO PERES NEVIDLJIVE - kako podaci kroje svet po meri muškaraca Prevod - Maja Bajić Izdavač - Laguna, Beograd Godina - 2021 326 strana 21 cm ISBN - 978-86-521-4301-6 Povez - Broširan Stanje - Kao na slici, tekst bez podvlačenja   SADRŽAJ: Predgovor Muškarac kao standard  SVAKODNEVICAIma li seksizma u čišćenju snega?  Rodno neutralni pisoari  RADNO MESTODugi petak Mit o meritokratiji Efekat Henrija HiginsaKad vrediš manje od cipele  DIZAJNHipoteza pluga Univerzalna muška veličinaMore muškaraca  ZDRAVLJELekovi ne pomažu Jentlin sindrom  JAVNI ŽIVOTBesplatan resurs za eksploatisanje z ženskog u muški novčanik Ženska prava su ljudska prava  KAD STVARI KRENU PO ZLUKo je zadužen za obnovu? Neće vas ubiti katastrofa  Pogovor Izjave zahvalnostiO autorki  "Savremeni svet počiva na podacima. Kad je reč o ekonomskom razvoju, zdravstvu, obrazovanju i politici, u raspodeli sredstava i donošenju važnih odluka oslanjamo se na brojke. Međutim, pošto statistika često zanemaruje rod, pošto se muškarci smatraju standardom, a žene izuzetkom, diskriminacija je sastavni deo naših sistema. Tu diskriminaciju žene skupo plaćaju – vremenom, novcem, a često i životima. U Nevidljivima Kerolajn Krijado Peres istražuje uzroke rodne nejednakosti, ispitujući život žena kod kuće, na radnom mestu, u javnom prostoru, lekarskoj ordinaciji i drugim okruženjima. Zasnovana na stotinama studija sprovedenim širom sveta, napisana sa žarom, duhom i vrcavom inteligencijom, ovo je revolucionarna, nezaboravna knjiga koja će vam promeniti pogled na svet. "   Ako Vas nešto zanima, slobodno pošaljite poruku. Caroline Criado-Perez Invisible Women

Izdavač:..............Izdavačka radna organizacija Gradina Mesto izdanja:.....Niš Godina izdanja:...1984. Format:...............15,5 x 24 cm Povez:.................meki Broj strana:.........186, ćirilica Težina:................310 g Stanje knjige:......hrbat je potamnio, kao i korice pri rubu, ostalo je potpuno očuvano SADRŽAJ Fulvio Salvadori: UMETNOST I KATASTROFA Tahir Lušić: SLIKA, MIT, DRAMA, ITD... Bernar Blisten: FRANSIS PIKABIA ILI POHVALA PREZRENOG Akite Bonito Oliva: ĐORĐO DE KIRIKO I TRANSAVANGARDA Žan Kler: ĐORĐO DI KIRIKO: TEROR ISTORIJE Akile Bonito Oliva: DRAMA, MIT, TRAGEDIJA U TRANSAVANGARDI Đankarlo Politi, Helena Kontova: RAZGOVOR SA ENCOM KUKIJEM Akile Bonito Oliva: ZAVOJIT POGLED Žan Luj Šefer: O PREDMETU FIGURACIJE Mišel Kami: DRAMA, TRAUMA, AGONIJA Rene Rikar: DŽULIEN ŠNABEL Antonen Arto: PAUL LES OISEAUX ILI MESTO LJUBAVI Luis Bunjuel, Žan Klod Karijer: ĐAVOLOVE CIPELE Sekvenca iz filma "Mlečni put" Prilozi: Mileta Prodanović, Žan Bodrijar, Srđan Marković, Boško Bogetić, Ismet Rebronja, Krstivoje Ilić, Srba Ignjatović, Mihajlo Pantić, Gligorije Zaječaranović,... (65/48-192)

Bertolt Brecht Furcht und Elend des Dritten Reiches Bertolt Breht Strah i beda Trećeg rajha „Strah i beda od Trećeg rajha je drama nemačkog dramskog pisca Bertolta Brehta, koju je napisao u egzilu između 1935. i 1943. Margarete Štefin i Breht su počeli da prikupljaju materijal o svakodnevnim događajima u nacionalsocijalističkoj Nemačkoj 1934. godine. Krajem 1937. pet scena koje su sažete pod naslovom Strah Dalje scene su pisane brzo, maja 1938. bilo ih je već 25, od kojih je osam prikazano na pariskoj premijeri 21. maja 1938. Do juna 1938. broj scena se povećao na 27. Breht je kompilaciju opisao kao `montažu`, koja testira umetnički metod koji je razvio u novim uslovima. Godine 1942/43. stvorena je verzija za američko tržište, koja je uključivala još jednu scenu i dobila je naslov Privatni život glavne rase (prevod je uradio Erik Bentli).U scenama, kojima prethodi kratka pesma, nacionalsocijalizam je prikazan u svakodnevnom nemačkom životu. Scene nemaju direktnu vezu; protagonisti se pojavljuju samo u jednoj sceni. Sve u svemu, oni ilustruju kako nacionalsocijalistička diktatura prodire u sve društvene klase i oblasti života ljudi i širi strah i nepoverenje. Produkcija Henrija Šniclera 7. juna 1945. na Univerzitetu u Kaliforniji i produkcija Berthold Kuarter-a 12. juna 1945. u Polin Edvards teatru Gradskog koledža Njujorka više nisu nailazile na neko posebno interesovanje publike mesec dana. po završetku rata . Osam scena iz predstave izašlo je 21. maja 1938. godine. premijerno prikazan u Parizu pod naslovom 99% (podnaslov: Slike iz Trećeg Rajha). Režiser je bio Slatan Dudov. Prvo izvođenje američke adaptacije odigralo se 7. juna 1945. u Berkliju. (U programu osnivačkog kongresa UN prikazana je produkcija Henrija Šniclera sa 17 scena.) Švajcarska premijera bila je novembra 1946. Turska premijera bila je u sezoni 1971/72. Režiser je bio Jilmaz Onaj. Posle pet izvođenja predstava je zabranjena. . Delo je prvi put objavljeno 1938. godine u Izdavačkoj kući Malik u Pragu, ali je gotov za štampu verovatno uništen krajem 1938. u vezi sa političkim događajima. Američka adaptacija objavljena je u SAD septembra 1944. godine, prvo izdanje na nemačkom jeziku, koje je sadržalo 24 scene, takođe je objavljeno u SAD u Njujorku 1945. godine. U Nemačkoj je komad objavio Aufbau-Verlag 1948.` sa vikipedia ____ `U scenama, kojima prethodi kratka pesma, nacionalsocijalizam je prikazan u svakodnevnom nemačkom životu. Scene nemaju direktnu vezu; protagonisti se pojavljuju samo u jednoj sceni. Sve u svemu, oni ilustruju kako nacionalsocijalistička diktatura prodire u sve društvene klase i oblasti života ljudi i širi strah i nepoverenje.` sa vikipdia SADRŽAJ: Nacionalna zajednica - Izdaja - Krst od krede - Mavrski vojnici - Služba narodu - Pronalaženje Pravo - Profesionalna bolest - Fizičari - Jevrejka - Doušnik - Crne cipele - Radna služba - Čas radnika - Kutija - Otpušteni - Zimska pomoć - Dva pekara - Seljak hrani krmaču - Stari borac - Beseda na gori - Reč upozorenja - Pucanje se odvija u kasarni poznatoj iz Almerije - otvaranje radnih mesta - referendum - odlično očuvana DEUTSCH.9

Autorka najpopularnijeg bestselera u Švedskoj. Leksija bi da otkrije ljubav a da pritom ne izgubi pamet. Zabavan roman o modernim ženama, vreloj strasti i nemogućim telesnim idealima. Leksija Vikander je kopirajter u jednoj reklamnoj agenciji i voli svoj posao. Ipak, ne uklapa se baš sasvim u radno okruženje. U reklamnom svetu sve žene su vitke i opsednute kalorijama – sve osim nje. Uz to, na poslu je napeto: agenciju je preuzeo novi vlasnik i kruže glasine da će mnogi dobiti otkaz. Da bi se oraspoložila, Leksija odlazi u bar. Odavno je odmakla od prvog pića ali, na njeno razočaranje, i dalje niko ne flertuje s njom. Iznenada, pored nje seda on – najzgodniji muškarac na svetu. Adam Nilund je neotesani mangup iz predgrađa koji je postao direktor. Poznat kao čovek čvrste ruke, stigao je u Stokholm da bi unapredio poslovanje tek kupljene reklamne agencije. Usredsređen je samo na rad. Svratio je do bara da se opusti, a onda mu je žena koja sedi za šankom privukla pažnju. U stvari, privlači ga u svakom smislu. Sve dok ga pijana ne poljubi, pa mu se potom ispovraća na cipele. U ponedeljak ujutru ponovo se sreću. Leksija i njen novi šef, Adam. „Zbivanja su vrela, a zaplet zgusnut. Majstorski ljubavni roman i više od toga. Simona Arnstet smelo vlada žanrom.“ – Skånska Dagbladet „Romani Simone Arnstet govore o jakim ženama koje same odlučuju kako će živeti.“ – Dala˗Demokraten „Njene moderne junakinje su preduzimljive i u karijeri i u seksualnom životu. Simona Arnstet je predvodnica novog romantičnog švedskog talasa.“ – Sydsvenskan Čitaj dalje

Sve ili ništa Autorka najpopularnijeg bestselera u Švedskoj. Leksija bi da otkrije ljubav a da pritom ne izgubi pamet. Zabavan roman o modernim ženama, vreloj strasti i nemogućim telesnim idealima. Leksija Vikander je kopirajter u jednoj reklamnoj agenciji i voli svoj posao. Ipak, ne uklapa se baš sasvim u radno okruženje. U reklamnom svetu sve žene su vitke i opsednute kalorijama – sve osim nje. Uz to, na poslu je napeto: agenciju je preuzeo novi vlasnik i kruže glasine da će mnogi dobiti otkaz. Da bi se oraspoložila, Leksija odlazi u bar. Odavno je odmakla od prvog pića ali, na njeno razočaranje, i dalje niko ne flertuje s njom. Iznenada, pored nje seda on – najzgodniji muškarac na svetu. Adam Nilund je neotesani mangup iz predgrađa koji je postao direktor. Poznat kao čovek čvrste ruke, stigao je u Stokholm da bi unapredio poslovanje tek kupljene reklamne agencije. Usredsređen je samo na rad. Svratio je do bara da se opusti, a onda mu je žena koja sedi za šankom privukla pažnju. U stvari, privlači ga u svakom smislu. Sve dok ga pijana ne poljubi, pa mu se potom ispovraća na cipele. U ponedeljak ujutru ponovo se sreću. Leksija i njen novi šef, Adam. „Zbivanja su vrela, a zaplet zgusnut. Majstorski ljubavni roman i više od toga. Simona Arnstet smelo vlada žanrom.“ – Skånska Dagbladet „Romani Simone Arnstet govore o jakim ženama koje same odlučuju kako će živeti.“ – Dala˗Demokraten „Njene moderne junakinje su preduzimljive i u karijeri i u seksualnom životu. Simona Arnstet je predvodnica novog romantičnog švedskog talasa.“ – Sydsvenskan Prikaži više

Autorka najpopularnijeg bestselera u Švedskoj. Leksija bi da otkrije ljubav a da pritom ne izgubi pamet. Zabavan roman o modernim ženama, vreloj strasti i nemogućim telesnim idealima. Leksija Vikander je kopirajter u jednoj reklamnoj agenciji i voli svoj posao. Ipak, ne uklapa se baš sasvim u radno okruženje. U reklamnom svetu sve žene su vitke i opsednute kalorijama – sve osim nje. Uz to, na poslu je napeto: agenciju je preuzeo novi vlasnik i kruže glasine da će mnogi dobiti otkaz. Da bi se oraspoložila, Leksija odlazi u bar. Odavno je odmakla od prvog pića ali, na njeno razočaranje, i dalje niko ne flertuje s njom. Iznenada, pored nje seda on – najzgodniji muškarac na svetu. Adam Nilund je neotesani mangup iz predgrađa koji je postao direktor. Poznat kao čovek čvrste ruke, stigao je u Stokholm da bi unapredio poslovanje tek kupljene reklamne agencije. Usredsređen je samo na rad. Svratio je do bara da se opusti, a onda mu je žena koja sedi za šankom privukla pažnju. U stvari, privlači ga u svakom smislu. Sve dok ga pijana ne poljubi, pa mu se potom ispovraća na cipele. U ponedeljak ujutru ponovo se sreću. Leksija i njen novi šef, Adam. „Zbivanja su vrela, a zaplet zgusnut. Majstorski ljubavni roman i više od toga. Simona Arnstet smelo vlada žanrom.“ – Skånska Dagbladet „Romani Simone Arnstet govore o jakim ženama koje same odlučuju kako će živeti.“ – Dala˗Demokraten „Njene moderne junakinje su preduzimljive i u karijeri i u seksualnom životu. Simona Arnstet je predvodnica novog romantičnog švedskog talasa.“ – Sydsvenskan odlično očuvana - kao NOVA

Knjiga je NOVA Autorka najpopularnijeg bestselera u Švedskoj. Leksija bi da otkrije ljubav a da pritom ne izgubi pamet. Zabavan roman o modernim ženama, vreloj strasti i nemogućim telesnim idealima. Leksija Vikander je kopirajter u jednoj reklamnoj agenciji i voli svoj posao. Ipak, ne uklapa se baš sasvim u radno okruženje. U reklamnom svetu sve žene su vitke i opsednute kalorijama – sve osim nje. Uz to, na poslu je napeto: agenciju je preuzeo novi vlasnik i kruže glasine da će mnogi dobiti otkaz. Da bi se oraspoložila, Leksija odlazi u bar. Odavno je odmakla od prvog pića ali, na njeno razočaranje, i dalje niko ne flertuje s njom. Iznenada, pored nje seda on – najzgodniji muškarac na svetu. Adam Nilund je neotesani mangup iz predgrađa koji je postao direktor. Poznat kao čovek čvrste ruke, stigao je u Stokholm da bi unapredio poslovanje tek kupljene reklamne agencije. Usredsređen je samo na rad. Svratio je do bara da se opusti, a onda mu je žena koja sedi za šankom privukla pažnju. U stvari, privlači ga u svakom smislu. Sve dok ga pijana ne poljubi, pa mu se potom ispovraća na cipele. U ponedeljak ujutru ponovo se sreću. Leksija i njen novi šef, Adam. „Zbivanja su vrela, a zaplet zgusnut. Majstorski ljubavni roman i više od toga. Simona Arnstet smelo vlada žanrom.“ – Skånska Dagbladet „Romani Simone Arnstet govore o jakim ženama koje same odlučuju kako će živeti.“ – Dala˗Demokraten „Njene moderne junakinje su preduzimljive i u karijeri i u seksualnom životu. Simona Arnstet je predvodnica novog romantičnog švedskog talasa.“ – Sydsvenskan

Autorka najpopularnijeg bestselera u Švedskoj. Leksija bi da otkrije ljubav a da pritom ne izgubi pamet. Zabavan roman o modernim ženama, vreloj strasti i nemogućim telesnim idealima. Leksija Vikander je kopirajter u jednoj reklamnoj agenciji i voli svoj posao. Ipak, ne uklapa se baš sasvim u radno okruženje. U reklamnom svetu sve žene su vitke i opsednute kalorijama – sve osim nje. Uz to, na poslu je napeto: agenciju je preuzeo novi vlasnik i kruže glasine da će mnogi dobiti otkaz. Da bi se oraspoložila, Leksija odlazi u bar. Odavno je odmakla od prvog pića ali, na njeno razočaranje, i dalje niko ne flertuje s njom. Iznenada, pored nje seda on – najzgodniji muškarac na svetu. Adam Nilund je neotesani mangup iz predgrađa koji je postao direktor. Poznat kao čovek čvrste ruke, stigao je u Stokholm da bi unapredio poslovanje tek kupljene reklamne agencije. Usredsređen je samo na rad. Svratio je do bara da se opusti, a onda mu je žena koja sedi za šankom privukla pažnju. U stvari, privlači ga u svakom smislu. Sve dok ga pijana ne poljubi, pa mu se potom ispovraća na cipele. U ponedeljak ujutru ponovo se sreću. Leksija i njen novi šef, Adam. „Zbivanja su vrela, a zaplet zgusnut. Majstorski ljubavni roman i više od toga. Simona Arnstet smelo vlada žanrom.“ – Skånska Dagbladet „Romani Simone Arnstet govore o jakim ženama koje same odlučuju kako će živeti.“ – Dala˗Demokraten „Njene moderne junakinje su preduzimljive i u karijeri i u seksualnom životu. Simona Arnstet je predvodnica novog romantičnog švedskog talasa.“ – Sydsvenskan

Kada je u pitanju etiketiranje, označavanje i jasno, podebljano pisanje, Edding 2000 C trajni marker je pravi izbor. Može se koristiti za pravljenje trajnih oznaka na skoro svim vrstama površina - od fotografija, plastike i kože do drveta, kamena i metala. Neprocenjiv pomoćnik za svakodnevne zadatke, pripada svakoj kuhinji, radnoj sobi ili radionici - postavljajući ultimativni standard za trajne markere. Klasičan među trajnim markerima, ima robusno, srednje okruglo pero i idealan je za organizacione zadatke kao i za umetničku kreativnost. Bilo da se radi o obeležavanju tegli za konzerviranje ili vešalicama za bolje organizovan dom, farbanju platnenih cipela i saksija u jarkim bojama ili obeležavanju površina u kućnoj radionici, Edding 2000 C ostavlja dugotrajan utisak. Čvrsto spoljno telo je proizvedeno od visokokvalitetnog aluminijuma, što rezultira dugim životnim vekom, dopunjiv. Permanentni marker je ispunjen živopisnim mastilom slabog mirisa koje izgleda jednostavno neverovatno i prijanja na praktično svaku površinu. Poklopac se može ponovo postaviti na kraj cevi; visokokvalitetni brendirani proizvod; dokazan Made in Germani kvalitet utvrđen tokom nekoliko decenija.

Kada je u pitanju etiketiranje, označavanje i jasno, podebljano pisanje, Edding 2000 C trajni marker je pravi izbor. Može se koristiti za pravljenje trajnih oznaka na skoro svim vrstama površina - od fotografija, plastike i kože do drveta, kamena i metala. Neprocenjiv pomoćnik za svakodnevne zadatke, pripada svakoj kuhinji, radnoj sobi ili radionici - postavljajući ultimativni standard za trajne markere. Klasičan među trajnim markerima, ima robusno, srednje okruglo pero i idealan je za organizacione zadatke kao i za umetničku kreativnost. Bilo da se radi o obeležavanju tegli za konzerviranje ili vešalicama za bolje organizovan dom, farbanju platnenih cipela i saksija u jarkim bojama ili obeležavanju površina u kućnoj radionici, Edding 2000 C ostavlja dugotrajan utisak. Čvrsto spoljno telo je proizvedeno od visokokvalitetnog aluminijuma, što rezultira dugim životnim vekom, dopunjiv. Permanentni marker je ispunjen živopisnim mastilom slabog mirisa koje izgleda jednostavno neverovatno i prijanja na praktično svaku površinu. Poklopac se može ponovo postaviti na kraj cevi; visokokvalitetni brendirani proizvod; dokazan Made in Germani kvalitet utvrđen tokom nekoliko decenija.

Kada je u pitanju etiketiranje, označavanje i jasno, podebljano pisanje, Edding 2000 C trajni marker je pravi izbor. Može se koristiti za pravljenje trajnih oznaka na skoro svim vrstama površina - od fotografija, plastike i kože do drveta, kamena i metala. Neprocenjiv pomoćnik za svakodnevne zadatke, pripada svakoj kuhinji, radnoj sobi ili radionici - postavljajući ultimativni standard za trajne markere. Klasičan među trajnim markerima, ima robusno, srednje okruglo pero i idealan je za organizacione zadatke kao i za umetničku kreativnost. Bilo da se radi o obeležavanju tegli za konzerviranje ili vešalicama za bolje organizovan dom, farbanju platnenih cipela i saksija u jarkim bojama ili obeležavanju površina u kućnoj radionici, Edding 2000 C ostavlja dugotrajan utisak. Čvrsto spoljno telo je proizvedeno od visokokvalitetnog aluminijuma, što rezultira dugim životnim vekom, dopunjiv. Permanentni marker je ispunjen živopisnim mastilom slabog mirisa koje izgleda jednostavno neverovatno i prijanja na praktično svaku površinu. Poklopac se može ponovo postaviti na kraj cevi; visokokvalitetni brendirani proizvod; dokazan Made in Germani kvalitet utvrđen tokom nekoliko decenija.

Autorka No.1 bestselera u Švedskoj. Leksija bi da otkrije ljubav a da pritom ne izgubi pamet. Zabavan roman o modernim ženama, vreloj strasti i nemogućim telesnim idealima. Leksija Vikander je kopirajter u jednoj reklamnoj agenciji i voli svoj posao. Ipak, ne uklapa se baš sasvim u radno okruženje. U reklamnom svetu sve žene su vitke i opsednute kalorijama – sve osim nje. Uz to, na poslu je napeto: agenciju je preuzeo novi vlasnik i kruže glasine da će mnogi dobiti otkaz. Da bi se oraspoložila, Leksija odlazi u bar. Odavno je odmakla od prvog pića ali, na njeno razočaranje, i dalje niko ne flertuje s njom. Iznenada, pored nje seda on – najzgodniji muškarac na svetu. Adam Nilund je neotesani mangup iz predgrađa koji je postao direktor. Poznat kao čovek čvrste ruke, stigao je u Stokholm da bi unapredio poslovanje tek kupljene reklamne agencije. Usredsređen je samo na rad. Svratio je do bara da se opusti, a onda mu je žena koja sedi za šankom privukla pažnju. U stvari, privlači ga u svakom smislu. Sve dok ga pijana ne poljubi, pa mu se potom ispovraća na cipele. U ponedeljak ujutru ponovo se sreću. Leksija i njen novi šef, Adam. „Zbivanja su vrela, a zaplet zgusnut. Majstorski ljubavni roman i više od toga. Simona Arnstet smelo vlada žanrom.“ – Skånska Dagbladet „Romani Simone Arnstet govore o jakim ženama koje same odlučuju kako će živeti.“ – Dala˗Demokraten „Njene moderne junakinje su preduzimljive i u karijeri i u seksualnom životu. Simona Arnstet je predvodnica novog romantičnog švedskog talasa.“ – Sydsvenskan Povez knjige : Mek Strana : 400 Format knjige : 13x20 cm Pismo : Latinica

ISBN: 9788652141784 Broj strana: 400 Pismo: Latinica Povez: Mek Format: 13x20 cm Godina izdanja: 2021. Izdavač: Laguna Autorka najpopularnijeg bestselera u Švedskoj. Leksija bi da otkrije ljubav a da pritom ne izgubi pamet. Zabavan roman o modernim ženama, vreloj strasti i nemogućim telesnim idealima. Leksija Vikander je kopirajter u jednoj reklamnoj agenciji i voli svoj posao. Ipak, ne uklapa se baš sasvim u radno okruženje. U reklamnom svetu sve žene su vitke i opsednute kalorijama – sve osim nje. Uz to, na poslu je napeto: agenciju je preuzeo novi vlasnik i kruže glasine da će mnogi dobiti otkaz. Da bi se oraspoložila, Leksija odlazi u bar. Odavno je odmakla od prvog pića ali, na njeno razočaranje, i dalje niko ne flertuje s njom. Iznenada, pored nje seda on – najzgodniji muškarac na svetu. Adam Nilund je neotesani mangup iz predgrađa koji je postao direktor. Poznat kao čovek čvrste ruke, stigao je u Stokholm da bi unapredio poslovanje tek kupljene reklamne agencije. Usredsređen je samo na rad. Svratio je do bara da se opusti, a onda mu je žena koja sedi za šankom privukla pažnju. U stvari, privlači ga u svakom smislu. Sve dok ga pijana ne poljubi, pa mu se potom ispovraća na cipele. U ponedeljak ujutru ponovo se sreću. Leksija i njen novi šef, Adam. „Zbivanja su vrela, a zaplet zgusnut. Majstorski ljubavni roman i više od toga. Simona Arnstet smelo vlada žanrom.“ – Skånska Dagbladet „Romani Simone Arnstet govore o jakim ženama koje same odlučuju kako će živeti.“ – Dala˗Demokraten „Njene moderne junakinje su preduzimljive i u karijeri i u seksualnom životu. Simona Arnstet je predvodnica novog romantičnog švedskog talasa.“ – Sydsvenskan

Autorka No.1 bestselera u Švedskoj. Leksija bi da otkrije ljubav a da pritom ne izgubi pamet. Zabavan roman o modernim ženama, vreloj strasti i nemogućim telesnim idealima. Leksija Vikander je kopirajter u jednoj reklamnoj agenciji i voli svoj posao. Ipak, ne uklapa se baš sasvim u radno okruženje. U reklamnom svetu sve žene su vitke i opsednute kalorijama – sve osim nje. Uz to, na poslu je napeto: agenciju je preuzeo novi vlasnik i kruže glasine da će mnogi dobiti otkaz. Da bi se oraspoložila, Leksija odlazi u bar. Odavno je odmakla od prvog pića ali, na njeno razočaranje, i dalje niko ne flertuje s njom. Iznenada, pored nje seda on – najzgodniji muškarac na svetu. Adam Nilund je neotesani mangup iz predgrađa koji je postao direktor. Poznat kao čovek čvrste ruke, stigao je u Stokholm da bi unapredio poslovanje tek kupljene reklamne agencije. Usredsređen je samo na rad. Svratio je do bara da se opusti, a onda mu je žena koja sedi za šankom privukla pažnju. U stvari, privlači ga u svakom smislu. Sve dok ga pijana ne poljubi, pa mu se potom ispovraća na cipele. U ponedeljak ujutru ponovo se sreću. Leksija i njen novi šef, Adam. „Zbivanja su vrela, a zaplet zgusnut. Majstorski ljubavni roman i više od toga. Simona Arnstet smelo vlada žanrom.“ – Skånska Dagbladet „Romani Simone Arnstet govore o jakim ženama koje same odlučuju kako će živeti.“ – Dala˗Demokraten „Njene moderne junakinje su preduzimljive i u karijeri i u seksualnom životu. Simona Arnstet je predvodnica novog romantičnog švedskog talasa.“ – Sydsvenskan Povez knjige : Mek Strana : 400 Format knjige : 13x20 cm Pismo : Latinica

Opis "Sve ili ništa - Simona Arnstet" Autorka No.1 bestselera u Švedskoj. Leksija bi da otkrije ljubav a da pritom ne izgubi pamet. Zabavan roman o modernim ženama, vreloj strasti i nemogućim telesnim idealima. Leksija Vikander je kopirajter u jednoj reklamnoj agenciji i voli svoj posao. Ipak, ne uklapa se baš sasvim u radno okruženje. U reklamnom svetu sve žene su vitke i opsednute kalorijama – sve osim nje. Uz to, na poslu je napeto: agenciju je preuzeo novi vlasnik i kruže glasine da će mnogi dobiti otkaz. Da bi se oraspoložila, Leksija odlazi u bar. Odavno je odmakla od prvog pića ali, na njeno razočaranje, i dalje niko ne flertuje s njom. Iznenada, pored nje seda on – najzgodniji muškarac na svetu. Adam Nilund je neotesani mangup iz predgrađa koji je postao direktor. Poznat kao čovek čvrste ruke, stigao je u Stokholm da bi unapredio poslovanje tek kupljene reklamne agencije. Usredsređen je samo na rad. Svratio je do bara da se opusti, a onda mu je žena koja sedi za šankom privukla pažnju. U stvari, privlači ga u svakom smislu. Sve dok ga pijana ne poljubi, pa mu se potom ispovraća na cipele. U ponedeljak ujutru ponovo se sreću. Leksija i njen novi šef, Adam. „Zbivanja su vrela, a zaplet zgusnut. Majstorski ljubavni roman i više od toga. Simona Arnstet smelo vlada žanrom.“ – Skånska Dagbladet „Romani Simone Arnstet govore o jakim ženama koje same odlučuju kako će živeti.“ – Dala˗Demokraten „Njene moderne junakinje su preduzimljive i u karijeri i u seksualnom životu. Simona Arnstet je predvodnica novog romantičnog švedskog talasa.“ – Sydsvenskan Povez knjige : Mek Strana : 400 Format knjige : 13x20 cm Pismo : Latinica

Izdavač:IMAM IDEJU Kraljevo Broj strana:65 Pismo:Ćirilica Povez:Tvrd Dimenzije knjige:21 x 15 cm Godina:2010 Odlično očuvana knjiga,bez skrivenih mana i oštećenja,za očuvanost pogledajte slike u visokoj rezoluciji,na svako dodatno pitanje u vezi knjige rado ću vam odgovoriti ! Dejan Aleksić (rođen 1. maja 1972) srpski je književnik. Na književnu scenu stupa sredinom devedesetih, sa prvim objavljenim delom u 22. godini. Pobeđuje na Festivalu poezije mladih u Vrbasu 1995. godine. Smatra se jednim od najznačajnijih književnih stvaralaca mlađe generacije. Njegove pesme su uvrštene u brojne zbornike i antologije, a prevođen je na engleski, nemački, norveški, bugarski, grčki, makedonski, mađarski, slovački, slovenački i rusinski jezik. Živi u Kraljevu i radi kao urednik za poeziju u književnom časopisu Povelja. Bibliografija i nagrade Knjige pesama: Potpuni govor (1995) Dokazivanje senke (1996) Svagdašnji čas (2000) Sobna mitologija (2003) Posle (2005) Dovoljno (2008) Jedino vetar (2011) Biti (2013) Knjige za decu: Dugme bez kaputa, (2002) Pustolovine jednog zrna kafe (2004) Kad se razboleo Petak (2006) Na primer (2006) Nežna pesma o nežnom vetru Duvoljubu (2006) Božićna priča (2007) Muzika traži uši (2008) Stižu blese, čuvajte se (2010) Koga se tiče kako žive priče (2013) Cipela na kraju sveta (2014) Čudesni doživljaji Azbučka Prvog u trideset slova (2015) Dramski tekstovi: Vina i pingvina (2010) Ružno pače, dečija predstava (2012) Ivica i Marica, dečija predstava (2015) Romani: Petlja (2021)[1] Poezija i književni stil Poezija Dejana Aleksića najčešće se karakteriše kao neosimbolistička, iako je ovo svrstavanje odviše grubo za specifični izraz njegovih dela. Sam autor kao izvorišta svoje poezije navodi pesnike simbolističke orijentacije kao što su Jovan Dučić, Milan Rakić, Ivan Lalić i Branko Miljković, iako tematski i stilski opseg njegovih dela nadilazi okvire simbolizma i neosimbolizma. Vrlo često koristi klasične forme i oblike sa posebnim interesovanjem vezanim za pitanje odnosa forme i sadržine, što se posebno ogleda u potebi da piše u vezanom stihu, iako to nije čest slučaj sa autorima mlađe generacije. Vezani stih kao jedna od osnovih karakteristika Aleksićeve poezije nadgrađuje se i ističe po svojoj jedinstvenoj složenosti koja se ogleda u brojnim opkoračenjima na neočekivanim pozicijama kao i kataleptičkim odstupanjima, što vodi otežavanju povezivanja semantičkih celina koje su često isprekidane i brojnim inverzijama, semantičkim rogobatnostima i umetnutim rečenicama, što otežava čitanje, ali ga i uzdiže na viši nivo. Specifičnost Aleksićevog izraza ogleda se i u bogatstvu erudicije kao i u suptilnosti brojnih simbola i metafora ostvarenih sa izrazitim versifikatorskim umećem, dok se na idejnom planu ističu teme metafizičkih dimenzija izražene kroz svakodnevne situacije, kroz opoziciju malo/veliko, banalno/transcedentalno. Književnost za decu Dejan Aleksić je posebno afirmisan kao književnik za decu i smatra se naslednikom Duška Radovića, Dragana Lukića, Dragana Đorđevića i Ljubivoja Ršumovića. Dobitnik je Nagrade Zmajevih dečjih igara 2008. za izuzetan stvaralački doprinos književnom izrazu za decu. Autor je nekoliko pozorišnih tekstova za decu i zastupljen je u čitankama za osnovnu školu. Njegove pesme predstavljaju prave jezičke igre koje karakteriše suprotstavljanje pojmova, personifikovanje predmeta i pojava, kao i grupisanje izraza po zvuku, pri čemu se gradi jedinstveni splet elemenata baladičnosti, humora, parodičnosti i igre izraženih kroz zanimljive, neočekivane i sveže rime koje podstiču maštu, razigranost i smisao za lepo. Što se tiče same ideje vodilje kada je književnost za decu u pitanju, Aleksić zaključuje da je idealni pesnik za decu onaj koji bi uspeo da sintetiše stvaralaštvo Vaska Pope i Duška Radovića zbog njegovog specifičnog odnosa prema najmlađima. Naime, Radović ne posmatra decu kao nepotpuna bića i ne spušta se na dečji nivo kada piše za decu, već se, naprotiv, na njega uzdiže, što je umnogome uticalo na Aleksićevo stvaralaštvo za odrasle unoseći u njega svežinu i jedinstveni ugao percepcije. Nagrade Brankova nagrada, za knjigu pesama Potpuni govor, 1996. Prosvetina nagrada, za knjigu pesama Svagdašnji čas, 2000. Nagrada „Matićev šal”, za knjigu pesama Svagdašnji čas, 2000. Nagrada „Srpsko pero”, za priču „Zelena neba gospođe Jadvige”, 2002. Nagrada Radio Beograda, za priču „Narandžasti slon”, 2004. Književna nagrada „Politikinog Zabavnika”, za knjigu Pustolovine jednog zrna kafe, 2005. Nagrada „Neven”, za knjigu Pustolovine jednog zrna kafe, 2005. Nagrada „Gomionica”, za knjigu Pustolovine jednog zrna kafe, Banja Luka 2005. Nagrada „Branko Miljković”, za knjigu pesama Posle, 2005. Nagrada „Neven”, za knjigu Na primer, 2007. Nagrada „Branko Ćopić”, za knjigu pesama Dovoljno, 2008. Nagrada Zmajevih dečjih igara, za izuzetan doprinos savremenom izrazu u književnosti za decu, 2008. Nagrada „Zlatna struna”, za pesmu „Veče”, 2009. Nagrada „Borislav Pekić”, za rukopis drame Vina i pingvina, 2010. Nagrada „Meša Selimović”, za knjigu pesama Jedino vetar, 2012. Nagrada „Dečja knjiga godine” Beogradskog sajma knjiga, za knjigu Koga se tiče kako žive priče, 2013. Nagrada „Risto Ratković”, za knjigu pesama Biti, 2014. Zmajeva nagrada, za knjigu pesama Biti, 2014. Nagrada „Mali princ”, za roman Cipela na kraju sveta, 2015. Nagrada „Plavi čuperak”, za roman Cipela na kraju sveta, 2015.[2] Književna nagrada „Politikinog Zabavnika”, za roman Cipela na kraju sveta, 2015. Nagrada „Rade Obrenović”, za knjigu Čudesni doživljaji Azbučka Prvog u trideset slova, 2015. Nagrada „Srebrno Gašino pero”, za knjigu Ludvig van Mocart, 2017.[3] Nagrada „Miroslav Antić”, za knjigu pesama Radno vreme raja, za 2018.[4] Nagrada „Miloš Crnjanski”, za roman Petlja, 2022.[5] Nagrada „Gordana Brajović”, za knjigu Malo-malo pa slon, 2022.[6] Nagrada „Dušan Radović”, za knjigu Malo-malo pa slon, 2022.[7] Nagrada „Zlatni ključić”, za celokupno stvaralaštvo, 2022.[8] Nagrada „Vladan Desnica”, za najbolji roman objavljen 2021. godine, 2022.[9] Reference „Petlja”. Laguna. Pristupljeno 13. 9. 2022. „Nagrada Plavi čuperak dodeljena Dejanu Aleksiću”. 3. 3. 2016. Pristupljeno 17. 5. 2022. „Pčeličina knjiga LUDVIG VAN MOCART dobitnik nagrade Srebrno Gašino pero”. Čačanski Glas. 24. 8. 2017. Pristupljeno 17. 5. 2022. „Nagrada “Miroslav Antić” uručena Dejanu Aleksiću”. Skupština Grada Novog Sada. 15. 3. 2019. Pristupljeno 17. 5. 2022. „Nagrada „Miloš Crnjanski” Dejanu Aleksiću za roman „Petlja””. Politika. 10. 3. 2022. Pristupljeno 12. 3. 2022. Kralj, M. (10. 3. 2022). „`GORDANA` ALEKSIĆU: Dodeljena nagrada za najbolju knjigu namenjenu mladim čitaocima”. Večernje novosti. Pristupljeno 12. 3. 2022. „Proglašen prvi dobitnik književne nagrade „Dušan Radović””. Grad Beograd, Sekretarijat za informisanje. 9. 2. 2022. Pristupljeno 17. 5. 2022. „DOBITNIK „ZLATNOG KLjUČIĆA“ DEJAN ALEKSIĆ”. Smederevske novine. 28. 2. 2022. Pristupljeno 17. 5. 2022. „Dejan Aleksić prvi dobitnik nagrade Narodne biblioteke Srbije „Vladan Desnica“”. Laguna. Pristupljeno 13. 9. 2022. Spoljašnje veze P vip.svg Portal Biografija Portal Kraljevo Milosavljević, Bojana (16. 5. 2003). „Dejan Aleksic - naslednik najboljih”. Ibarske novosti. kraljevo.com. Pristupljeno 17. 9. 2019. Pesme Dejana Aleksića Kad se razboleo Petak[mrtva veza] Dobio sam nagrade tri Branka - intervju („Politika“, 22. februar 2012) Tačno je da sam voleo bubnjeve („Politika“, 13. avgust 2013) SKD/Dejan Aleksić Bogat je onaj kome malo treba („Politika“, 18. februar 2015) Dejan Aleksić i serijal “Knjiga u Centru” („Krug“, 11. septembar 2018) Arhivirano na sajtu Wayback Machine (21. jun 2019) NAGRADA VASKO POPA OTIŠLA KRALjEVAČKOM PESNIKU: Dejan Aleksić poneo prestižno priznanje („Kurir“, 20. jun 2019)

Detalji predmeta Stanje Polovno Аутор - особа Алексић, Дејан Наслов Потпуни говор : збирка пјесама / Дејан Алексић Врста грађе поезија Језик српски Година 1995 Издавање и производња Пљевља : Међурепубличка заједница за културно-просвјетну дјелатност, 1995 (Београд : Панграф) Физички опис 50 стр. ; 21 cm Збирка Библиотека Мостови. Едиција "Ратковићеве вечери поезије" ISBN 86-7261-157-8 Напомене На корицама поднасл.: Збирка песама Слика аутора и белешка о аутору на пресавитку корица. УДК 886.1-14 Dejan Aleksić (rođen 1. maja 1972) srpski je književnik. Na književnu scenu stupa sredinom devedesetih, sa prvim objavljenim delom u 22. godini. Pobeđuje na Festivalu poezije mladih u Vrbasu 1995. godine. Smatra se jednim od najznačajnijih književnih stvaralaca mlađe generacije. Njegove pesme su uvrštene u brojne zbornike i antologije, a prevođen je na engleski, nemački, norveški, bugarski, grčki, makedonski, mađarski, slovački, slovenački i rusinski jezik. Živi u Kraljevu i radi kao urednik za poeziju u književnom časopisu Povelja. Bibliografija i nagrade Knjige pesama: Potpuni govor (1995) Dokazivanje senke (1996) Svagdašnji čas (2000) Sobna mitologija (2003) Posle (2005) Dovoljno (2008) Jedino vetar (2011) Biti (2013) Knjige za decu: Dugme bez kaputa, (2002) Pustolovine jednog zrna kafe (2004) Kad se razboleo Petak (2006) Na primer (2006) Nežna pesma o nežnom vetru Duvoljubu (2006) Božićna priča (2007) Muzika traži uši (2008) Stižu blese, čuvajte se (2010) Koga se tiče kako žive priče (2013) Cipela na kraju sveta (2014) Čudesni doživljaji Azbučka Prvog u trideset slova (2015) Dramski tekstovi: Vina i pingvina (2010) Ružno pače, dečija predstava (2012) Ivica i Marica, dečija predstava (2015) Romani: Petlja (2021)[1] Poezija i književni stil Poezija Dejana Aleksića najčešće se karakteriše kao neosimbolistička, iako je ovo svrstavanje odviše grubo za specifični izraz njegovih dela. Sam autor kao izvorišta svoje poezije navodi pesnike simbolističke orijentacije kao što su Jovan Dučić, Milan Rakić, Ivan Lalić i Branko Miljković, iako tematski i stilski opseg njegovih dela nadilazi okvire simbolizma i neosimbolizma. Vrlo često koristi klasične forme i oblike sa posebnim interesovanjem vezanim za pitanje odnosa forme i sadržine, što se posebno ogleda u potebi da piše u vezanom stihu, iako to nije čest slučaj sa autorima mlađe generacije. Vezani stih kao jedna od osnovih karakteristika Aleksićeve poezije nadgrađuje se i ističe po svojoj jedinstvenoj složenosti koja se ogleda u brojnim opkoračenjima na neočekivanim pozicijama kao i kataleptičkim odstupanjima, što vodi otežavanju povezivanja semantičkih celina koje su često isprekidane i brojnim inverzijama, semantičkim rogobatnostima i umetnutim rečenicama, što otežava čitanje, ali ga i uzdiže na viši nivo. Specifičnost Aleksićevog izraza ogleda se i u bogatstvu erudicije kao i u suptilnosti brojnih simbola i metafora ostvarenih sa izrazitim versifikatorskim umećem, dok se na idejnom planu ističu teme metafizičkih dimenzija izražene kroz svakodnevne situacije, kroz opoziciju malo/veliko, banalno/transcedentalno. Književnost za decu Dejan Aleksić je posebno afirmisan kao književnik za decu i smatra se naslednikom Duška Radovića, Dragana Lukića, Dragana Đorđevića i Ljubivoja Ršumovića. Dobitnik je Nagrade Zmajevih dečjih igara 2008. za izuzetan stvaralački doprinos književnom izrazu za decu. Autor je nekoliko pozorišnih tekstova za decu i zastupljen je u čitankama za osnovnu školu. Njegove pesme predstavljaju prave jezičke igre koje karakteriše suprotstavljanje pojmova, personifikovanje predmeta i pojava, kao i grupisanje izraza po zvuku, pri čemu se gradi jedinstveni splet elemenata baladičnosti, humora, parodičnosti i igre izraženih kroz zanimljive, neočekivane i sveže rime koje podstiču maštu, razigranost i smisao za lepo. Što se tiče same ideje vodilje kada je književnost za decu u pitanju, Aleksić zaključuje da je idealni pesnik za decu onaj koji bi uspeo da sintetiše stvaralaštvo Vaska Pope i Duška Radovića zbog njegovog specifičnog odnosa prema najmlađima. Naime, Radović ne posmatra decu kao nepotpuna bića i ne spušta se na dečji nivo kada piše za decu, već se, naprotiv, na njega uzdiže, što je umnogome uticalo na Aleksićevo stvaralaštvo za odrasle unoseći u njega svežinu i jedinstveni ugao percepcije. Nagrade Brankova nagrada, za knjigu pesama Potpuni govor, 1996. Prosvetina nagrada, za knjigu pesama Svagdašnji čas, 2000. Nagrada „Matićev šal”, za knjigu pesama Svagdašnji čas, 2000. Nagrada „Srpsko pero”, za priču „Zelena neba gospođe Jadvige”, 2002. Nagrada Radio Beograda, za priču „Narandžasti slon”, 2004. Književna nagrada „Politikinog Zabavnika”, za knjigu Pustolovine jednog zrna kafe, 2005. Nagrada „Neven”, za knjigu Pustolovine jednog zrna kafe, 2005. Nagrada „Gomionica”, za knjigu Pustolovine jednog zrna kafe, Banja Luka 2005. Nagrada „Branko Miljković”, za knjigu pesama Posle, 2005. Nagrada „Neven”, za knjigu Na primer, 2007. Nagrada „Branko Ćopić”, za knjigu pesama Dovoljno, 2008. Nagrada Zmajevih dečjih igara, za izuzetan doprinos savremenom izrazu u književnosti za decu, 2008. Nagrada „Zlatna struna”, za pesmu „Veče”, 2009. Nagrada „Borislav Pekić”, za rukopis drame Vina i pingvina, 2010. Nagrada „Meša Selimović”, za knjigu pesama Jedino vetar, 2012. Nagrada „Dečja knjiga godine” Beogradskog sajma knjiga, za knjigu Koga se tiče kako žive priče, 2013. Nagrada „Risto Ratković”, za knjigu pesama Biti, 2014. Zmajeva nagrada, za knjigu pesama Biti, 2014. Nagrada „Mali princ”, za roman Cipela na kraju sveta, 2015. Nagrada „Plavi čuperak”, za roman Cipela na kraju sveta, 2015.[2] Književna nagrada „Politikinog Zabavnika”, za roman Cipela na kraju sveta, 2015. Nagrada „Rade Obrenović”, za knjigu Čudesni doživljaji Azbučka Prvog u trideset slova, 2015. Nagrada „Srebrno Gašino pero”, za knjigu Ludvig van Mocart, 2017.[3] Nagrada „Miroslav Antić”, za knjigu pesama Radno vreme raja, za 2018.[4] Nagrada „Miloš Crnjanski”, za roman Petlja, 2022.[5] Nagrada „Gordana Brajović”, za knjigu Malo-malo pa slon, 2022.[6] Nagrada „Dušan Radović”, za knjigu Malo-malo pa slon, 2022.[7] Nagrada „Zlatni ključić”, za celokupno stvaralaštvo, 2022.[8] Nagrada „Vladan Desnica”, za najbolji roman objavljen 2021. godine, 2022.[9] Reference „Petlja”. Laguna. Pristupljeno 13. 9. 2022. „Nagrada Plavi čuperak dodeljena Dejanu Aleksiću”. 3. 3. 2016. Pristupljeno 17. 5. 2022. „Pčeličina knjiga LUDVIG VAN MOCART dobitnik nagrade Srebrno Gašino pero”. Čačanski Glas. 24. 8. 2017. Pristupljeno 17. 5. 2022. „Nagrada “Miroslav Antić” uručena Dejanu Aleksiću”. Skupština Grada Novog Sada. 15. 3. 2019. Pristupljeno 17. 5. 2022. „Nagrada „Miloš Crnjanski” Dejanu Aleksiću za roman „Petlja””. Politika. 10. 3. 2022. Pristupljeno 12. 3. 2022. Kralj, M. (10. 3. 2022). „"GORDANA" ALEKSIĆU: Dodeljena nagrada za najbolju knjigu namenjenu mladim čitaocima”. Večernje novosti. Pristupljeno 12. 3. 2022. „Proglašen prvi dobitnik književne nagrade „Dušan Radović””. Grad Beograd, Sekretarijat za informisanje. 9. 2. 2022. Pristupljeno 17. 5. 2022. „DOBITNIK „ZLATNOG KLjUČIĆA“ DEJAN ALEKSIĆ”. Smederevske novine. 28. 2. 2022. Pristupljeno 17. 5. 2022. „Dejan Aleksić prvi dobitnik nagrade Narodne biblioteke Srbije „Vladan Desnica“”. Laguna. Pristupljeno 13. 9. 2022. Spoljašnje veze P vip.svg Portal Biografija Portal Kraljevo Milosavljević, Bojana (16. 5. 2003). „Dejan Aleksic - naslednik najboljih”. Ibarske novosti. kraljevo.com. Pristupljeno 17. 9. 2019. Pesme Dejana Aleksića Kad se razboleo Petak[mrtva veza] Dobio sam nagrade tri Branka - intervju („Politika“, 22. februar 2012) Tačno je da sam voleo bubnjeve („Politika“, 13. avgust 2013) SKD/Dejan Aleksić Bogat je onaj kome malo treba („Politika“, 18. februar 2015) Dejan Aleksić i serijal “Knjiga u Centru” („Krug“, 11. septembar 2018) Arhivirano na sajtu Wayback Machine (21. jun 2019) NAGRADA VASKO POPA OTIŠLA KRALjEVAČKOM PESNIKU: Dejan Aleksić poneo prestižno priznanje („Kurir“, 20. jun 2019) Dejan Aleksić na sajtu kcknjizara.rs Dejan Aleksić na sajtu knjizara.com Dejan Aleksić na sajtu izdavačke kuće „Laguna“ Pajkić-Đorđević, Vojka (16. 5. 2020). „Dejan Aleksić: Čim se povašareni svet vrati u svom punom zaslepljujućem sjaju – eto i nas, da mu držimo skute”. Radio-televizija Srbije. Pristupljeno

PRISTUPAČAN UVOD U 2000 GODINA EKONOMSKE MISLI! Ekonomija je znanost o društvu i ljudima i njihovoj upotrebi resursa – zemlje, ugljena, rada i strojeva – koji su uključeni u proizvodnju korisnih dobara kao što su kruh i cipele. Ekonomija pokazuje da je poprilično pogrešno reći da su ljudi u Burkini Faso siromašni zato što su lijeni, kao što neki govore. Mnogi od njih naporno rade, ali su rođeni u ekonomiji koja kao cjelina nije jako uspješna u proizvodnji stvari. Zašto Britanija ima zgrade, knjige i učitelje potrebe za obrazovanje djece dok Burkina Faso nema? To je iznimno teško pitanje i nitko još nije uspio doći do njegove suštine. Ekonomija se trudi. Evo snažnijeg razloga za fasciniranost ekonomijom i možda za dobivanje vlastite ideje o njoj. Ekonomija je pitanje života i smrti. Dijete rođeno danas u bogatoj zemlji ima jako male šanse umrijeti prije pete godine. Smrt malog djeteta je rijedak i šokantan slučaj kada se dogodi. U najsiromašnijim zemljama svijeta, ipak, više od 10 posto djece nikad ne doživi petu godinu zbog manjka hrane i lijekova. Tinejdžeri u tim zemljama mogu se smatrati sretnima što su preživjeli. Riječ ‘ekonomija’ može zvučati pomalo suhoparno i navesti vas na mišljenje da je riječ o hrpi dosadne statistike. A zapravo je njezina bit u pronalasku načina kako da ljudi prežive i da budu zdravi i obrazovani. Riječ je o načinu na koji ljudi dolaze do onog što im je potrebno kako bi živjeli sretan i ispunjen život – i zašto neki to ne pronalaze. Ako možemo riješiti osnovno ekonomsko pitanje, možda možemo svima pomoći da žive bolji život. Osnovno pitanje ekonomije je kako društvo prevladava najgore efekte oskudnosti – te zašto neki to ne uspijevaju ni približno brzo koliko bi trebali. Pokušaj dobrog odgovora treba više od poznavanja pojma oportunitetnog troška – biti dobar u donošenju odluke trebamo li novu bolnicu ili nogometno igralište ili bismo li trebali kupiti novi iPad ili sat. Vaš odgovor trebao bi sadržavati razne ekonomske teorije i duboko poznavanje toga kako različite ekonomije uistinu funkcioniraju u stvarnom svijetu. Upoznavanje povijesnih ekonomskih mislioca u ovoj knjizi odlična je polazna točka; njihove ideje pokazuju koliko su raznoliki pokušaji ekonomista bili. Riječ ekonomija dolazi od grčke riječi oeconomicus (oikos, kuća i nomos, zakon ili pravilo). Stoga je za stare Grke ekonomija bila način na koji kućanstva upravljaju svojim resursima. Danas ekonomija uključuje i proučavanje tvrtki i industrija. Kućanstva i ljudi koji ih čine i dalje su osnova. Nakon svega, pojedinci su ti koji kupuju stvari i čine radnu snagu. Stoga je ekonomija studija o ljuskom ponašanju u gospodarstvu. Ako dobijete dvadeset funti za rođendan, kako odlučujete na što ćete ih potrošiti? Što potiče radnika da prihvati posao za određenu plaću? Zašto neki ljudi oprezno štede novac dok ga drugi razbacuju na novi dvorac za psa? Ekonomisti pokušavaju pristupiti ovim pitanjima na znanstveni način. Zapravo, ekonomisti pokušavaju objasniti gospodarstvo kao što znanstvenici pokušavaju objasniti let rakete. Znanstvenici traže fizičke zakone – kako jedna stvar uzrokuje drugu – poput toga kako težina rakete utječe na to koliko visoko će ići. Ekonomisti tragaju za ekonomskim zakonima, na primjer kako veličina stanovništva utječe na količinu dostupne hrane. To se naziva pozitivna ekonomija. Zakoni nisu dobri ili loši. Oni samo opisuju ono što jest. Današnja ekonomija, kakvu studenti uče na sveučilištima, pojavila se relativno nedavno u tisućama godina staroj ljudskoj civilizaciji. Pojavila se prije nekoliko stoljeća, kada se kapitalizam, vrsta ekonomije koju danas pronalazimo u većini zemalja, rodio. Većina ekonomije bavi se o stvarima koje zabrinjavaju kapitaliste: kupnjom, prodajom i cijenama. Dosta toga u ovoj knjizi je o tome. Također ćemo promotriti i neke ekonomske ideje koje sežu daleko ranije. Nakon svega, svako društvo, kapitalističko ili ne, mora se boriti s problemom kako nahraniti ili odjenuti svoje stanovništvo. Proučit ćemo različite ideje o gospodarstvu i vidjeti kako se samo gospodarstvo mijenjalo. Proučavanje povijesti ekonomije pomaže nam jer učeći o tome kako su ideje ranijih mislioca proizašle iz njihovih osobnih zabrinutosti i okolnosti omogućuje nam jasnije vidjeti naše. Zato je spajanje povijesti s idejama tako fascinantno – i toliko važno za stvaranje svijeta u kojem bi više nas moglo dobro živjeti. NIALL KISHTANY predaje povijest ekonomije na Londonskoj školi ekonomije te je bio savjetnik za ekonomsku politiku Vladi Velike Britanije i Ekonomskoj komisiji Ujedinjenih naroda za Afriku. Autor je knjige Economics in Minutes i suautor knjige The Economics Book.

PRISTUPAČAN UVOD U 2000 GODINA EKONOMSKE MISLI! Ekonomija je znanost o društvu i ljudima i njihovoj upotrebi resursa – zemlje, ugljena, rada i strojeva – koji su uključeni u proizvodnju korisnih dobara kao što su kruh i cipele. Ekonomija pokazuje da je poprilično pogrešno reći da su ljudi u Burkini Faso siromašni zato što su lijeni, kao što neki govore. Mnogi od njih naporno rade, ali su rođeni u ekonomiji koja kao cjelina nije jako uspješna u proizvodnji stvari. Zašto Britanija ima zgrade, knjige i učitelje potrebe za obrazovanje djece dok Burkina Faso nema? To je iznimno teško pitanje i nitko još nije uspio doći do njegove suštine. Ekonomija se trudi. Evo snažnijeg razloga za fasciniranost ekonomijom i možda za dobivanje vlastite ideje o njoj. Ekonomija je pitanje života i smrti. Dijete rođeno danas u bogatoj zemlji ima jako male šanse umrijeti prije pete godine. Smrt malog djeteta je rijedak i šokantan slučaj kada se dogodi. U najsiromašnijim zemljama svijeta, ipak, više od 10 posto djece nikad ne doživi petu godinu zbog manjka hrane i lijekova. Tinejdžeri u tim zemljama mogu se smatrati sretnima što su preživjeli. Riječ ‘ekonomija’ može zvučati pomalo suhoparno i navesti vas na mišljenje da je riječ o hrpi dosadne statistike. A zapravo je njezina bit u pronalasku načina kako da ljudi prežive i da budu zdravi i obrazovani. Riječ je o načinu na koji ljudi dolaze do onog što im je potrebno kako bi živjeli sretan i ispunjen život – i zašto neki to ne pronalaze. Ako možemo riješiti osnovno ekonomsko pitanje, možda možemo svima pomoći da žive bolji život. Osnovno pitanje ekonomije je kako društvo prevladava najgore efekte oskudnosti – te zašto neki to ne uspijevaju ni približno brzo koliko bi trebali. Pokušaj dobrog odgovora treba više od poznavanja pojma oportunitetnog troška – biti dobar u donošenju odluke trebamo li novu bolnicu ili nogometno igralište ili bismo li trebali kupiti novi iPad ili sat. Vaš odgovor trebao bi sadržavati razne ekonomske teorije i duboko poznavanje toga kako različite ekonomije uistinu funkcioniraju u stvarnom svijetu. Upoznavanje povijesnih ekonomskih mislioca u ovoj knjizi odlična je polazna točka; njihove ideje pokazuju koliko su raznoliki pokušaji ekonomista bili. Riječ ekonomija dolazi od grčke riječi oeconomicus (oikos, kuća i nomos, zakon ili pravilo). Stoga je za stare Grke ekonomija bila način na koji kućanstva upravljaju svojim resursima. Danas ekonomija uključuje i proučavanje tvrtki i industrija. Kućanstva i ljudi koji ih čine i dalje su osnova. Nakon svega, pojedinci su ti koji kupuju stvari i čine radnu snagu. Stoga je ekonomija studija o ljuskom ponašanju u gospodarstvu. Ako dobijete dvadeset funti za rođendan, kako odlučujete na što ćete ih potrošiti? Što potiče radnika da prihvati posao za određenu plaću? Zašto neki ljudi oprezno štede novac dok ga drugi razbacuju na novi dvorac za psa? Ekonomisti pokušavaju pristupiti ovim pitanjima na znanstveni način. Zapravo, ekonomisti pokušavaju objasniti gospodarstvo kao što znanstvenici pokušavaju objasniti let rakete. Znanstvenici traže fizičke zakone – kako jedna stvar uzrokuje drugu – poput toga kako težina rakete utječe na to koliko visoko će ići. Ekonomisti tragaju za ekonomskim zakonima, na primjer kako veličina stanovništva utječe na količinu dostupne hrane. To se naziva pozitivna ekonomija. Zakoni nisu dobri ili loši. Oni samo opisuju ono što jest. Današnja ekonomija, kakvu studenti uče na sveučilištima, pojavila se relativno nedavno u tisućama godina staroj ljudskoj civilizaciji. Pojavila se prije nekoliko stoljeća, kada se kapitalizam, vrsta ekonomije koju danas pronalazimo u većini zemalja, rodio. Većina ekonomije bavi se o stvarima koje zabrinjavaju kapitaliste: kupnjom, prodajom i cijenama. Dosta toga u ovoj knjizi je o tome. Također ćemo promotriti i neke ekonomske ideje koje sežu daleko ranije. Nakon svega, svako društvo, kapitalističko ili ne, mora se boriti s problemom kako nahraniti ili odjenuti svoje stanovništvo. Proučit ćemo različite ideje o gospodarstvu i vidjeti kako se samo gospodarstvo mijenjalo. Proučavanje povijesti ekonomije pomaže nam jer učeći o tome kako su ideje ranijih mislioca proizašle iz njihovih osobnih zabrinutosti i okolnosti omogućuje nam jasnije vidjeti naše. Zato je spajanje povijesti s idejama tako fascinantno – i toliko važno za stvaranje svijeta u kojem bi više nas moglo dobro živjeti. NIALL KISHTANY predaje povijest ekonomije na Londonskoj školi ekonomije te je bio savjetnik za ekonomsku politiku Vladi Velike Britanije i Ekonomskoj komisiji Ujedinjenih naroda za Afriku. Autor je knjige Economics in Minutes i suautor knjige The Economics Book.

Opis proizvoda PRISTUPAČAN UVOD U 2000 GODINA EKONOMSKE MISLI! Ekonomija je znanost o društvu i ljudima i njihovoj upotrebi resursa – zemlje, ugljena, rada i strojeva – koji su uključeni u proizvodnju korisnih dobara kao što su kruh i cipele. Ekonomija pokazuje da je poprilično pogrešno reći da su ljudi u Burkini Faso siromašni zato što su lijeni, kao što neki govore. Mnogi od njih naporno rade, ali su rođeni u ekonomiji koja kao cjelina nije jako uspješna u proizvodnji stvari. Zašto Britanija ima zgrade, knjige i učitelje potrebe za obrazovanje djece dok Burkina Faso nema? To je iznimno teško pitanje i nitko još nije uspio doći do njegove suštine. Ekonomija se trudi. Evo snažnijeg razloga za fasciniranost ekonomijom i možda za dobivanje vlastite ideje o njoj. Ekonomija je pitanje života i smrti. Dijete rođeno danas u bogatoj zemlji ima jako male šanse umrijeti prije pete godine. Smrt malog djeteta je rijedak i šokantan slučaj kada se dogodi. U najsiromašnijim zemljama svijeta, ipak, više od 10 posto djece nikad ne doživi petu godinu zbog manjka hrane i lijekova. Tinejdžeri u tim zemljama mogu se smatrati sretnima što su preživjeli. Riječ ‘ekonomija’ može zvučati pomalo suhoparno i navesti vas na mišljenje da je riječ o hrpi dosadne statistike. A zapravo je njezina bit u pronalasku načina kako da ljudi prežive i da budu zdravi i obrazovani. Riječ je o načinu na koji ljudi dolaze do onog što im je potrebno kako bi živjeli sretan i ispunjen život – i zašto neki to ne pronalaze. Ako možemo riješiti osnovno ekonomsko pitanje, možda možemo svima pomoći da žive bolji život. Osnovno pitanje ekonomije je kako društvo prevladava najgore efekte oskudnosti – te zašto neki to ne uspijevaju ni približno brzo koliko bi trebali. Pokušaj dobrog odgovora treba više od poznavanja pojma oportunitetnog troška – biti dobar u donošenju odluke trebamo li novu bolnicu ili nogometno igralište ili bismo li trebali kupiti novi iPad ili sat. Vaš odgovor trebao bi sadržavati razne ekonomske teorije i duboko poznavanje toga kako različite ekonomije uistinu funkcioniraju u stvarnom svijetu. Upoznavanje povijesnih ekonomskih mislioca u ovoj knjizi odlična je polazna točka; njihove ideje pokazuju koliko su raznoliki pokušaji ekonomista bili. Riječ ekonomija dolazi od grčke riječi oeconomicus (oikos, kuća i nomos, zakon ili pravilo). Stoga je za stare Grke ekonomija bila način na koji kućanstva upravljaju svojim resursima. Danas ekonomija uključuje i proučavanje tvrtki i industrija. Kućanstva i ljudi koji ih čine i dalje su osnova. Nakon svega, pojedinci su ti koji kupuju stvari i čine radnu snagu. Stoga je ekonomija studija o ljuskom ponašanju u gospodarstvu. Ako dobijete dvadeset funti za rođendan, kako odlučujete na što ćete ih potrošiti? Što potiče radnika da prihvati posao za određenu plaću? Zašto neki ljudi oprezno štede novac dok ga drugi razbacuju na novi dvorac za psa? Ekonomisti pokušavaju pristupiti ovim pitanjima na znanstveni način. Zapravo, ekonomisti pokušavaju objasniti gospodarstvo kao što znanstvenici pokušavaju objasniti let rakete. Znanstvenici traže fizičke zakone – kako jedna stvar uzrokuje drugu – poput toga kako težina rakete utječe na to koliko visoko će ići. Ekonomisti tragaju za ekonomskim zakonima, na primjer kako veličina stanovništva utječe na količinu dostupne hrane. To se naziva pozitivna ekonomija. Zakoni nisu dobri ili loši. Oni samo opisuju ono što jest. Današnja ekonomija, kakvu studenti uče na sveučilištima, pojavila se relativno nedavno u tisućama godina staroj ljudskoj civilizaciji. Pojavila se prije nekoliko stoljeća, kada se kapitalizam, vrsta ekonomije koju danas pronalazimo u većini zemalja, rodio. Većina ekonomije bavi se o stvarima koje zabrinjavaju kapitaliste: kupnjom, prodajom i cijenama. Dosta toga u ovoj knjizi je o tome. Također ćemo promotriti i neke ekonomske ideje koje sežu daleko ranije. Nakon svega, svako društvo, kapitalističko ili ne, mora se boriti s problemom kako nahraniti ili odjenuti svoje stanovništvo. Proučit ćemo različite ideje o gospodarstvu i vidjeti kako se samo gospodarstvo mijenjalo. Proučavanje povijesti ekonomije pomaže nam jer učeći o tome kako su ideje ranijih mislioca proizašle iz njihovih osobnih zabrinutosti i okolnosti omogućuje nam jasnije vidjeti naše. Zato je spajanje povijesti s idejama tako fascinantno – i toliko važno za stvaranje svijeta u kojem bi više nas moglo dobro živjeti. NIALL KISHTANY predaje povijest ekonomije na Londonskoj školi ekonomije te je bio savjetnik za ekonomsku politiku Vladi Velike Britanije i Ekonomskoj komisiji Ujedinjenih naroda za Afriku. Autor je knjige Economics in Minutes i suautor knjige The Economics Book.

Opis proizvoda PRISTUPAČAN UVOD U 2000 GODINA EKONOMSKE MISLI! Ekonomija je znanost o društvu i ljudima i njihovoj upotrebi resursa – zemlje, ugljena, rada i strojeva – koji su uključeni u proizvodnju korisnih dobara kao što su kruh i cipele. Ekonomija pokazuje da je poprilično pogrešno reći da su ljudi u Burkini Faso siromašni zato što su lijeni, kao što neki govore. Mnogi od njih naporno rade, ali su rođeni u ekonomiji koja kao cjelina nije jako uspješna u proizvodnji stvari. Zašto Britanija ima zgrade, knjige i učitelje potrebe za obrazovanje djece dok Burkina Faso nema? To je iznimno teško pitanje i nitko još nije uspio doći do njegove suštine. Ekonomija se trudi. Evo snažnijeg razloga za fasciniranost ekonomijom i možda za dobivanje vlastite ideje o njoj. Ekonomija je pitanje života i smrti. Dijete rođeno danas u bogatoj zemlji ima jako male šanse umrijeti prije pete godine. Smrt malog djeteta je rijedak i šokantan slučaj kada se dogodi. U najsiromašnijim zemljama svijeta, ipak, više od 10 posto djece nikad ne doživi petu godinu zbog manjka hrane i lijekova. Tinejdžeri u tim zemljama mogu se smatrati sretnima što su preživjeli. Riječ ‘ekonomija’ može zvučati pomalo suhoparno i navesti vas na mišljenje da je riječ o hrpi dosadne statistike. A zapravo je njezina bit u pronalasku načina kako da ljudi prežive i da budu zdravi i obrazovani. Riječ je o načinu na koji ljudi dolaze do onog što im je potrebno kako bi živjeli sretan i ispunjen život – i zašto neki to ne pronalaze. Ako možemo riješiti osnovno ekonomsko pitanje, možda možemo svima pomoći da žive bolji život. Osnovno pitanje ekonomije je kako društvo prevladava najgore efekte oskudnosti – te zašto neki to ne uspijevaju ni približno brzo koliko bi trebali. Pokušaj dobrog odgovora treba više od poznavanja pojma oportunitetnog troška – biti dobar u donošenju odluke trebamo li novu bolnicu ili nogometno igralište ili bismo li trebali kupiti novi iPad ili sat. Vaš odgovor trebao bi sadržavati razne ekonomske teorije i duboko poznavanje toga kako različite ekonomije uistinu funkcioniraju u stvarnom svijetu. Upoznavanje povijesnih ekonomskih mislioca u ovoj knjizi odlična je polazna točka; njihove ideje pokazuju koliko su raznoliki pokušaji ekonomista bili. Riječ ekonomija dolazi od grčke riječi oeconomicus (oikos, kuća i nomos, zakon ili pravilo). Stoga je za stare Grke ekonomija bila način na koji kućanstva upravljaju svojim resursima. Danas ekonomija uključuje i proučavanje tvrtki i industrija. Kućanstva i ljudi koji ih čine i dalje su osnova. Nakon svega, pojedinci su ti koji kupuju stvari i čine radnu snagu. Stoga je ekonomija studija o ljuskom ponašanju u gospodarstvu. Ako dobijete dvadeset funti za rođendan, kako odlučujete na što ćete ih potrošiti? Što potiče radnika da prihvati posao za određenu plaću? Zašto neki ljudi oprezno štede novac dok ga drugi razbacuju na novi dvorac za psa? Ekonomisti pokušavaju pristupiti ovim pitanjima na znanstveni način. Zapravo, ekonomisti pokušavaju objasniti gospodarstvo kao što znanstvenici pokušavaju objasniti let rakete. Znanstvenici traže fizičke zakone – kako jedna stvar uzrokuje drugu – poput toga kako težina rakete utječe na to koliko visoko će ići. Ekonomisti tragaju za ekonomskim zakonima, na primjer kako veličina stanovništva utječe na količinu dostupne hrane. To se naziva pozitivna ekonomija. Zakoni nisu dobri ili loši. Oni samo opisuju ono što jest. Današnja ekonomija, kakvu studenti uče na sveučilištima, pojavila se relativno nedavno u tisućama godina staroj ljudskoj civilizaciji. Pojavila se prije nekoliko stoljeća, kada se kapitalizam, vrsta ekonomije koju danas pronalazimo u većini zemalja, rodio. Većina ekonomije bavi se o stvarima koje zabrinjavaju kapitaliste: kupnjom, prodajom i cijenama. Dosta toga u ovoj knjizi je o tome. Također ćemo promotriti i neke ekonomske ideje koje sežu daleko ranije. Nakon svega, svako društvo, kapitalističko ili ne, mora se boriti s problemom kako nahraniti ili odjenuti svoje stanovništvo. Proučit ćemo različite ideje o gospodarstvu i vidjeti kako se samo gospodarstvo mijenjalo. Proučavanje povijesti ekonomije pomaže nam jer učeći o tome kako su ideje ranijih mislioca proizašle iz njihovih osobnih zabrinutosti i okolnosti omogućuje nam jasnije vidjeti naše. Zato je spajanje povijesti s idejama tako fascinantno – i toliko važno za stvaranje svijeta u kojem bi više nas moglo dobro živjeti. NIALL KISHTANY predaje povijest ekonomije na Londonskoj školi ekonomije te je bio savjetnik za ekonomsku politiku Vladi Velike Britanije i Ekonomskoj komisiji Ujedinjenih naroda za Afriku. Autor je knjige Economics in Minutes i suautor knjige The Economics Book.

Autor: Nial KishtainyPRISTUPAČAN UVOD U 2000 GODINA EKONOMSKE MISLI!Ekonomija je znanost o društvu i ljudima i njihovoj upotrebi resursa – zemlje, ugljena, rada i strojeva – koji su uključeni u proizvodnju korisnih dobara kao što su kruh i cipele. Ekonomija pokazuje da je poprilično pogrešno reći da su ljudi u Burkini Faso siromašni zato što su lijeni, kao što neki govore. Mnogi od njih naporno rade, ali su rođeni u ekonomiji koja kao cjelina nije jako uspješna u proizvodnji stvari. Zašto Britanija ima zgrade, knjige i učitelje potrebe za obrazovanje djece dok Burkina Faso nema? To je iznimno teško pitanje i nitko još nije uspio doći do njegove suštine. Ekonomija se trudi.Evo snažnijeg razloga za fasciniranost ekonomijom i možda za dobivanje vlastite ideje o njoj. Ekonomija je pitanje života i smrti. Dijete rođeno danas u bogatoj zemlji ima jako male šanse umrijeti prije pete godine. Smrt malog djeteta je rijedak i šokantan slučaj kada se dogodi. U najsiromašnijim zemljama svijeta, ipak, više od 10 posto djece nikad ne doživi petu godinu zbog manjka hrane i lijekova. Tinejdžeri u tim zemljama mogu se smatrati sretnima što su preživjeli.Riječ ‘ekonomija’ može zvučati pomalo suhoparno i navesti vas na mišljenje da je riječ o hrpi dosadne statistike. A zapravo je njezina bit u pronalasku načina kako da ljudi prežive i da budu zdravi i obrazovani. Riječ je o načinu na koji ljudi dolaze do onog što im je potrebno kako bi živjeli sretan i ispunjen život – i zašto neki to ne pronalaze. Ako možemo riješiti osnovno ekonomsko pitanje, možda možemo svima pomoći da žive bolji život.Osnovno pitanje ekonomije je kako društvo prevladava najgore efekte oskudnosti – te zašto neki to ne uspijevaju ni približno brzo koliko bi trebali. Pokušaj dobrog odgovora treba više od poznavanja pojma oportunitetnog troška – biti dobar u donošenju odluke trebamo li novu bolnicu ili nogometno igralište ili bismo li trebali kupiti novi iPad ili sat. Vaš odgovor trebao bi sadržavati razne ekonomske teorije i duboko poznavanje toga kako različite ekonomije uistinu funkcioniraju u stvarnom svijetu. Upoznavanje povijesnih ekonomskih mislioca u ovoj knjizi odlična je polazna točka; njihove ideje pokazuju koliko su raznoliki pokušaji ekonomista bili.Riječ ekonomija dolazi od grčke riječi oeconomicus (oikos, kuća i nomos, zakon ili pravilo). Stoga je za stare Grke ekonomija bila način na koji kućanstva upravljaju svojim resursima. Danas ekonomija uključuje i proučavanje tvrtki i industrija. Kućanstva i ljudi koji ih čine i dalje su osnova. Nakon svega, pojedinci su ti koji kupuju stvari i čine radnu snagu. Stoga je ekonomija studija o ljuskom ponašanju u gospodarstvu. Ako dobijete dvadeset funti za rođendan, kako odlučujete na što ćete ih potrošiti? Što potiče radnika da prihvati posao za određenu plaću? Zašto neki ljudi oprezno štede novac dok ga drugi razbacuju na novi dvorac za psa?Ekonomisti pokušavaju pristupiti ovim pitanjima na znanstveni način. Zapravo, ekonomisti pokušavaju objasniti gospodarstvo kao što znanstvenici pokušavaju objasniti let rakete. Znanstvenici traže fizičke zakone – kako jedna stvar uzrokuje drugu – poput toga kako težina rakete utječe na to koliko visoko će ići. Ekonomisti tragaju za ekonomskim zakonima, na primjer kako veličina stanovništva utječe na količinu dostupne hrane. To se naziva pozitivna ekonomija. Zakoni nisu dobri ili loši. Oni samo opisuju ono što jest. Današnja ekonomija, kakvu studenti uče na sveučilištima, pojavila se relativno nedavno u tisućama godina staroj ljudskoj civilizaciji. Pojavila se prije nekoliko stoljeća, kada se kapitalizam, vrsta ekonomije koju danas pronalazimo u većini zemalja, rodio. Većina ekonomije bavi se o stvarima koje zabrinjavaju kapitaliste: kupnjom, prodajom i cijenama. Dosta toga u ovoj knjizi je o tome. Također ćemo promotriti i neke ekonomske ideje koje sežu daleko ranije. Nakon svega, svako društvo, kapitalističko ili ne, mora se boriti s problemom kako nahraniti ili odjenuti svoje stanovništvo. Proučit ćemo različite ideje o gospodarstvu i vidjeti kako se samo gospodarstvo mijenjalo.Proučavanje povijesti ekonomije pomaže nam jer učeći o tome kako su ideje ranijih mislioca proizašle iz njihovih osobnih zabrinutosti i okolnosti omogućuje nam jasnije vidjeti naše. Zato je spajanje povijesti s idejama tako fascinantno – i toliko važno za stvaranje svijeta u kojem bi više nas moglo dobro živjeti.NIALL KISHTANY predaje povijest ekonomije na Londonskoj školi ekonomije te je bio savjetnik za ekonomsku politiku Vladi Velike Britanije i Ekonomskoj komisiji Ujedinjenih naroda za Afriku. Autor je knjige Economics in Minutes i suautor knjige The Economics Book.