Rečnik turcizama Abdulaha Škaljića sadrži više od osam hiljada odrednica, a pod pojmom "turcizam" su i reči i izrazi koje su nam preko turskog došle iz arapskog i persijskog jezika. Jasno je da bi naš svakodnevni govor bez upotrebe turcizama bio znatno osiromašen a nekad i nemoguć. Turcizmi su i u srpski i u hrvatski jezik ušli do bubrega (opet turcizam, za koji, uzgred budi rečeno, nemamo ni sinonima!).Nema sinonima u savremenom srpskom (a ni hrvatskom) jeziku ni za sledeće turcizme: bakar, boja, burmut, čarapa, čekić, čelik, česma, čizma, ćela, duvan, džep, đon, jatak, jorgovan, kalup, katran, kula, kuluk, kundak, kutija, lala, leš, limun, majmun, pamuk, papuče, rakija, sapun, sat, šator, šećer, tambura, top, tulipan, vez, zanat... Arapsko-persijska reč kafana, koja je u turskom dobila oblik kahvehane, a potom u srpskom kafana. Turci su u Evropu doneli čuveni napitak, a sa kafom je došao i šećer (takođe turcizam bez sinonima) i rakija, reč za koju takođe, nemamo zamenu. Čitaj dalje

Turcizmi u srpskohrvatskom jeziku Rečnik turcizama Abdulaha Škaljića sadrži više od osam hiljada odrednica, a pod pojmom "turcizam" su i reči i izrazi koje su nam preko turskog došle iz arapskog i persijskog jezika. Jasno je da bi naš svakodnevni govor bez upotrebe turcizama bio znatno osiromašen a nekad i nemoguć. Turcizmi su i u srpski i u hrvatski jezik ušli do bubrega (opet turcizam, za koji, uzgred budi rečeno, nemamo ni sinonima!).Nema sinonima u savremenom srpskom (a ni hrvatskom) jeziku ni za sledeće turcizme: bakar, boja, burmut, čarapa, čekić, čelik, česma, čizma, ćela, duvan, džep, đon, jatak, jorgovan, kalup, katran, kula, kuluk, kundak, kutija, lala, leš, limun, majmun, pamuk, papuče, rakija, sapun, sat, šator, šećer, tambura, top, tulipan, vez, zanat... Arapsko-persijska reč kafana, koja je u turskom dobila oblik kahvehane, a potom u srpskom kafana. Turci su u Evropu doneli čuveni napitak, a sa kafom je došao i šećer (takođe turcizam bez sinonima) i rakija, reč za koju takođe, nemamo zamenu.

Rečnik turcizama Abdulaha Škaljića sadrži više od osam hiljada odrednica, a pod pojmom "turcizam" su i reči i izrazi koje su nam preko turskog došle iz arapskog i persijskog jezika. Jasno je da bi naš svakodnevni govor bez upotrebe turcizama bio znatno osiromašen a nekad i nemoguć. Turcizmi su i u srpski i u hrvatski jezik ušli do bubrega (opet turcizam, za koji, uzgred budi rečeno, nemamo ni sinonima!).Nema sinonima u savremenom srpskom (a ni hrvatskom) jeziku ni za sledeće turcizme: bakar, boja, burmut, čarapa, čekić, čelik, česma, čizma, ćela, duvan, džep, đon, jatak, jorgovan, kalup, katran, kula, kuluk, kundak, kutija, lala, leš, limun, majmun, pamuk, papuče, rakija, sapun, sat, šator, šećer, tambura, top, tulipan, vez, zanat... Arapsko-persijska reč kafana, koja je u turskom dobila oblik kahvehane, a potom u srpskom kafana. Turci su u Evropu doneli čuveni napitak, a sa kafom je došao i šećer (takođe turcizam bez sinonima) i rakija, reč za koju takođe, nemamo zamenu.

Autor: Abdulah ŠkaljićRečnik turcizama Abdulaha Škaljića sadrži više od osam hiljada odrednica, a pod pojmom "turcizam" su i reči i izrazi koje su nam preko turskog došle iz arapskog i persijskog jezika. Jasno je da bi naš svakodnevni govor bez upotrebe turcizama bio znatno osiromašen a nekad i nemoguć. Turcizmi su i u srpski i u hrvatski jezik ušli do bubrega (opet turcizam, za koji, uzgred budi rečeno, nemamo ni sinonima!).Nema sinonima u savremenom srpskom (a ni hrvatskom) jeziku ni za sledeće turcizme: bakar, boja, burmut, čarapa, čekić, čelik, česma, čizma, ćela, duvan, džep, đon, jatak, jorgovan, kalup, katran, kula, kuluk, kundak, kutija, lala, leš, limun, majmun, pamuk, papuče, rakija, sapun, sat, šator, šećer, tambura, top, tulipan, vez, zanat... Arapsko-persijska reč kafana, koja je u turskom dobila oblik kahvehane, a potom u srpskom kafana. Turci su u Evropu doneli čuveni napitak, a sa kafom je došao i šećer (takođe turcizam bez sinonima) i rakija, reč za koju takođe, nemamo zamenu.

Ask Iwata "On my business card, I am a corporate president. In my mind, I am a game developer. But in my heart, I am a gamer." –Satoru Iwata "A welcome salve and a book that anyone who cares about gaming should own and read." – Forbes Satoru Iwata was the global president and CEO of Nintendo and a gifted programmer who played a key role in the creation of many of the world's best-known games. He led the production of innovative platforms such as the Nintendo DS and the Wii, and laid the groundwork for the development of the wildly successful Pokemon Go game and the Nintendo Switch. Known for his analytical and imaginative mind, but even more for his humility and people-first approach to leadership, Satoru Iwata was beloved by game fans and developers worldwide. In this motivational collection, Satoru Iwata addresses diverse subjects such as locating bottlenecks, how success breeds resistance to change, and why programmers should never say no. Drawn from the "Iwata Asks" series of interviews with key contributors to Nintendo games and hardware, and featuring conversations with renowned Mario franchise creator Shigeru Miyamoto and creator of EarthBound Shigesato Itoi, Ask Iwata offers game fans and business leaders an insight into the leadership, development, and design philosophies of one of the most beloved figures in gaming history.

Potpuno novo, nečitano, kao iz knjižare. Jezavelj - Elinor De Džong Godina izdanja: 2013 Broj strana: 451 Povez: Mek Autorka romana Dalila.Njeno ime je simbol. Njena hrabrost neizmerna. Njena priča čudesna.Jezavelj, mladoj tirskoj princezi, suđeno je da se uda za izraelskog kralja Ahava. Ona nevoljno pristaje na brak, ali odlučna da upravlja sopstvenim životom, započinje tajnu vezu s Jujem, princem koji je gost na njenom dvoru.Godine prolaze a Juj, ne mogavši da preboli što Jezavelj pripada drugom, postaje ogorčen i zajedljiv. Ali on ne zna za najveću Jezaveljinu tajnu – da je on otac njenog najstarijeg sina Ohazije, naslednika izraelskog prestola.Zbog narušenog kraljevog zdravlja, Jezavelj postepeno preuzima vlast nad Izraelom. Međutim, po celoj zemlji širi se mržnja prema njoj koju podstiču prorok Ilija i njegov pomagač, opasni Jelisije. Dok oni pripremaju njen pad, Jezavelj je prinuđena da se po svaku cenu bori za svoja uverenja.U raskošnom pejzažu Svete zemlje odigrava se epska priča o jednoj od najhrabrijih i najkontroverznijih žena svih vremena. Jezavelj će oduševiti sve ljubitelje romana Crveni šator.

Rečnik turcizama Abdulaha Škaljića sadrži više od osam hiljada odrednica, a pod pojmom "turcizam" su i reči i izrazi koje su nam preko turskog došle iz arapskog i persijskog jezika. Jasno je da bi naš svakodnevni govor bez upotrebe turcizama bio znatno osiromašen a nekad i nemoguć. Turcizmi su i u srpski i u hrvatski jezik ušli do bubrega (opet turcizam, za koji, uzgred budi rečeno, nemamo ni sinonima!).Nema sinonima u savremenom srpskom (a ni hrvatskom) jeziku ni za sledeće turcizme: bakar, boja, burmut, čarapa, čekić, čelik, česma, čizma, ćela, duvan, džep, đon, jatak, jorgovan, kalup, katran, kula, kuluk, kundak, kutija, lala, leš, limun, majmun, pamuk, papuče, rakija, sapun, sat, šator, šećer, tambura, top, tulipan, vez, zanat... Arapsko-persijska reč kafana, koja je u turskom dobila oblik kahvehane, a potom u srpskom kafana. Turci su u Evropu doneli čuveni napitak, a sa kafom je došao i šećer (takođe turcizam bez sinonima) i rakija, reč za koju takođe, nemamo zamenu. Naslov: Turcizmi u srpskohrvatskom jeziku Izdavač: Prometej Novi Sad Strana: 664 (cb) Povez: tvrdi Pismo: latinica Format: 14 × 20 cm Godina izdanja: 2016 ISBN: 978-86-515-1047-5

Retko u ponudi Knjiga je u redu unutra, korice su požutele i imaju tragove jer su bile oblepljene folijom / trakom, povez je čvrst Malinovski Otac u primitivnoj psihologiji Bronislav Malinovski (polj. Bronisław Kasper Malinowski; Krakov, 7. april 1884 — Nju Hejven, 16. maj 1942) je bio poljski antropolog koji se smatra utemeljivačem etnografije i jednim od najznačajnijih antropologa XX veka. Iako je 1908. godine diplomirao fiziku na Jagelonskom univerzitetu, čitanje Frejzerove „Zlatne grane“ ga je okrenulo antropologiji. Prvi je uveo u antropološka istraživanja tehniku opservacije sa participacijom tokom svog višegodišnjeg boravka među urođenicima na Trobrijandskim ostrvima. On je tokom I svetskog rata boravio među urođenicima, naučio njihov jezik i običaje i aktivno živeo među njima podigavši svoj šator u središtu njihovog sela. Istraživao je svojevrstan način razmene dobara među njima poznat kao Kula. U svojim radovima je razvio posebnu teoriju socijalne antropologije poznatu kao funkcionalizam. Dela[uredi | uredi izvor] „Trobrijandska ostrva“ (1915) „Argonauti zapadnog Pacifika“ (1922) „Mit u primitivnom društvu“ (1926) „Zločin i običaji u primitivnom društvu“ (1926) „Seks i potiskivanje u primitivnom društvu“ (1927) „Seksualni život urođenika u severozapadnoj Melaneziji“ (1929) „Koralni vrtovi i njihova magija“ (1935) „Naučna teorija kulture“ (1944) „Magija, nauka i religija“ (1948) „Dinamika kulturnih promena“ (1945) „Dnevnik, u strogom značenju te reči“(1967)

KOENIGSZELT, Silesia-Četiri šoljice i tacne (1922-1930) Dimenzije šoljica: Visina: 5 cm Širina: 6,5 cm Prečnik dna: 3,5 cm Prečnik otvora: 5 cm Dimenzije tacni: Prečnik: 11 cm Visina: 1,5 cm Ukupna težina: 440 g Na poleđini jedne tacne zvezdasta pukotina, na licu kao jedna crta - sve je vidjivo na kolaž-slici. Žig na dnu: Koenigszelt (ispod krune) Silesia „Porzellanfabrik Königszelt A.G.“ koristila je žig od 1922. do 1930. godine. Kompaniju „Porzellanfabrik Silber & Comp.“ u nemačkom gradu Königszelt (Kenigscelt, danas Jaworzyna Śląska u Poljskoj) osnovao je biznismen i građevinar Silber (Zilber) 1860. godine. Königszelt (Kraljevski šator) je dobio ime jer se smatralo da je negde u tom području bio postavljen šator Fridriha Velikog 1761. godine, tokom Sedmogodišnjeg rata. Silber je mesto za fabriku izabrao zbog bogatih nalazišta gline i uglja u okolini. Pošto su troškovi proizvodnje bili veoma niski, fabrika je bila u stanju da proizvodi mnogo jeftinije nego druge kompanije, i postala je interesantna za investitore. 1871. Silber je dobio unosnu ponudu da proda posao, i 1872. godine fabriku su preuzeli C. Heckmann (Hekman) i August Rappsilber (Rapzilber), i nastavili sa proizvodnjom istog asortimana. Heckmann se pridružio Rappsilberu samo kao investitor, i uskoro je odlučio da proda svoj udeo. Rappsilber je nastavio samostalno, i kako je u kratkom vremenu postignut odličan uspeh, kompanija je zapala za oko Dr. Gustavu Struppu (Gustav Štrup), glavnom dirktoru investicione grupe „Strupp-Konzern”. 1886. godine fabrika je prodata koncernu Strupp i registrovana kao akcionarsko društvo: „Porzellanfabrik Königszelt A.G.“ To je omogućilo kompaniji Lorenza Hutschenreuthera (Lorenc Hučenrojter) da kupovinom akcija postane većinski vlasnik 1905. godine. Paleta proizoda je promenjena, s težištem na kvalitetnijem posuđu koje se proizvodilo i za izvoz. Postrojenja su proširena i povećan broj radnika, koji je 1913. godine dostigao 670 zaposlenih. I Svetski rat nije zaustavio proces širenja i 1922. godine fabrika je imala 850 radnika, a 1930. godine više od 1000. 1937. godine broj zaposlenih je pao na oko 800, uglavnom zbog optimizacije rada i uvođenja nove tehnologije. Taj broj je ostao relativno konstantan čak i tokom rata, iako je rad fabrike povremeno zaustavljan na kratko vreme. Pred kraj rata „Hutschenreuther A.G.” prodao je svoje akcije kompaniji „Porzellanfabrik Kahla“. Posle 1945. godine fabrika je ostala na poljskoj teritoriji i svi nemački radnici morali su da je napuste. 1951. godine fabrika je preimenovana u „Zakłady Porcelany Stołowej `Jaworzyna` Śląska”, objekti fabrike su prošireni i tehnologija modernizovana, naročito tokom 1956. godine. Godinu dana kasnije fabrika je postala akcionarsko društvo, pod imenom „Zakłady Porcelany Stołowej `Karolina` Spółka z o.o.“. Narednih godina provedena je obimna modernizacija: peći na ugalj zamenjene su gasnim pećima, instalirana je specijalna električna tunelska peć za pečenje nadglazurne dekoracije, ručno livenje zamenjeno je mehaničkim, dugotrajno štampanje pomoću čeličnih ploča zamenjeno sito-štampom. Proces proizvodnje stalno je usavršavan tokom 70-ih, 80-ih i 90-ih godina što je imalo za rezultat izvanredan kvalitet po kojem je fabrika poznata i danas. Prodaju se bez držača za tanjire. (118/12-39/126-kp/1193)

Erased Vol. 5 While Satoru was 'betting time' asleep in his coma, what became of the lives his childhood friends lived without him? This special extra volume of Erased checks in on the lives of Satoru's friends and the bonds they wove thanks to the chances at life his 'revival' gave them.

A1.Majstor Za Poljupce 2:50 A2.Bar Jednom Nedeljno 3:14 A3.Čamac Na Vodi 3:46 A4.Noć U Šatoru Uzdaha 2:51 A5.Pričalica 3:00 B1.Dodirni Mi Kolena 4:48 B2.13 Je Moj Srećan Broj 3:25 B3.Gledam Kroz Prozor 3:36 B4.Via Amerika 3:50 PLOČA 5- OMOT 5-

LP, STANJE OMOTA I PLOČE ODLIČNO! OMOT 5- (unutrašnji omot 5) VINIL 5 Izvođač: Zana Zemlja izdanja: Yugoslavia A 1. Majstor za poljupce 2. Bar jednom nedeljno 3. Čamac na vodi 4. Noć u šatoru uzdaha 5. Pričalica B 1. Dodirni mi kolena 2. 13 je moj srećan broj 3. Gledam kroz prozor 4. Via Amerika

Potpuno novo, nečitano, kao iz knjižare. Austrijanka - Zoran Milekić Godina izdanja: 2021 Broj strana: 384 Povez: Mek Roman o Diani Budisavljević, zaboravljenoj heroini Drugog svetskog rata Kasno proleće 1942, gluvo doba noći. Na sporedni kolosek zagrebačke železničke stanice pristiže transport stočnih vagona krcat srpskim ženama. Odlaze na prisilni rad u Nemački Rajh. Pored šina razapet je šator Crvenog krsta. Sredovečna Austrijanka Diana Budisavljević Obekser deli im čaj i nešto hrane. Danima i nedeljama muči je isto pitanje: gde su deca? Ona koja su preživela ustaške pokolje odvojena su od majki i očeva i prepuštena sebi. Posle mnogo traganja Diana Budisavljević saznaje da su u Staroj Gradišci, ispostavi zloglasnog logora Jasenovac. Upornošću i nadljudskim naporom sa grupom svojih saradnica uspeva da prodre u tu fabriku smrti. Tog vrelog letnjeg dana 1942. susreće se s prizorima iz pakla. Vrhovni zapovednik Maks Luburić naređuje joj da hitno napusti logor. Dece je mnogo, a vremena za njihovo izbavljenje malo. Diana je odlučna, prekršiće sve Luburićeve naredbe jer zna da je akcija spasavanja srpske dece iz ustaških logora smrti zapravo akcija spasavanja čovečnosti iz životinjskih kandži zla. „Zahvalnost i divljenje koje podvig Diane Budisavljević budi inspirisali su Zorana Milekića da ovim romanom doprinese očuvanju uspomene na ovu izuzetnu heroinu. Verujem da će roman Austrijanka zbog filmičnosti biti pretočen u potresnu televizijsku seriju o ženi za koju decenijama nisu znali čak ni oni čije je živote otela iz surovih kandži smrti i spasla ih kad spasa i nade nigde nije bilo.“ Tihomir Stanić

AUGUST RAPPSILBER - Ukrasna činija (1880-1886) Na poleđinu je naknadno zalepljena uzica za kačenje činije na zid. Natpis pri obodu tanjira, goticom: `Unser täglich Brod gibs uns heute` što je deo molitve Očenaš, koji u varijanti ove molitve na srpskom jeziku glasi: `Хљеб наш насушни дај нам данас` Dimenzije Dužina: 27 cm Širina: 26 cm Visina: 4 cm Težina: 490 g Na unutrašnjoj strani ivice dva sitna oštećenja glazure, na unutrašnjoj strani ivice jedno i jedno mesto na kojem nedostaje glazura, što deluje da je greška u proizvodnji - vidljivo je na kolaž-slikama. Žig na dnu: (Inicijali) A. R. (za August Rappsilber, ispod orla raširenih krila s krunom, i skiptrom i šarom u kandžama – šar, kugla na čijem vrhu se nalazi krst, hrišćanski simbol autoriteta koji se koristi od srednjeg veka, simbolizuje Hristovu vladavinu nad svetom). “Porzellanfabrik August Rappsilber O.H.G.“ (kasnije „Königszelt A.G.“) koristila je žig od 1880. do 1886. godine. Kompaniju „Porzellanfabrik Silber & Comp.“ u nemačkom gradu Königszelt (Kenigscelt, danas Jaworzyna Śląska u Poljskoj) osnovao je biznismen i građevinar Silber (Zilber) 1860. godine. Königszelt (Kraljevski šator) je dobio ime jer se smatralo da je negde u tom području bio postavljen šator Fridriha Velikog 1761. godine, tokom Sedmogodišnjeg rata. Silber je mesto za fabriku izabrao zbog bogatih nalazišta gline i uglja u okolini. Pošto su troškovi proizvodnje bili veoma niski, fabrika je bila u stanju da proizvodi mnogo jeftinije nego druge kompanije, i postala je interesantna za investitore. 1871. Silber je dobio unosnu ponudu da proda posao, i 1872. godine fabriku su preuzeli C. Heckmann i August Rappsilber, i nastavili sa proizvodnjom istog asortimana. Heckmann se pridružio Rappsilberu samo kao investitor, i uskoro je odlučio da proda svoj udeo. Rappsilber je 1878. godine nastavio samostalno i fabrika je promenila ime u „Porzellanfabrik August Rappsilber O.H.G.“.Kako je u kratkom vremenu postignut odličan uspeh, kompanija je zapala za oko Dr. Gustavu Struppu, glavnom dirktoru investicione grupe „Strupp-Konzern”. 1886. godine fabrika je prodata koncernu Strupp i registrovana kao akcionarsko društvo: „Porzellanfabrik Königszelt A.G.“ To je omogućilo kompaniji Lorenza Hutschenreuthera da kupovinom akcija postane većinski vlasnik 1905. godine. Paleta proizoda je promenjena, s težištem na kvalitetnijem posuđu koje se proizvodilo i za izvoz. Postrojenja su proširena i povećan broj radnika, koji je 1913. godine dostigao 670 zaposlenih. I Svetski rat nije zaustavio proces širenja i 1922. godine fabrika je imala 850 radnika, a 1930. godine više od 1000. 1937. godine broj zaposlenih je pao na oko 800, uglavnom zbog optimizacije rada i uvođenja nove tehnologije. Taj broj je ostao relativno konstantan čak i tokom rata, iako je rad fabrike povremeno zaustavljan na kratko vreme. Pred kraj rata „Hutschenreuther A.G.” prodao je svoje akcije kompaniji „Porzellanfabrik Kahla“. Posle 1945. godine fabrika je ostala na poljskoj teritoriji i svi nemački radnici morali su da je napuste. 1951. godine fabrika je preimenovana u „Zakłady Porcelany Stołowej `Jaworzyna` Śląska”, objekti fabrike su prošireni i tehnologija modernizovana, naročito tokom 1956. godine. Godinu dana kasnije fabrika je postala akcionarsko društvo, pod imenom „Zakłady Porcelany Stołowej `Karolina` Spółka z o.o.“. Narednih godina provedena je obimna modernizacija: peći na ugalj zamenjene su gasnim pećima, instalirana je specijalna električna tunelska peć za pečenje nadglazurne dekoracije, ručno livenje zamenjeno je mehaničkim, dugotrajno štampanje pomoću čeličnih ploča zamenjeno sito-štampom. Proces proizvodnje stalno je usavršavan tokom 70-ih, 80-ih i 90-ih godina što je imalo za rezultat izvanredan kvalitet po kojem je fabrika poznata i danas. (123/18-46/151-kp/1438)

Naše starine IV - Godišnjak Zemaljskog zavoda za zaštitu spomenika kulture i prirodnih rijetkosti N.R. Bosne i Hercegovine Sarajevo 1957. Mek povez, ilustrovano, veliki format (29 cm), 328 strana. Knjiga je veoma dobro očuvana. Sadržaj: SPOMENICI KULTURE Šefik Bešlagić: Problematika zaštite spomenika Narodnooslobodilačkog rata u Bosni i Hercegovini Hamdija Kreševljaković: Sahat-kule u Bosni i Hercegovini. Prilog za studij konzervacije Ing. Alija Bejtić: Povijest i umjetnost Foče na Drini Esad Pašalić: Rimska cesta izmedu Banjaluke i Bos. Gradiške Smail Tihić: Stare slike i predmeti umjetnog obrta u franjevačkom samostanu u Fojnici Đoko Mazalić: Hrišćanski nišani u okolini Travnika. Evidencija važnijih spomenika i predlozi za zaštitu. Đuro Basler: Stari grad Srebrnik i problematika njegove konzervacije Mehmed Mujezinović: Epigrafika i kaligrafija pjesnika Mehmeda Mejlije Pavo Anđelić: Turski put od Ivan-planine do Porima Vojislav Đurić: Dve slike mletačkog porekla iz Mostara Radivoje Ljubinković: Majstori starog srpskog slikarstva Hamdija Kreševljaković i Hamdija Kapidžić: Podaci o tvrđavama u Derventi i Travniku iz početka XIX stoljeća Ing. Alija Bejlić: Bibliografija štampanih radova o spomenicima kulture u Sarajevu RIJETKOSTI I LJEPOTE PRIRODE Ing. Viktor Ržehak: Šator-planina i ,ćproblemi njene zaštite Dr. I. Pevalek i ing. Viktor Ržehak: Sedreno područje Une u Mantin-Brodu i pitanje njegove zaštite Doc. dr. ing. Pavle Fukarek: Tisa (Taxus baccata L.), njena nalazišta u Bosni i Hercegovini i njihova zaštita Hilda Riter-Studnička: Dolomitna flora okoline Konjica Hilda Riter-Studnička: Nalazište paprati Adiantum capillus Veneris L. u Gornjem Šeheru kod Banje Luke KRAĆI PRILOZI SLUŽBA ZAŠTITE BILJEŠKE KNJIGE I ČASOPISI

O njemu se u obitelji šutjelo i Nora ga je vidjela samo jednom, dok je bila dijete, ali njezin djed Jakov Osecki neće joj zauvijek ostati tajna – dugo nakon njegove smrti, kada ga bude trebala najviše, otkrit će joj ga pisma i dnevnici pohranjeni u škrinjici od vrbova drva. Između kazališne umjetnice Nore i nesuđenoga glazbenika Jakova u briljantnom romanu Ljudmile Ulicke protegnulo se jedno od najburnijih stoljeća ruske i europske novije povijesti. Varljivo obećanje vremena prije Revolucije, pogibije u svjetskim ratovima, mrak staljinizma i previranja najnovijeg doba – kroz sva ta razdoblja provest će nas ljubavi i razočaranja, ideali i zablude, izdaje i nadanja triju generacija obitelji Osecki. Ali svatko tko je ikada čitao Ulicku zna da Jakovljeve ljestve nisu tek još jedna obiteljska saga na kakve smo se navikli. U živote svojih veličanstvenih junaka, u svaku od sudbina koje maestralno ocrtava, najznačajnija je suvremena ruska autorica utkala pitanje koje pisce i filozofe zaokuplja otkako je svijeta: može li čovjek biti slobodan? A to kako se ostaje slobodan u mreži spletenoj od okolnosti, gena, slučaja i povijesti može nam reći samo velika književnost – knjiga poput Jakovljevih ljestvi, koju zasigurno nećete zaboraviti. Ljudmila Ulicka rođena je 1943. u Baškiriji tijekom evakuacije, a odrasla je u Moskvi, gdje je nakon završetka studija radila u genetičkom laboratoriju. Otpuštena je zbog pretipkavanja samizdata, nakon čega radi u kazalištu te piše crtice i tekstove za djecu. Priče počinje objavljivati potkraj osamdesetih u časopisima te se potpuno posvećuje pisanju proze. Za romane i zbirke priča, prevedene na više od dvadeset jezika, osvojila je brojne nagrade, prva je žena koja je dobila nagradu Ruski Booker (2001.), a najvažnija su joj djela Sonječka i druge priče, Medeja i njezina djeca, Veseli sprovod, Slučaj Kukocki, Daniel Stein, prevoditelj, Iskreno vaš, Šurik, Zeleni šator…

Jednodušno prihvaćen od publike i kritike diljem svijeta, Daniel Stein, prevoditelj po mnogima je najznačajniji ruski roman našega vremena. Život je čudo; čudo za koje nam – da bismo ga prepoznali i razumjeli – ponekad treba prevoditelj. Priča o nevjerojatnom životnom putu poljskog Židova Daniela Steina, koji tijekom Drugog svjetskog rata svoje sunarodnjake spašava radeći kao prevoditelj za Gestapo, temeljena je na stvarnim događajima i puna je čudâ – čuda vjere i čuda ljudskosti. Jer, i kad izbjegava smaknuća i pridružuje se partizanima, i kad prelazi na katoličanstvo i odlazi u Izrael, gdje obnavlja drevnu Jakovljevu crkvu – Daniel Stein junak je samo zato što je čovjek: jedinstven i pun proturječja. A upravo tu – u iskazivanju svega što jesmo – do izražaja dolaze mudrost i spisateljsko umijeće Ljudmile Ulicke. Sastavljajući Steina od sjećanja i dokumenata, pisama i svjedočanstava onih koji su ga poznavali, Ulicka istovremeno daje zadivljujući prikaz Europe i Izraela, ali i burne povijesti odnosa židovstva i Katoličke crkve. No baš kao i svi veliki pisci – Ulicka ne čini samo to. Svojim moćnim, izazovnim djelom – svakoj isključivosti i rigidnosti usprkos – ona priča priču o čudu našega života; na sve naše jezike prevodi život sâm. Ljudmila Ulicka rođena je 1943. u Baškiriji tijekom evakuacije, a odrasla je u Moskvi, gdje je nakon završetka studija radila u genetičkom laboratoriju. Otpuštena je zbog pretipkavanja samizdata, nakon čega radi u kazalištu te piše crtice i tekstove za djecu. Priče počinje objavljivati potkraj osamdesetih u časopisima te se potpuno posvećuje pisanju proze. Za romane i zbirke priča, prevedene na više od dvadeset jezika, osvojila je brojne nagrade, prva je žena koja je dobila nagradu Ruski Booker (2001.), a najvažnija su joj djela Sonječka i druge priče, Medeja i njezina djeca, Veseli sprovod, Slučaj Kukocki, Daniel Stein, prevoditelj, Iskreno vaš, Šurik, Zeleni šator…

Awkward Silence, Vol. 4 A shy boy gets a chance at love. Satoru Tono is too shy to speak to classmate Keigo Tamiya. Instead he fills his sketchbook with drawings of the boy he likes. But perhaps Keigo has noticed him too...? Yuji Sagara and Takahito Kagami have been on one date together, but Yuji isn’t prepared to start a relationship with a guy who lives in a completely different world than he does. Takahito is being groomed to take his father’s elite place in politics, and now it’s rumored he’ll even go to university abroad…

Awkward Silence, Vol. 3 A shy boy gets a chance at love. Satoru Tono is too shy to speak to classmate Keigo Tamiya. Instead he fills his sketchbook with drawings of the boy he likes. But perhaps Keigo has noticed him too...? Yuji Sagara has enough worries already trying to find a part-time job to pay for college while his mother is in the hospital, so he’s not happy that Takahito Kagami is adding to his troubles. Kagami is an incorrigible flirt, and all the girls on campus are after him, so why would he steal a kiss from Yuji...?

1.Barbara Baraldi SKARLET ,291.str., 2.Barbara Baraldi SKARLET Poljubac demona ,271.str., Komplet DVE knjige,, tvrd ,lux povez,1.izdanje,2010.god,2011.god Opis Na proslavi završetka leta koja se odvija na obali jezera, jedna devojka nađena je mrtva u svom šatoru, naizgled i neobjašnjivo utopljena. Drevan, veoma moćan demon probudio se iz vode, i bez Mikaelove pomoći, Skarlet može da se osloni samo na Vinsenta, privlačnog poludemona osvete. Ipak, može li da mu pokloni poverenje i po koju cenu? Dok se Mikael bori protiv drevnog demona kako bi zaštitio ljude, Skarlet mora da se bori da spase svoju ljubav. Knjige su NOVE ---------------------------- 1w

Spoljašnjost kao na fotografijama, unutrašnjost u dobrom i urednom stanju! Potpis! Bronislav Malinovski - Magija, nauka i religija Prosveta, Karijatide, 1971. 378 strana, tvrd povez, udžbenički format. Tri poznata eseja Malinowskog! Malinowski, jedan od najvećih svjetskih antropologa svih vremena, imao je talent za spajanje u jedinstvenom shvaćanju toplu stvarnost ljudskog življenja s hladnim apstrakcijama znanosti. Njegove stranice postale su gotovo neophodna poveznica između poznavanja egzotičnih i udaljenih ljudi s teorijskim znanjem o čovječanstvu. Važna zbirka od tri njegova najpoznatija eseja, Magija, znanost i religija, nudi čitateljima niz koncepata o religiji, magiji, znanosti, obredu i mitu tijekom formiranja živopisnih dojmova i shvaćanja Trobriandera iz Nove Gvineje. Tijekom Prvog svjetskog rata, antropolog Bronislaw Malinowski našao se nasukan na otocima Trobriand, uz istočnu obalu Nove Gvineje. Živeći među ljudima koje je ovdje proučavao, govoreći njihovim jezikom i sudjelujući u njihovim aktivnostima, izumio je ono što je postalo poznato kao promatranje sudionika. Ova nova vrsta etnografske studije trebala je imati ogroman utjecaj na novonastalu disciplinu antropologije. U ovom radu Malinowski je svoja iskustva na otocima Trobriand primijenio na proučavanje seksualnosti i pratećih pitanja erotike, opscenosti, incesta, ugnjetavanja, moći i roditeljstva. Pritom je koristio i dovodio u pitanje psihoanalitičke metode koje su u to vrijeme u Europi popularizirali Freud i drugi. Rezultat je ova knjiga, koja je, iako revolucionarna kada je prvi put objavljena, od tada postala standardno djelo o psihologiji seksa. Bronislav Malinovski (polj. Bronisław Kasper Malinowski; Krakov, 7. april 1884 — Nju Hejven, 16. maj 1942) je bio poljski antropolog koji se smatra utemeljivačem etnografije i jednim od najznačajnijih antropologa XX veka. Iako je 1908. godine diplomirao fiziku na Jagelonskom univerzitetu, čitanje Frejzerove „Zlatne grane“ ga je okrenulo antropologiji. Prvi je uveo u antropološka istraživanja tehniku opservacije sa participacijom tokom svog višegodišnjeg boravka među urođenicima na Trobrijandskim ostrvima. On je tokom I svetskog rata boravio među urođenicima, naučio njihov jezik i običaje i aktivno živeo među njima podigavši svoj šator u središtu njihovog sela. Istraživao je svojevrstan način razmene dobara među njima poznat kao Kula. U svojim radovima je razvio posebnu teoriju socijalne antropologije poznatu kao funkcionalizam.

Stanje> Ploca 5- , Omot> 4++ ------------------------ Zana ‎– Dodirni Mi Kolena Label: Jugoton ‎– LSY 63139 Format: Vinyl, LP, Album, Repress Country: Yugoslavia Released: 1982 Genre: Electronic, Rock Style: New Wave, Pop Rock, Synth-pop, Power Pop Dodirni Mi Kolena (Vinyl, LP, Album, Repress) for sale More Images Tracklist Position Title/Credits Duration A1 Majstor Za Poljupce 2:50 A2 Bar Jednom Nedeljno Lyrics By – Marina*, Tini* 3:14 A3 Čamac Na Vodi Arranged By – Tini* 3:46 A4 Noć U Šatoru Uzdaha Arranged By – Bogdan* 2:51 A5 Pričalica 3:00 B1 Dodirni Mi Kolena Arranged By – Kikamac, Tini* 4:48 B2 13 Je Moj Srećan Broj 3:25 B3 Gledam Kroz Prozor 3:36 B4 Via Amerika Lyrics By – Zana* 3:50

Niti života: Priče iz izbegličke krize U francuskom lučkom gradu Kaleu, čuvenom u prošlosti po izradi čipke, podignut je grad u gradu. Taj novi grad, poznat kao Džungla, bio je dom za hiljade izbeglica, mahom sa Bliskog istoka i iz Afrike. Svi oni nadali su se da će se nekako domoći Britanije. U to kartonsko naselje gusto podignutih čatrlja, kontejnera i šatora, puno pacova i smeća, a bez toaleta i bez sigurnosti, autorka Kejt Evans pošla je sa svojim blokom za crtanje i voljom da razume i pomogne. Tako je nastala ova reportaža u vidu stripa. Ono što je autorka videla svojim očima i doživela na licu mesta, zajedno sa potresnim ispovestima ljudi koje je upoznala u Džungli i čije je priče ovde prenela, stoji u oštroj suprotnosti spram predrasuda i lažnih optužbi koje stižu sa desnice na račun izbeglica.

U francuskom lučkom gradu Kaleu, čuvenom u prošlosti po izradi čipke, podignut je grad u gradu. Taj novi grad, poznat kao Džungla, bio je dom za hiljade izbeglica, mahom sa Bliskog istoka i iz Afrike. Svi oni nadali su se da će se nekako domoći Britanije. U to kartonsko naselje gusto podignutih čatrlja, kontejnera i šatora, puno pacova i smeća, a bez toaleta i bez sigurnosti, autorka Kejt Evans pošla je sa svojim blokom za crtanje i voljom da razume i pomogne. Tako je nastala ova reportaža u vidu stripa. Ono što je autorka videla svojim očima i doživela na licu mesta, zajedno sa potresnim ispovestima ljudi koje je upoznala u Džungli i čije je priče ovde prenela, stoji u oštroj suprotnosti spram predrasuda i lažnih optužbi koje stižu sa desnice na račun izbeglica. Čitaj dalje