Zeleni šator, veliki roman koji se smješta između dviju velikih smrti – smrti Josifa Staljina i smrti Josifa Brodskog – baš kao i ostala djela Ljudmile Ulicke govori o povijesti, ljubavi, uvjerenjima i vjeri, no više od svega ostalog: o složenosti i veličini ljudskoga života. A taj život Ulicka nam ovaj put daje kroz sudbine Miše, Ilje i Sanje, trojice neprilagođenih dječaka u kojima će se utjeloviti sve junaštvo, naivnost i nada onih koji su se opirali sivilu i opresiji sovjetskog režima. Mudro i potresno, u najboljoj tradiciji velike ruske književnosti, Ulicka nas vodi u svijet zabranjenih ideja i knjiga, svijet potpirivane paranoje, u kojemu se o politici i glazbi razgovara u zadimljenim sobama, pod sjenom sveprisutne vlasti i čeličnim stiskom KGB-a. Naravno, dok ga stotinama sudbina opisuje, Ulickoj ne nedostaje ni razumijevanja ni humora ni senzualnosti, a sve što u Zelenom šatoru pronađemo, gdje god ga i kad god ga čitali, posve sigurno prepoznat ćemo kao blisko, kao ljudsko, kao svoje. Ljudmila Ulicka rođena je 1943. u Baškiriji tijekom evakuacije, a odrasla je u Moskvi, gdje je nakon završetka studija radila u genetičkom laboratoriju. Otpuštena je zbog pretipkavanja samizdata, nakon čega radi u kazalištu te piše crtice i tekstove za djecu. Priče počinje objavljivati potkraj osamdesetih u časopisima te se potpuno posvećuje pisanju proze. Za romane i zbirke priča, prevedene na više od dvadeset jezika, osvojila je brojne nagrade, prva je žena koja je dobila nagradu Ruski Booker (2001.), a najvažnija su joj djela Sonječka i druge priče, Medeja i njezina djeca, Veseli sprovod, Slučaj Kukocki, Daniel Stein, prevoditelj, Iskreno vaš, Šurik, Zeleni šator…

Nova knjiga, necitana, nema posvete. Zeleni šator - Ljudmila Ulicka Izdavač: Arhipelag Godina izdanja: 2016 Broj strana: 478 Format: 22 cm Povez: Tvrdi Knjiga prevedena na 20 svetskih jezika. Velika knjiga o ruskoj i sovjetskoj istoriji druge polovine XX veka. Prikazujući svakodnevni život i obične ljude u njemu, ali i sovjetskim intelektualce i disidente, od kojih mnogi bivaju surovo kažnjeni ili proterani iz svoje zemlje, Ulicka pripoveda uzbudljivu i zanosnu priču o jednom istorijskom vremenu, ali i o junacima koji svojim životnim udesima, svojom hrabrošću, svojim čudesnim poduhvatima, dobrotom i plemenitošću ostaju za sva vremena. Roman počinje opisom Staljinove smrti i sahrane, na kojoj prisutni gaze više od 1.500 ljudi, a završava se smrću velikog pesnika Josifa Brodskog. Roman o ljubavi, prijateljstvu i sudbini, ali i o nasilju, strahu i cenzuri. Jedan od najznačajnijih romana moderne svetske književnosti, pisan u najboljoj tradiciji Tolstoja i Dostojevskog. Izuzetno delo, čudesno umeće. Ljudmila Ulicka (1943, Ural), velika ruska književnica, jedan od vodećih savremenih svetskih pisaca. Ulicka je završila biologiju na Moskovskom državnom univerzitetu 1968. godine. Jedno vreme je radila kao naučnik u Institutu za genetiku u Moskvi, ali je ostala bez posla jer je na svojoj pisaćoj mašini prekucavala zabranjeni roman. Na početku književne karijere pisala je drame i scenarije za pozorište, radio i televiziju. Svetsku slavu stekla je pričama i romanima. Najvažnije knjige: Sonječka (roman, 1994), Siromašni rođaci (knjiga priča, 1994), Medeja i njena deca (roman, 1996), Veseli ispraćaj (novela, 1998), Ljaljina kuća (knjiga priča, 1999), Slučaj Kukocki (roman, 2001), Devojčice (knjiga priča, 2002), Providne priče (knjiga priča, 2003), Iskreno vaš Šurik (roman, 2004), Ljudi našeg cara (knjiga priča, 2005), Danijel Štajn, prevodilac (roman, 2006), Zeleni šator (roman, 2010). Dobila je čitav niz ruskih i međunarodnih književnih priznanja, među kojima se nalaze: „Medicis“, „Moskva-PEN“, Ruski „Buker“, Nagrada za rusku knjigu godine, kineska Nacionalna nagrada za književnost, ruska nagrada „Velika knjiga“, „Grincan Kavur“, Velika nagrada Budimpešte, „Simon Bovoar“, Austrijska državna nagrada za književnost.

Nova knjiga, necitana, nema posvete. Satori - Srđan Srdić Izdavač: Partizanska knjiga Godina izdanja: 2020 Broj strana: 195 Format: 20 cm Povez: Broširani Tekst kao da pita: „Šta je tvoj svet, šta čini tvoj život?“ Nisam siguran da postoji odgovor. Vladimir Arsenić Srđan Srdić autor je tri romana (Mrtvo polje, Satori i Srebrna magla pada), dve knjige priča (Espirando i Sagorevanja), i knjige eseja (Zapisi iz čitanja). Dobitnik je književnih priznanja: Laza Lazarević, Biljana Jovanović, Edo Budiša, kao i stipendije iz Fonda Borislav Pekić. Srdićeve knjige prevedene su na nekoliko evropskih jezika.

Reč izdavača : ’’«Satori u Parizu» je rezultat putovanja u Francusku koje je Kerouac poduzeo u proljeće 1965. godine s namjerom da istraži svoje podrijetlo. Planirao je posjetiti Bretanju, Cornwall, Amsterdam i Njemačku. Međutim, već nakon tjedan dana pijančevanja i bludničenja u Parizu, potrošio je svu svoju ušteđevinu i morao se vratiti na Floridu. Nakon povratka je, budući da mu je prijatelj i sudrug u piću bio odsutan, sedam uzastopnih dana i noći proveo prisjećajući se i bilježeći svoju priču. Rezultat toga je ovaj kratki i osebujan roman. «Satori u Parizu» zamišljen je kao pripovijest u kojoj se nižu avanture kanadskog Francuza koji se raspituje o svom podrijetlu i istražuje svoje korijene. U zbilji, to je suvremeni ekvivalent poemi Sir Gawain and the Green Knight, sjajnoj srednjovjekovnoj viteškoj poemi koju je Kerouac pročitao godinu dana ranije. Vitez okruglog stola, Sir Gawain, postaje žrtvom zbog svog ponosa, ali ga od smrti spašava Kristova žrtva. Zbiljska tema ove pripovijesti je «potpuna nesposobnost najsjajnijeg od Arthurovih viteza da pomogne samom sebi». Naslov romana koji u sebi uključuje zen-budistički izraz za prosvjetljenje, «satori», samo još više naglašava univerzalnost Kerouacova religioznog iskustva. Kerouac je u potrazi za Graalom, kojeg nikako ne nalazi, i ne može naći, ali umjesto toga nailazi na ljubaznost, dobrotu i razumijevanje pojedinih ljudi, a njegova percepcija njihove dobrote za njega predstavlja «satori». Tako se ispostavlja da pripovjedač, čiji je glavni cilj pronaći pisane dokumente o korijenima svoje prarodbine, na koncu shvaća da pripada bratstvu svih ljudi, bratstvu ljudi među kojima svačiji život predstavlja nešto neprocjenjivo. Kerouacov pomak od budizma natrag prema kršćanstvu najočitije se ogleda u njegovom inzistiranju da je život stvaran. Ako život nije san, onda postoji mogućnost da se čovjek približi drugim ljudima - komunicirajući s njima i pomažući im. «Satori u Parizu» je pretposljednje djelo koje je Kerouac uspio objaviti za svoga života. Posve narušenog zdravlja, 1968. objavio je svoje posljednje remek-djelo, roman «Vanity of Duluoz». Samo nekoliko mjeseci kasnije, 21. listopada 1969., poslije 26 transfuzija krvi, Jean Louis Kerouac umro je od unutrašnjeg krvarenja jednjaka, čestog uzroka smrti kod kroničnih pijanaca.’’

SATORI U PARIZU - Džek Keruak Izdavač: KROVOVI Sremski Karlovci Godina izdanja: 1990. Povez: broš Broj strana: 88 Pismo: latinica Stanje: dobro

Nova knjiga, necitana, nema posvete. Satori u crvenoj četvrti - Damir Šodan Izdavač: PPM Enklava Godina izdanja: 2020 Broj strana: 121 Format: 20 cm Povez: Broširani Satori u crvenoj četvrti, prosvetljenje na mestu puteno-novčane razmene, zašto ne? Kapitalizam je na svoj način seksi, jer Bog ipak ima smisla za humor. U protivnom bi mnogo toga oko nas izgledalo potpuno drugačije. Izabrane pesme Damira Šodana u punom svetlu pokazuju raskošni talenat ovog vrsnog pesnika i prevodioca, eruditu i svetskog putnika, bluzera i čoveka sa izuzetnim smislom za humor i okom za detalj.

Dodatne informacije Pisac DžEK KERUAK Izdavač KROVOVI – SREMSKI KARLOVCI Izdanje 1990 Povez MEKI Strana 88 Stanje Dobro

Veoma dobro očuvano! Autor - osoba Kerouac, Jack, 1922-1969 = Keruak, Džek, 1922-1969 Naslov Satori u Parizu / Džek Keruak ; s engleskog preveo Vojislav Despotov Jedinstveni naslov Satori in Paris. srpski jezik Vrsta građe roman Jezik srpski Godina 1990 Izdanje [1. izd.] Izdavanje i proizvodnja Sremski Karlovci : Krovovi ; Niš : Studentski kulturni centar, 1990 (Zemun : Kum) Fizički opis 88 str., [5] str. s tablama : fotogr. ; 21 cm Drugi autori - osoba Despotov, Vojislav, 1950-2000 = Despotov, Vojislav, 1950-2000 Zbirka ǂEdicija ǂPoslednja knjiga (Broš.) Napomene Tiraž 2.000 Prevod dela: Satori in Paris / Jack Kerouac Beleška o autoru i delu na presavitku korica Džek Keruak / Vojislav Despotov: str. [94-95]. Ovaj roman je rezultat autorovog putovanja u proleće 1965. godine u Francusku kojeg je preduzeo s namerom da istraži svoje poreklo. Planirao je da poseti Bretanju, Kornval, Amsterdam i Nemačku. Međutim, već nakon nedelju dana pijančenja i bludničenja u Parizu, potrošio je svu svoju ušteđevinu i morao je da se vrati na Floridu. Po povratku je, budući da mu je prijatelj i drug u piću bio odsutan, sedam uzastopnih dana i noći proveo prisećajući se i beležeći svoju priču. Rezultat toga je ovaj kratki i sjajan roman. „Keruak je podigao temperaturu u američkoj književnosti i ona otad ne spada.“ Džon Apdajk Čim sam otkrio budizam, odmah sam osetio da sam živeo u nekakvom pređašnjem životu, pre beskrajno mnogo vekova, a sada sam zbog grešaka i grehova u tom svetu prebačen u ovu tegobniju sferu egzistencije, dok moja karma tek treba da se rodi, i to u Americi, gde niko nema nimalo duha ili ne veruje ni u šta, naročito ne u slobodu. Džek Keruak je pripadao onoj grupi američkih pisaca kojima je establišment, zbog prirode njihovih dela, okrenuo leđa, ili bolje reći isturio pesnicu. Zvanična Amerika nije mogla da prihvati Keruakovu opijenost ludilom pomahnitalih i nezadovoljnih intelektualaca pedesetih godina. Tradicionalna književna kritika je sa vidnom dozom rezerve ocenila većinu Keruakovih dela, žigošući ga kao prestupnika koji podriva same temelje kulture ili, u najboljem slučaju, svrstavajući njegovu prozu u publicistiku. Pa ipak, tokom svog kratkog života Keruak je uspeo da napiše dvadesetak knjiga proze i poezije i postao najpoznatiji i najkontroverzniji autor svog vremena koji je dao glas čitavoj jednoj generaciji pisaca. U kolikoj meri je Keruak pobunjenik u literaturi, oseća se u ritmu neobuzdanih rečenica njegovog autobiografskog romana Darma lutalice. To je priča izgrađena poput džez improvizacije, o grupi prijatelja koji zajedno kreću u visoke Sijere kako bi se našli na putu darme, istine, i iskusili zen način života. Ali u divljem boemskom San Francisku, sa maratonskim čitanjima poezije, dugim pijankama i eksperimentima u jabjamu, ispostavlja se da isposnički put nije lako slediti. Istovremeno proslava netaknute prirode i užurbane metropole, budizma i poetskog preporoda San Franciska, Darma lutalice su herojska odiseja posvećena generaciji koja je verovala u zanos i nesputanost. Džek Keruak (1922, Louel, Masačusets – 1969, Sent Pitersburg, Florida), rođen kao Žan-Luj Lebri de Keruak. Srednju školu u Louelu završio je 1939. godine kao najbolji sportista i dobio fudbalsku stipendiju za Pripremni koledž Horas Men i Univerzitet Kolumbija. Za vreme Drugog svetskog rata radio je u trgovačkoj mornarici, gde je započeo pisanje romana More je moj brat (1950). U ranim godinama bio je pod uticajem Sarojana i Hemingveja, da bi kasnije razvio sopstveni stil, beležeći život američkog putnika i iskustvo bit generacije pedesetih godina. O tome svedoče brojni romani, kao što su: Grad i velegrad (1950), Na putu (1957), Ljudi iz podzemlja (1958), Darma lutalice (1958), Tristesa (1960), Usamljeni putnik (1960), Big Sur (1960), Žerarove vizije (1963), Anđeli Desolejšn Pika (1965), Satori u Parizu (1966), Kodijeve vizije (1972), i nekoliko knjiga poezije poput Meksiko Siti bluza (1959) i San Francisko bluza (1983). MG106 (L)

LP PLOCA 5 OMOT 5 GATEFOLD PGP RTB NL-12 ROCK,BALLAD,ACOUSTIC,POP, CHILDREN`S,NON-MUSIC, EDUCATIONAL,STORY A1.SUMA JE IZVIDJACU DRUG A2.KAKO A3.KADA IZVIDJAC VOLI A4.KRAJ VATRE A5.SRUSEN SATOR A6.TABORSKA NOC B1.KAKVI SU POLETARCI B2.PLANINKA B3.BALADA O MRVICI B4.UOBRAZENI POLETARAC IZ NISA B5.IZVIDJACKE SALE B6.ZA INAT JOCI

LP PLOCA 5 OMOT 5- GATEFOLD PGP RTB NL-12 ACOUSTIC,BALLAD,ROCK, NON-MUSIC,POP,CHILDREN`S A1.SUMA JE IZVIDJACU DRUG A2.KAKO A3.KADA IZVIDJAC VOLI A4.KRAJ VATRE A5.SRUSEN SATOR A6.TABORSKA NOC B1.KAKVI SU POLETARCI B2.PLANINKA B3.BALADA O MRVICI B4.UOBRAZENI POLETARAC IZ NISA B5.IZVIDJACKE SALE B6.ZA INAT JOCI

Kao novo. Bez posvete. Adasa: Jedna noć sa carem - Tomi Teni Godina izdanja: 2021 Broj strana: 395 Povez: Mek Ova drama koja sve vreme drži čitaočevu pažnju opisuje jednostavnu devojku odabranu među mnogim drugim kvalifikovanim kandidatkinjama da postane Jestira, persijska carica. Nije slučajno što Jestira zadobija Kserksovu ljubav i uspeva da spase svoj narod svesno žrtvujući život.Ako volite priče o hrabrim i inteligentnim ženama, ovo bi mogla biti knjiga za vas pogotovo ako ste pročitali Crveni šator (The Red Tent) jer joj je slična po naraciji. Preporuka je da, ako ste u mogućnosti, prvo pročitate iz Svetog Pisma Knjigu o Jestiri…

O knjizi: Rečnik turcizama Abdulaha Škaljića sadrži više od osam hiljada odrednica, a pod pojmom "turcizam" su i reči i izrazi koje su nam preko turskog došle iz arapskog i persijskog jezika. Jasno je da bi naš svakodnevni govor bez upotrebe turcizama bio znatno osiromašen a nekad i nemoguć. Turcizmi su i u srpski i u hrvatski jezik ušli do bubrega (opet turcizam, za koji, uzgred budi rečeno, nemamo ni sinonima!). Nema sinonima u savremenom srpskom (a ni hrvatskom) jeziku ni za sledeće turcizme: bakar, boja, burmut, čarapa, čekić, čelik, česma, čizma, ćela, duvan, džep, đon, jatak, jorgovan, kalup, katran, kula, kuluk, kundak, kutija, lala, leš, limun, majmun, pamuk, papuče, rakija, sapun, sat, šator, šećer, tambura, top, tulipan, vez, zanat... Arapsko-persijska reč kafana, koja je u turskom dobila oblik kahvehane, a potom u srpskom kafana. Turci su u Evropu doneli čuveni napitak, a sa kafom je došao i šećer (takođe turcizam bez sinonima) i rakija, reč za koju takođe, nemamo zamenu.

O knjizi: Rečnik turcizama Abdulaha Škaljića sadrži više od osam hiljada odrednica, a pod pojmom "turcizam" su i reči i izrazi koje su nam preko turskog došle iz arapskog i persijskog jezika. Jasno je da bi naš svakodnevni govor bez upotrebe turcizama bio znatno osiromašen a nekad i nemoguć. Turcizmi su i u srpski i u hrvatski jezik ušli do bubrega (opet turcizam, za koji, uzgred budi rečeno, nemamo ni sinonima!). Nema sinonima u savremenom srpskom (a ni hrvatskom) jeziku ni za sledeće turcizme: bakar, boja, burmut, čarapa, čekić, čelik, česma, čizma, ćela, duvan, džep, đon, jatak, jorgovan, kalup, katran, kula, kuluk, kundak, kutija, lala, leš, limun, majmun, pamuk, papuče, rakija, sapun, sat, šator, šećer, tambura, top, tulipan, vez, zanat... Arapsko-persijska reč kafana, koja je u turskom dobila oblik kahvehane, a potom u srpskom kafana. Turci su u Evropu doneli čuveni napitak, a sa kafom je došao i šećer (takođe turcizam bez sinonima) i rakija, reč za koju takođe, nemamo zamenu.

Rečnik turcizama Abdulaha Škaljića sadrži više od osam hiljada odrednica, a pod pojmom "turcizam" su i reči i izrazi koje su nam preko turskog došle iz arapskog i persijskog jezika. Jasno je da bi naš svakodnevni govor bez upotrebe turcizama bio znatno osiromašen a nekad i nemoguć. Turcizmi su i u srpski i u hrvatski jezik ušli do bubrega (opet turcizam, za koji, uzgred budi rečeno, nemamo ni sinonima!).Nema sinonima u savremenom srpskom (a ni hrvatskom) jeziku ni za sledeće turcizme: bakar, boja, burmut, čarapa, čekić, čelik, česma, čizma, ćela, duvan, džep, đon, jatak, jorgovan, kalup, katran, kula, kuluk, kundak, kutija, lala, leš, limun, majmun, pamuk, papuče, rakija, sapun, sat, šator, šećer, tambura, top, tulipan, vez, zanat... Arapsko-persijska reč kafana, koja je u turskom dobila oblik kahvehane, a potom u srpskom kafana. Turci su u Evropu doneli čuveni napitak, a sa kafom je došao i šećer (takođe turcizam bez sinonima) i rakija, reč za koju takođe, nemamo zamenu. Čitaj dalje

Turcizmi u srpskohrvatskom jeziku Rečnik turcizama Abdulaha Škaljića sadrži više od osam hiljada odrednica, a pod pojmom "turcizam" su i reči i izrazi koje su nam preko turskog došle iz arapskog i persijskog jezika. Jasno je da bi naš svakodnevni govor bez upotrebe turcizama bio znatno osiromašen a nekad i nemoguć. Turcizmi su i u srpski i u hrvatski jezik ušli do bubrega (opet turcizam, za koji, uzgred budi rečeno, nemamo ni sinonima!).Nema sinonima u savremenom srpskom (a ni hrvatskom) jeziku ni za sledeće turcizme: bakar, boja, burmut, čarapa, čekić, čelik, česma, čizma, ćela, duvan, džep, đon, jatak, jorgovan, kalup, katran, kula, kuluk, kundak, kutija, lala, leš, limun, majmun, pamuk, papuče, rakija, sapun, sat, šator, šećer, tambura, top, tulipan, vez, zanat... Arapsko-persijska reč kafana, koja je u turskom dobila oblik kahvehane, a potom u srpskom kafana. Turci su u Evropu doneli čuveni napitak, a sa kafom je došao i šećer (takođe turcizam bez sinonima) i rakija, reč za koju takođe, nemamo zamenu.

Rečnik turcizama Abdulaha Škaljića sadrži više od osam hiljada odrednica, a pod pojmom "turcizam" su i reči i izrazi koje su nam preko turskog došle iz arapskog i persijskog jezika. Jasno je da bi naš svakodnevni govor bez upotrebe turcizama bio znatno osiromašen a nekad i nemoguć. Turcizmi su i u srpski i u hrvatski jezik ušli do bubrega (opet turcizam, za koji, uzgred budi rečeno, nemamo ni sinonima!).Nema sinonima u savremenom srpskom (a ni hrvatskom) jeziku ni za sledeće turcizme: bakar, boja, burmut, čarapa, čekić, čelik, česma, čizma, ćela, duvan, džep, đon, jatak, jorgovan, kalup, katran, kula, kuluk, kundak, kutija, lala, leš, limun, majmun, pamuk, papuče, rakija, sapun, sat, šator, šećer, tambura, top, tulipan, vez, zanat... Arapsko-persijska reč kafana, koja je u turskom dobila oblik kahvehane, a potom u srpskom kafana. Turci su u Evropu doneli čuveni napitak, a sa kafom je došao i šećer (takođe turcizam bez sinonima) i rakija, reč za koju takođe, nemamo zamenu.

Autor: Abdulah ŠkaljićRečnik turcizama Abdulaha Škaljića sadrži više od osam hiljada odrednica, a pod pojmom "turcizam" su i reči i izrazi koje su nam preko turskog došle iz arapskog i persijskog jezika. Jasno je da bi naš svakodnevni govor bez upotrebe turcizama bio znatno osiromašen a nekad i nemoguć. Turcizmi su i u srpski i u hrvatski jezik ušli do bubrega (opet turcizam, za koji, uzgred budi rečeno, nemamo ni sinonima!).Nema sinonima u savremenom srpskom (a ni hrvatskom) jeziku ni za sledeće turcizme: bakar, boja, burmut, čarapa, čekić, čelik, česma, čizma, ćela, duvan, džep, đon, jatak, jorgovan, kalup, katran, kula, kuluk, kundak, kutija, lala, leš, limun, majmun, pamuk, papuče, rakija, sapun, sat, šator, šećer, tambura, top, tulipan, vez, zanat... Arapsko-persijska reč kafana, koja je u turskom dobila oblik kahvehane, a potom u srpskom kafana. Turci su u Evropu doneli čuveni napitak, a sa kafom je došao i šećer (takođe turcizam bez sinonima) i rakija, reč za koju takođe, nemamo zamenu.

Ask Iwata "On my business card, I am a corporate president. In my mind, I am a game developer. But in my heart, I am a gamer." –Satoru Iwata "A welcome salve and a book that anyone who cares about gaming should own and read." – Forbes Satoru Iwata was the global president and CEO of Nintendo and a gifted programmer who played a key role in the creation of many of the world's best-known games. He led the production of innovative platforms such as the Nintendo DS and the Wii, and laid the groundwork for the development of the wildly successful Pokemon Go game and the Nintendo Switch. Known for his analytical and imaginative mind, but even more for his humility and people-first approach to leadership, Satoru Iwata was beloved by game fans and developers worldwide. In this motivational collection, Satoru Iwata addresses diverse subjects such as locating bottlenecks, how success breeds resistance to change, and why programmers should never say no. Drawn from the "Iwata Asks" series of interviews with key contributors to Nintendo games and hardware, and featuring conversations with renowned Mario franchise creator Shigeru Miyamoto and creator of EarthBound Shigesato Itoi, Ask Iwata offers game fans and business leaders an insight into the leadership, development, and design philosophies of one of the most beloved figures in gaming history.

Potpuno novo, nečitano, kao iz knjižare. Jezavelj - Elinor De Džong Godina izdanja: 2013 Broj strana: 451 Povez: Mek Autorka romana Dalila.Njeno ime je simbol. Njena hrabrost neizmerna. Njena priča čudesna.Jezavelj, mladoj tirskoj princezi, suđeno je da se uda za izraelskog kralja Ahava. Ona nevoljno pristaje na brak, ali odlučna da upravlja sopstvenim životom, započinje tajnu vezu s Jujem, princem koji je gost na njenom dvoru.Godine prolaze a Juj, ne mogavši da preboli što Jezavelj pripada drugom, postaje ogorčen i zajedljiv. Ali on ne zna za najveću Jezaveljinu tajnu – da je on otac njenog najstarijeg sina Ohazije, naslednika izraelskog prestola.Zbog narušenog kraljevog zdravlja, Jezavelj postepeno preuzima vlast nad Izraelom. Međutim, po celoj zemlji širi se mržnja prema njoj koju podstiču prorok Ilija i njegov pomagač, opasni Jelisije. Dok oni pripremaju njen pad, Jezavelj je prinuđena da se po svaku cenu bori za svoja uverenja.U raskošnom pejzažu Svete zemlje odigrava se epska priča o jednoj od najhrabrijih i najkontroverznijih žena svih vremena. Jezavelj će oduševiti sve ljubitelje romana Crveni šator.

Rečnik turcizama Abdulaha Škaljića sadrži više od osam hiljada odrednica, a pod pojmom "turcizam" su i reči i izrazi koje su nam preko turskog došle iz arapskog i persijskog jezika. Jasno je da bi naš svakodnevni govor bez upotrebe turcizama bio znatno osiromašen a nekad i nemoguć. Turcizmi su i u srpski i u hrvatski jezik ušli do bubrega (opet turcizam, za koji, uzgred budi rečeno, nemamo ni sinonima!).Nema sinonima u savremenom srpskom (a ni hrvatskom) jeziku ni za sledeće turcizme: bakar, boja, burmut, čarapa, čekić, čelik, česma, čizma, ćela, duvan, džep, đon, jatak, jorgovan, kalup, katran, kula, kuluk, kundak, kutija, lala, leš, limun, majmun, pamuk, papuče, rakija, sapun, sat, šator, šećer, tambura, top, tulipan, vez, zanat... Arapsko-persijska reč kafana, koja je u turskom dobila oblik kahvehane, a potom u srpskom kafana. Turci su u Evropu doneli čuveni napitak, a sa kafom je došao i šećer (takođe turcizam bez sinonima) i rakija, reč za koju takođe, nemamo zamenu. Naslov: Turcizmi u srpskohrvatskom jeziku Izdavač: Prometej Novi Sad Strana: 664 (cb) Povez: tvrdi Pismo: latinica Format: 14 × 20 cm Godina izdanja: 2016 ISBN: 978-86-515-1047-5

Erased Vol. 5 While Satoru was 'betting time' asleep in his coma, what became of the lives his childhood friends lived without him? This special extra volume of Erased checks in on the lives of Satoru's friends and the bonds they wove thanks to the chances at life his 'revival' gave them.

AUGUST RAPPSILBER - Ukrasna činija (1880-1886) Na poleđinu je naknadno zalepljena uzica za kačenje činije na zid. Natpis pri obodu tanjira, goticom: `Unser täglich Brod gibs uns heute` što je deo molitve Očenaš, koji u varijanti ove molitve na srpskom jeziku glasi: `Хљеб наш насушни дај нам данас` Dimenzije Dužina: 27 cm Širina: 26 cm Visina: 4 cm Težina: 490 g Na unutrašnjoj strani ivice dva sitna oštećenja glazure, na unutrašnjoj strani ivice jedno i jedno mesto na kojem nedostaje glazura, što deluje da je greška u proizvodnji - vidljivo je na kolaž-slikama. Žig na dnu: (Inicijali) A. R. (za August Rappsilber, ispod orla raširenih krila s krunom, i skiptrom i šarom u kandžama – šar, kugla na čijem vrhu se nalazi krst, hrišćanski simbol autoriteta koji se koristi od srednjeg veka, simbolizuje Hristovu vladavinu nad svetom). “Porzellanfabrik August Rappsilber O.H.G.“ (kasnije „Königszelt A.G.“) koristila je žig od 1880. do 1886. godine. Kompaniju „Porzellanfabrik Silber & Comp.“ u nemačkom gradu Königszelt (Kenigscelt, danas Jaworzyna Śląska u Poljskoj) osnovao je biznismen i građevinar Silber (Zilber) 1860. godine. Königszelt (Kraljevski šator) je dobio ime jer se smatralo da je negde u tom području bio postavljen šator Fridriha Velikog 1761. godine, tokom Sedmogodišnjeg rata. Silber je mesto za fabriku izabrao zbog bogatih nalazišta gline i uglja u okolini. Pošto su troškovi proizvodnje bili veoma niski, fabrika je bila u stanju da proizvodi mnogo jeftinije nego druge kompanije, i postala je interesantna za investitore. 1871. Silber je dobio unosnu ponudu da proda posao, i 1872. godine fabriku su preuzeli C. Heckmann i August Rappsilber, i nastavili sa proizvodnjom istog asortimana. Heckmann se pridružio Rappsilberu samo kao investitor, i uskoro je odlučio da proda svoj udeo. Rappsilber je 1878. godine nastavio samostalno i fabrika je promenila ime u „Porzellanfabrik August Rappsilber O.H.G.“.Kako je u kratkom vremenu postignut odličan uspeh, kompanija je zapala za oko Dr. Gustavu Struppu, glavnom dirktoru investicione grupe „Strupp-Konzern”. 1886. godine fabrika je prodata koncernu Strupp i registrovana kao akcionarsko društvo: „Porzellanfabrik Königszelt A.G.“ To je omogućilo kompaniji Lorenza Hutschenreuthera da kupovinom akcija postane većinski vlasnik 1905. godine. Paleta proizoda je promenjena, s težištem na kvalitetnijem posuđu koje se proizvodilo i za izvoz. Postrojenja su proširena i povećan broj radnika, koji je 1913. godine dostigao 670 zaposlenih. I Svetski rat nije zaustavio proces širenja i 1922. godine fabrika je imala 850 radnika, a 1930. godine više od 1000. 1937. godine broj zaposlenih je pao na oko 800, uglavnom zbog optimizacije rada i uvođenja nove tehnologije. Taj broj je ostao relativno konstantan čak i tokom rata, iako je rad fabrike povremeno zaustavljan na kratko vreme. Pred kraj rata „Hutschenreuther A.G.” prodao je svoje akcije kompaniji „Porzellanfabrik Kahla“. Posle 1945. godine fabrika je ostala na poljskoj teritoriji i svi nemački radnici morali su da je napuste. 1951. godine fabrika je preimenovana u „Zakłady Porcelany Stołowej `Jaworzyna` Śląska”, objekti fabrike su prošireni i tehnologija modernizovana, naročito tokom 1956. godine. Godinu dana kasnije fabrika je postala akcionarsko društvo, pod imenom „Zakłady Porcelany Stołowej `Karolina` Spółka z o.o.“. Narednih godina provedena je obimna modernizacija: peći na ugalj zamenjene su gasnim pećima, instalirana je specijalna električna tunelska peć za pečenje nadglazurne dekoracije, ručno livenje zamenjeno je mehaničkim, dugotrajno štampanje pomoću čeličnih ploča zamenjeno sito-štampom. Proces proizvodnje stalno je usavršavan tokom 70-ih, 80-ih i 90-ih godina što je imalo za rezultat izvanredan kvalitet po kojem je fabrika poznata i danas. (123/18-46/151-kp/1438)

O njemu se u obitelji šutjelo i Nora ga je vidjela samo jednom, dok je bila dijete, ali njezin djed Jakov Osecki neće joj zauvijek ostati tajna – dugo nakon njegove smrti, kada ga bude trebala najviše, otkrit će joj ga pisma i dnevnici pohranjeni u škrinjici od vrbova drva. Između kazališne umjetnice Nore i nesuđenoga glazbenika Jakova u briljantnom romanu Ljudmile Ulicke protegnulo se jedno od najburnijih stoljeća ruske i europske novije povijesti. Varljivo obećanje vremena prije Revolucije, pogibije u svjetskim ratovima, mrak staljinizma i previranja najnovijeg doba – kroz sva ta razdoblja provest će nas ljubavi i razočaranja, ideali i zablude, izdaje i nadanja triju generacija obitelji Osecki. Ali svatko tko je ikada čitao Ulicku zna da Jakovljeve ljestve nisu tek još jedna obiteljska saga na kakve smo se navikli. U živote svojih veličanstvenih junaka, u svaku od sudbina koje maestralno ocrtava, najznačajnija je suvremena ruska autorica utkala pitanje koje pisce i filozofe zaokuplja otkako je svijeta: može li čovjek biti slobodan? A to kako se ostaje slobodan u mreži spletenoj od okolnosti, gena, slučaja i povijesti može nam reći samo velika književnost – knjiga poput Jakovljevih ljestvi, koju zasigurno nećete zaboraviti. Ljudmila Ulicka rođena je 1943. u Baškiriji tijekom evakuacije, a odrasla je u Moskvi, gdje je nakon završetka studija radila u genetičkom laboratoriju. Otpuštena je zbog pretipkavanja samizdata, nakon čega radi u kazalištu te piše crtice i tekstove za djecu. Priče počinje objavljivati potkraj osamdesetih u časopisima te se potpuno posvećuje pisanju proze. Za romane i zbirke priča, prevedene na više od dvadeset jezika, osvojila je brojne nagrade, prva je žena koja je dobila nagradu Ruski Booker (2001.), a najvažnija su joj djela Sonječka i druge priče, Medeja i njezina djeca, Veseli sprovod, Slučaj Kukocki, Daniel Stein, prevoditelj, Iskreno vaš, Šurik, Zeleni šator…

Jednodušno prihvaćen od publike i kritike diljem svijeta, Daniel Stein, prevoditelj po mnogima je najznačajniji ruski roman našega vremena. Život je čudo; čudo za koje nam – da bismo ga prepoznali i razumjeli – ponekad treba prevoditelj. Priča o nevjerojatnom životnom putu poljskog Židova Daniela Steina, koji tijekom Drugog svjetskog rata svoje sunarodnjake spašava radeći kao prevoditelj za Gestapo, temeljena je na stvarnim događajima i puna je čudâ – čuda vjere i čuda ljudskosti. Jer, i kad izbjegava smaknuća i pridružuje se partizanima, i kad prelazi na katoličanstvo i odlazi u Izrael, gdje obnavlja drevnu Jakovljevu crkvu – Daniel Stein junak je samo zato što je čovjek: jedinstven i pun proturječja. A upravo tu – u iskazivanju svega što jesmo – do izražaja dolaze mudrost i spisateljsko umijeće Ljudmile Ulicke. Sastavljajući Steina od sjećanja i dokumenata, pisama i svjedočanstava onih koji su ga poznavali, Ulicka istovremeno daje zadivljujući prikaz Europe i Izraela, ali i burne povijesti odnosa židovstva i Katoličke crkve. No baš kao i svi veliki pisci – Ulicka ne čini samo to. Svojim moćnim, izazovnim djelom – svakoj isključivosti i rigidnosti usprkos – ona priča priču o čudu našega života; na sve naše jezike prevodi život sâm. Ljudmila Ulicka rođena je 1943. u Baškiriji tijekom evakuacije, a odrasla je u Moskvi, gdje je nakon završetka studija radila u genetičkom laboratoriju. Otpuštena je zbog pretipkavanja samizdata, nakon čega radi u kazalištu te piše crtice i tekstove za djecu. Priče počinje objavljivati potkraj osamdesetih u časopisima te se potpuno posvećuje pisanju proze. Za romane i zbirke priča, prevedene na više od dvadeset jezika, osvojila je brojne nagrade, prva je žena koja je dobila nagradu Ruski Booker (2001.), a najvažnija su joj djela Sonječka i druge priče, Medeja i njezina djeca, Veseli sprovod, Slučaj Kukocki, Daniel Stein, prevoditelj, Iskreno vaš, Šurik, Zeleni šator…