Diznijevi klasici 1-26 Disney blic egmont -Bambi -101 Dalmatinac -Maza i Lunja -Uspavana Lepotica -Knjiga o Dzungli -Mala Sirena -Petar Pan -Snezana -Pinokio -Lepotica i Zver -Aladin -Dambo -Pepeljuga -Lisica i Pas -Macke iz Visokog drustva -Alisa u Zemlji Cuda -Kralj Lavova -Robin Hud -Automobili -U potrazi za Nemom -Vini Pu -Zlatokosa -Mač u kamenu -Princeza i žabac -Zvonar Bogorodične crkve -Zaleđeno kraljevstvo Dečija radost - Diznijeve bajke na jednom mestu Bambi, 101 dalmatinac, Petar Pan, Kralj lavova, Zaleđeno kraljevstvo i ostali Diznijevi klasici u predivno ilustrovanim slikovnicama tvrdog poveza, sa sjajnim prevodom, već godinama su najtraženije dečije štivo. Ove priče o prijateljstvu, ljubavi, hrabrosti i nesebičnosti, uz koje su odrastale generacije i, dan danas, sa uživanjem čitaju i „mali“ i „veliki“. tvrd povez ćirilica ,ilustrovano. stanje Veoma dobro.

Barbara (5) ‎– La Chanteuse de Minuit Label: EMI Music France ‎– 527 002 2, La Voix De Son Maître ‎– none Format: CD, Compilation, Rare & unreleased recordings Country: France Released: 2001 Genre: Jazz, Blues, Pop, Folk, World, & Country Style: Vocal Tracklist 1 L`Homme En Habit 2 J`ai Troqué 3 La Joconde (Menuet Pour) 4 J`ai Tué L`Amour 5 Les Amis De Monsieur 6 Maîtresse D`Acteur 7 Veuve De Guerre 8 D`Elle A Lui 9 Boutons Dorés 10 Les Voyages 11 La Belle Amour 12 Souris Pas Tony 13 La Femme D`Hector 14 Souvenance 15 Il Nous Faut Regarder 16 Un Monsieur Me Suit Dans La Rue 17 Les Amis De Monsieur (Seconde Version) 18 Tais-Toi Marseille 19 La Belle Amour (Seconde Version) 20 La Joconde (Seconde Version) 21 Les Sirènes (Le Cri Des Sirènes)

Erik Van Lustbader 1-10 komplet Erik Van Lustbader 1.Ninđa 2.Miko 3.Sirene 4.Nula 5.Oči anđela 6.Beli ninđa 7.Đian 8.Krvavi bodež 9.Francuski poljubac 10.Šan Izdavač: Dečje novine, Gornji Milanovac 1985-1991; tvrd povez sa omotom, 20 cm, stanje: Vrlo dobro, posveta na predlistu.

Erik Van Lustbader 1-10 komplet Erik Van Lustbader 1.Ninđa 2.Miko 3.Sirene 4.Nula 5.Oči anđela 6.Beli ninđa 7.Đian 8.Krvavi bodež 9.Francuski poljubac 10.Šan Izdavač: Dečje novine, Gornji Milanovac 1985-1991; tvrd povez sa omotom, 20 cm, stanje: Vrlo dobro, posveta na predlistu.

Knjiga "Viteštvo u srednjovjekovnoj Bosni" autora Emira O. Filipovića predstavlja detaljnu specijalističku studiju koja se bavi širenjem i afirmacijom viteške kulture u srednjovjekovnoj Bosni, smještajući je u širi europski kontekst. Autor posebnu pažnju posvećuje posrednicima viteštva iz Zapadne Europe u Bosnu, pri čemu ističe ulogu dalmatinskih komuna i Ugarsko-Hrvatskog Kraljevstva. Analizirajući obimne izvore, uključujući arhivske dokumente iz jedanaest različitih europskih arhiva, Filipović pruža uvid u različite aspekte viteštva u srednjovjekovnoj Bosni. Osvrće se na viteške titule i osobe koje su ih nosile, viteške ideale, životni standard, viteške igre i redove, ulogu vladara kao viteza, oružje i opremu bosanskih vitezova, kao i na simbole viteštva u heraldici i njihove tragove u onomastici. Bogato ilustrirana, ova knjiga predstavlja dragocjen doprinos proučavanju srednjovjekovne bosanske povijesti i viteštva, privlačeći zanimanje ne samo stručnjaka, već i šireg kruga čitatelja zainteresiranih za ovu tematiku.

Diskovi 5 (kao novi) Stanje omota prikazano na slikama 1-1 Bog Nima Telefona 3:22 1-2 Paloma 3:17 1-3 PH4 2:18 1-4 Žarnica 3:12 1-5 Praslovan 3:48 1-6 Bitles 2:54 1-7 Ikebana 2:44 1-8 Lačni Franz 3:27 1-9 Nekaj Lepljivega / Šankrok 5:54 1-10 Stari Vojak 3:35 1-11 Ja Sam Sam / Konec 2:42 Adijo Pamet 2-1 Vaterpolisti 3:37 2-2Kurenti 2:42 2-3 Miss Evrope 2:02 2-4 Lent 1980 2:32 2-5 Deklica 2:16 2-6 Adijo Pamet 1:50 2-7 Kaj Bi Mi Brez Nas 2:33 2-8 Gledam Samo Tvoj Obraz 2:04 2-9 Včasih Kak Pajac Kriči 4:00 2-10 Za Shizofrenike 3:30 Ne Mi Dihat Za Ovratnik 3-1 Ne Mi Dihat Za Ovratnik 3:10 3-2 Prvi Maj 5:35 3-3 Kamikaze 3:08 3-4 Bela Simfonija 5:48 3-5 Ker Sn Htel Bit Včasih Malo Sam 2:45 3-6 Aluleja 4:25 3-7 Lipa Zelenela Je 3:40 3-8 Prosim, Pazi, Da Mi Ne Pohodiš Podočnjakov 5:50 Slišiš, Školjka Poje Ti 4-1 Lipa Zelenela Je 4:00 4-2 Lent 1980 2:56 4-3 Nekaj Lepljivega 3:17 4-4 Prosim, Pazi, Da Mi Ne Pohodiš Podočnjakov 5:48 4-5 Včasih Kak Pajac Kriči 4:38 4-6 Naša Lidija Je Pri Vojakih 4:12 4-7 Ne Mi Dihat Za Ovratnik 4:03 4-8 Paloma 3:20 4-9 Bitles 3:16 4-10 Praslovan 5:05 Slon Med Porcelanom 5-1 Tisoč Modrobelih Rožic 3:50 5-2 Slon Med Porcelanom 3:22 5-3 Cigani V Prahu 4:40 5-4 Dan Zmage Ali Rojstvo Boljšega Človeka 3:55 5-5 Nič Ni Bolj Nespodobnega Kot Sreča 3:50 5-6 Jebiveter 4:45 5-7 Zvonovi Temne Vode 5:00 5-8 Vrzi Sombrero Proč 5:15 5-9 Jutri Bom Pujsa Razbil 4:12 Na Svoji Strani 6-1 Naj Ti Poljub Nariše Ustnice 4:08 6-2 Na Svoji Strani 4:21 6-3 Čustveno Stanje Mlade Krave, Druge Največje Slovenske Živli 3:45 6-4 Ko Si Rdeče Zvezde Šivala 3:15 6-5 Naj Kolje Noč 3:56 6-6 Kandidati Za Čestitke 3:06 6-7 Nasvidenje Na Plaži 6:12 Sirene Tulijo 7-1 Zdravljica 3:33 7-2 Vesela Jajca Pa Debeli Hren 3:48 7-3 Mravljinčarji In Čeladarji 3:30 7-4 Sirene Tulijo 4:36 7-5 Čakaj Me 5:06 7-6 Jaz Bom Do Smrti Živel 4:17 7-7 Pridi, Greva Domov 3:39 7-8 Slavoloki Zmage 3:03 Tiha Voda 8-1 Tiha Voda (Vzami Si Čas) 6:05 8-2 Tam Bi Rad Bil Pokopan 4:05 8-3 Varovalke Padajo 3:50 8-4 Franja 4:00 8-5 Gremo V Nebesa 7:05 8-6 Srečno, Kekec 4:10 8-7 Mirno Morje, Mikimaus! 4:15 8-8 Vojna Tajna 5:05 Zadnja Večerja 9-1 Ambasadorji Užitka 5:13 9-2 Vedno Iste Face 5:05 9-3 Mlade Podnajemnice 3:51 9-4 Hiša Strahov 4:50 9-5 Škrbaste Hijene 4:17 9-6 Zanzibar 5:16 9-7 Zadnja Večerja 4:03 9-8 Veter Iz Casablance 4:49 9-9 Azra 6:23

DJELOVANjE POTRESA NA ZGRADE, predavanje prof. dr Andrije Mohorovičića u H.D.I. i A. dne 1. ožujka 1909., preštampano iz „Vijesti hrv. društva inžinira i arhitekta“, Tisak i litografija C. Albrechta, Zagreb, 1911. Originalni meki papirni povez. Odlična očuvanost, bez većih oštećenja. Jezik hrvatski, latinica, 79 str. ANDRIJA MOHOROVIČIĆ, hrvatski geofizičar (Volosko, 23. I. 1857 – Zagreb, 18. XII. 1936). Nakon studija matematike i fizike u Pragu, radio kao gimnazijski profesor u Zagrebu i Osijeku, a potom kao profesor na Nautičkoj školi u Bakru (od 1882), gdje je predavao meteorologiju i 1887. osnovao meteorološku postaju. Od 1892. bio je upravitelj meteorološkog opservatorija u Zagrebu, koji je preuzeo nadzor i upravu nad svim meteorološkim postajama u tadašnjoj banskoj Hrvatskoj. Mohorovičić je doktorirao 1893. u Zagrebu disertacijom O opažanju oblaka, te dnevnom i godišnjem periodu oblaka u Bakru. Godine 1898. postao je pravi (redoviti) član JAZU, a od 1910. izvanredni sveučilišni profesor s predavanjima iz geofizike i astronomije. Mohorovičićev rad na području meteorologije obuhvaća istraživanje bure na području krša i gibanja oblaka; konstruirao je nefoskop za određivanje smjera i brzine oblaka te vertikalnih gibanja zraka. Dva rada, Tornado kod Novske (31. V. 1892) i Vijor kod Čazme (20. VIII. 1898), u kojima je potanko istražio pojave jakog nevremena, pobudila su zanimanje i u znanstvenim krugovima Europe jer su bila prvi sinoptički prikaz razorna djelovanja vjetra, koji je kod Novske podignuo uvis željeznički vagon od 13 t i nosio ga 30-ak metara. Mohorovičić je procijenio da je na tom području ciklonalno kruženje vjetra dostiglo brzine između 46 m/s i 158 m/s. Istraživao je i klimu Zagreba na osnovi podataka o oborinama, a proučavao je i smanjenje temperature zraka s porastom visine. Godine 1892. Mohorovičić je prvi u nas uveo službu točnoga vremena, najprije na temelju opažanja prolaza zvijezda meridijanom, a od 1913. na temelju primanja radiosignala iz Pariza. Osnovni poticaj za proučavanje potresa Mohorovičić je našao u katastrofalnom potresu koji je zahvatio Zagreb 9. XI. 1880., a već 1901. postavio je u Zagrebu seizmološku postaju, koja je 1908. i 1909. nabavila dva nova, tada najmodernija seizmografa, koja su 28. XII. 1908. zabilježila i katastrofalan potres što je zahvatio talijanske gradove Messinu i Reggio. Mohorovičić je netom zatim objavio pionirski i vizionarski rad Djelovanje potresa na zgrade, u kojem upozorava na nužnost pridržavanja posebnih propisa pri gradnji zgrada u potresnom području. Na osnovi detaljnoga proučavanja podataka o više potresa, Mohorovičić je značajno pridonio određivanju epicentra potresa, pa se krivulje hiperbole koje se koriste u tom postupku nazivaju Mohorovičićeve epicentrale. Mnogo je radio i na usavršavanju seizmografa pa je već 1917. izradio prijedlog za konstrukciju novoga seizmografa za bilježenje horizontalnih gibanja tla, ali koji se zbog nedostatka novčanih sredstava nažalost nikada nije ostvario. Najveći doprinos znanosti Mohorovičić je ostvario otkrićem diskontinuiteta u Zemljinoj kori. Vrlo temeljitim proučavanjem pokupskoga potresa od 8. listopada 1909. god. 39 km jugoistočno od Zagreba, Mohorovičić je utvrdio da se na određenoj dubini Zemlje skokovito mijenja brzina širenja potresnoga vala, što je pripisao promjenama u sastavu Zemljine kore na dubini od 54 km, na mjestu mjerenja u Pokupskom. Prema Mohorovičiću, u najgornjem dijelu Zemljine kore brzina potresnoga vala c neprekidno raste s dubinom u skladu s tzv. zakonom potencije c = ch(rh/r)k gdje je ch ishodišna brzina u hipocentru potresa, rh udaljenost hipocentra od središta Zemlje, r udaljenost točke u kojoj se određuje brzina c od središta Zemlje i k eksponent koji odražava porast brzine s dubinom. Tom je pretpostavkom uspio riješiti sva pitanja u vezi sa širenjem potresnoga vala u najgornjem dijelu Zemljine kore, a gornji je izraz ušao u znanost kao Mohorovičićev zakon. Mnogobrojna kasnija istraživanja povrdila su opstojnost granične plohe (plohe diskontinuiteta brzine) najgornjega dijela Zemlje i u drugim područjima našeg planeta, pa je ta ploha u njegovu čast nazvana Mohorovičićev diskontinuitet, ili kraće Moho. Pokazalo se da debljina Zemljine kore, odnosno dubina Mohorovičićeva diskontinuiteta, nije svuda jednaka te da varira od mjesta do mjesta. Podno planinskih lanaca doseže dubinu i do 70 km, a podno dubokih oceana nalazi se na dubini od samo 5 km. U prosjeku se nalazi 33 km ispod površine Zemlje. Mohorovičić je proučavao i razlike plitkih i dubokih potresa, a tek je polovicom XX. st. važnost njegova otkrića potaknula američke istraživače na poseban znanstveni projekt istraživanja Mohorovičićeva diskontinuiteta nazvan Mohole, kojim se bušenjem Zemljine kore na njezinu razmjerno tankom dijelu, ispod oceana, željelo okriti njezin sastav. Poslije su takva bušenja provedena i u Sovjetskom Savezu. Mohorovičić se ubraja među najznamenitije hrvatske znanstvenike. Po njem je nazvan jedan krater na Mjesecu, i to na strani nevidljivoj sa Zemlje, a njegovo ime nosi i Geofizički zavod Prirodoslovno-matematičkoga fakulteta u Zagrebu. Glavna djela: Klima grada Zagreba (1897), Potres od 8. X. 1909 (1909), Hodografi longitudinalnih i transverzalnih valova potresa (1922), O pitanju prave osjetljivosti seizmografa (Zur Frage der wahren Empfindlichkeit eines Seismographen, 1926). Izuzetno retko.