Pratite promene cene putem maila
- Da bi dobijali obaveštenja o promeni cene potrebno je da kliknete Prati oglas dugme koje se nalazi na dnu svakog oglasa i unesete Vašu mail adresu.
151-175 od 410 rezultata
Režim promene aktivan!
Upravo ste u režimu promene sačuvane pretrage za frazu .
Možete da promenite frazu ili filtere i sačuvate trenutno stanje
Klasik engleske književnosti prvi put na srpskom jeziku. Tu je, ispod sudije, zapisničar s perikom i u togi, a tu su i dva-tri pisara, sekretara, pomoćnika ili šta god da su. Svi oni zevaju, jer ni mrvica vedrine nikada ne ispada iz parnice Džarndajs protiv Džarndajsa (slučaja koji se razmatra), pre mnogo godina isceđenog do srži.
Helen Rapaport ni na trenutak ne podleže senzacionalizmu; njena dela su strogo zasnovana na činjenicama, odmerena u ilustrovanju događaja, bez trunke neukusne krvožednosti. Ipak, Poslednji dani Romanova je po sebi jezivo realistična knjiga koja ne štedi čitaoca, jer je nemoguće drugačije predstaviti svu strahotu onog što se događalo u kući Ipatjeva u julu 1918. Zahvaljujući ovakvim delima, ta pripovest postaje mnogo jasnija, kao i njene posledice koje su znatno promenile sliku Evrope u XX veku.
„Ova će knjiga biti verni pratilac svima koji krenu na put upoznavanja sa srpskom kulturom jer će u njoj naći mnogo više od činjeničnog znanja o istorijskim događajima i pojedincima. Ona će ih usmeriti ka pulsirajućem središtu srpske kulture čije je damare pažljivo uho istoričara književnosti Jovana Deretića osluškivalo prateći njihovo oglašavanje u dugom trajanju onih procesa koji su oblikovali sudbinu srpskog naroda.“ – Prof. dr Zorica Nestorović
Tomas Man je već 1943. godine uvideo izuzetnu vrednost Muzilovog romana: „Čovek bez osobina je van svake sumnje najveća proza koja se rangira kao najvažnija što naša epoha može da ponudi, to je knjiga koja će nadživeti decenije i koju će budućnost visoko ceniti.“ „Jedan od najvažnijih događaja nemačke i svetske književnosti.“ Frankfurter Allgemeine
Svaki čovek živi za sebe, koristi se slobodom da bi postigao svoje lične svrhe i oseća svim bićem svojim da sad može učiniti ili ne učiniti takav i takav postupak; ali čim ga učini, odmah je taj postupak, učinjen u izvesnom momentu vremena, nepovratan, te postaje svojina istorije u kojoj on, taj postupak, ima ne slobodan, već unapred opredeljen značaj.
Ovaj zavodljivi portret najzanimljivijeg južnjačkog grada slikan kroz prizmu slučaja jednog ubistva ovenčan titulom modernog klasika književnosti. Berent je ispričao neverovatnu priču koja se zadržala 216 nedelja na listi bestselera New York Timesa, a po kojoj je Klint Istvud snimio istoimeni film.
Nastavak generacijama omiljenog romana Male žene. „Kad bi samo muškarci i žene verovali jedni drugima, razumeli se i međusobno pomagali kao što to rade moja deca, kako bi kolosalan bio ovaj svet!“ – i oči gospođe Džo dobiše odsutan izraz, kao da su se zagledale u neko novo i čarobno lepo stanje društva gde ljudi žive srećno i nevino kao njeno stado u Plamfildu.