Pratite promene cene putem maila
- Da bi dobijali obaveštenja o promeni cene potrebno je da kliknete Prati oglas dugme koje se nalazi na dnu svakog oglasa i unesete Vašu mail adresu.
1-22 od 22 rezultata
Broj oglasa
Prikaz
1-22 od 22
1-22 od 22 rezultata
Prikaz
Režim promene aktivan!
Upravo ste u režimu promene sačuvane pretrage za frazu .
Možete da promenite frazu ili filtere i sačuvate trenutno stanje
Nastavak romana Olujni bedem Nakon bitke na Pločniku, u kojoj je srpska vojska nanela težak poraz Osmanlijama, krajiški vojvoda Ivan Kosančić, koji je u toj bici ranjen, povlači se na svoje imanje. Svestan da sledi tek kratkotrajno primirje i da se senka neizbežnog rata nadvila nad srpskom kneževinom, vojvoda kosanički odlučuje da dovede u red svoj posed pre nego ga knez Lazar pozove u novi rat.
Ako ste spremni da preuzmete odgovornost za sebe, ova knjiga vam može pomoći da eliminišete svoje probleme. Uz brojne nove vežbe i šest zasebnih šablona za individualni rad sa detetom sunca i senke, radna sveska se može čitati i popunjavati nezavisno od knjige. Poput samostalne psihoterapije, vrlo je pogodna za mnoge blaže i umerene psihičke probleme, kako biste se oslobodili briga, strahova i potreba.
Književnik u egzilu, večiti izbeglica, Semezdin Mehmedinović se 2019. godine, posle više od dve decenije života u Sjedinjenim Američkim Državama, vratio u Sarajevo i napisao svoju prvu povratničku knjigu. „Svaka je prošlost beskonačna“, piše autor u ovoj žanrovski gotovo neodredivoj knjizi koja premošćuje kontinente i razdoblja, u kojoj dotičemo osamdesete godina dvadesetog veka, rat u Sarajevu, putujemo po dalekoj Americi i – vraćamo se u Sarajevo.
Šta je svet, ta ravna ploča po kojoj se nesigurno krećemo dok ne dorastemo dovoljno da sednemo u avion? Ili, šta je svet, ta nerazumljivo lebdeća kugla iznad čije nevidljivo zakrivljene zemljano-vodene površine letimo u avionu, nadajući se da će nas taj izum još jednom rutinski spustiti na zemlju? To jest na ravnu, uredno popločanu površinu piste? Kad čovek ne razmisli ozbiljno, tu se naizgled sve vrti oko nekakve ploče, ponajviše ploče s nečujnom melodijom naše čežnje ili potrebe da ne budemo tu gde jesmo…
„Knjiga priča Milana Ružića forenzička je slika našeg vremena. Ona je svedočanstvo života koji nas polako i sigurno vodi u beznađe ako se ne prizovemo pameti i ne stanemo u odbranu osnovnih vrednosti vekovnog postojanja. Ružić je od onih ljudi koji su od davnina branili zemlju rečima u pričama i knjigama vrednim kao narodne krštenice. Nema velikog i značajnog pisca u srpskoj književnosti koji nije svoj literarni vrh dosegao knjigama priča o nama. Ružić ispisuje svoja neskrivena i iskrena poimanja tradicionalnog sveta sa osećanjem da je svaka reč značajna u odbrani života našeg naroda.“ – Duško Kovačević
Kako da živite dobar život, nasuprot onom što vam se preporučuje. Postoji mnogo stvari za koje nas iskreno „zabole“, ali baš zato moramo da shvatimo koje su nam zaista važne, jasan je autor. Dok je novac prilično bitan, briga o tome šta činimo od svog života daleko je važnija. E, zabole me je otrežnjujući šamar neophodan čitavoj generaciji, kojoj će pomoći da se prizemlji i da vodi sadržajan život.
Velsov klasik o invaziji vanzemaljaca Rat svetova jedan je od najvažnijih romana naučne fantastike i jedno od prvih dela koja su opisala sukob ljudske rase sa vanzemaljskom. Popularnost ovog romana ne jenjava već skoro 125 godina zbog uzbudljive radnje i izuzetno naprednih autorovih razmišljanja koja prevazilaze granice žanra. Priznat kao otac naučne fantastike, uticajan kritičar društva usmeren na budućnost, Herbert Dž. Vels je u svakom pogledu značajna figura svetske kulturne baštine.
Remek-delo ruske književnosti. U neimenovani grad ruske provincije stiže činovnik, „ni lep ni ružan, ni suviše debeo ni suviše tanak, ni star ni mlad“. Odmah po dolasku glavni junak Pavle Ivanovič Čičikov kreće da se upoznaje sa znamenitim stanovnicima, gubernijskom upravom i lokalnim zemljoposednicima, da bi zatim redom posetio njihova imanja kupujući „mrtve duše“. U feudalnoj Rusiji prve polovine XIX veka posednici su plaćali porez na svu svoju pokretnu i nepokretnu imovinu, uključujući tu i kmetove, tj. duše. Kako se popis imovine obavljao svakih pet godina, vlastelin je plaćao porez i na one seljake koji su u međuvremenu umrli. Tu rupu u zakonu koristi Čičikov, „otkupljujući“ preminule seljake, ili bolje reći njihova imena, koje potom namerava da stavi pod hipoteku kao svoju imovinu i tako podigne veliki novac iz državne kase.