Filteri
close
Tip rezultata
Svi rezultati uključeni
keyboard_arrow_down
Kategorija
Poljoprivreda
keyboard_arrow_down
Opseg cena (RSD)
250,00 - 399,00
keyboard_arrow_down
Od
RSD
Do
RSD
Sortiraj po
keyboard_arrow_down
Objavljeno u proteklih
keyboard_arrow_down
Sajtovi uključeni u pretragu
1 sajt isključen
keyboard_arrow_down

Pratite promene cene putem maila

  • Da bi dobijali obaveštenja o promeni cene potrebno je da kliknete Prati oglas dugme koje se nalazi na dnu svakog oglasa i unesete Vašu mail adresu.
1-4 od 4 rezultata

Broj oglasa

Prikaz

format_list_bulleted
view_stream
1-4 od 4
1-4 od 4 rezultata

Prikaz

format_list_bulleted
view_stream

Režim promene aktivan!

Upravo ste u režimu promene sačuvane pretrage za frazu .
Možete da promenite frazu ili filtere i sačuvate trenutno stanje

Aktivni filteri

  • Izbačen Sajt

    www.svezakucu.rs
  • Cena

    250 din - 399 din

Džepna dinja kraljice Anne Seme Cena je za pakovanje od 5 Semena. Džepna dinja kraljice Anne je vrlo aromatična i mirisna dinja koja se često opisuje kao mešavina zrele dinje i ananasa sa blagim tragom jasmina. Ova heirloom dinja je takođe poznata po imenima: Plum-Granni, Dudaim, Parfem, ili nar dinja. Džepna dinja kraljice Anne postoji već stotinama godina i verovatno više I od 1000. Također je možda nazvana po kraljici Anni u Engleskoj (1702-14), ova dinja je poreklom iz Perzije, a Carl Linnaeus je pripisuje Egiptu i Arabiji. Njeni plodovi su atraktivni sa baršunastim narandžastim koricama i prugama u karmin i zlatnoj boji. Svaka dinje može da teži i do pola kilograma. Biljke su plodne, a plodovi sazrevaju za oko 80 dana i traju oko 10 dana.

Prikaži sve...
316RSD
forward
forward
Detaljnije

Kumkvat Seme (Fortunella margarita) Juzno Voce Cena je za pakovanje od 5 semena. Pre svega mislimo da je veoma vazno reci da je biljka otporna na mrazeve do -10C. Kumkvat je prekrasno, veselo, narandzasto voće. Njegova fascinantna kombinacija ukusa - od gorkaste, preko slatke do kisele - uz fina aromatična ulja iz korice koja se takođe jede, oduševit će najzahtjevnija nepca. Kumkvat možete kombinovati u raznim receptima, ali je najfiniji i za zdravlje najučinkovitiji - sirov. Kumkvat potiče iz Kine. Ime mu dolazi od reči „kam quat", što znači „zlatna narandza". To je sasvim mali plod, iz porodice citrusa, neka vrsta patuljaste narandze, veličine od 2 do 5 cm. Unutarnji deo kumkvata, njegovo meso, podeljeno na četvrtine, vrlo je sočno, ali kiselo. Korica je mekana, fina i jestiva. U svakom slučaju, s obzirom da je to voće tako malo, nikako ga se ne sme, a i ne može, guliti. U Europi se uzgaja uglavnom na Korzici i u Provansi, a u velikim količinama se uvozi iz Izraela i Sjedinjenih Američkih Država. Uzgaja se takođe u Africi i Južnoj Americi, kao i na otoku Reunionu. Kod nas se prodaje kao egzotično voće. Kako birati kumkvate i kako ih koristiti? Dobar kumkvat prepoznajemo po njegovoj sjajnoj koži, bez crnih mrljica. Plod mora biti „gibak" pod prstima. A što je zreliji to je manje kiseo. Zreli plodovi kumkvata na sobnoj temperaturi sačuvaju svoju svežinu 3 do 5 dana, a u hladnjaku i do 3 nedelje. Pre konzumiranja kumkvate treba uvijek jako dobro oprati toplom vodom, kako biste uklonili ostatke hemijskih tretmana. Jedu se sirovi, u celovitom obliku, ili u voćnoj salati, na primer. Ako želimo odstraniti gorčinu, možemo ih uroniti nekoliko sekundi u vruću vodu. A želimo li pak pomiješati mirise kožice i mesa, tada ih je najbolje izmiksati. Marinirani kumkvati koriste se u mnogim nadevima, od njih se rade i marmelade, kompoti... Mogu se konzervirati u raznim alkoholnim pićima. A pripremaju se i kao kandirano voće te dodaju desertima. Hranjivost i zdravlje Kumkvati imaju sve kvalitete karakteristične za agrume: bogati su vitaminom C, karotenima i drugim antioksidansima. Lako se žvacu, a kako su bogati vlaknima od velike su pomoći u borbi protiv konstipacije (zatvora). Kumkvat sadrži: vodu, ugljikohidrate, vlakna, kalij, magnezij, fosfor, kalcij, željezo, vitamine A, B, C, karotene. Poput ostalih agruma, kumkvat jača imunitet te podiže otpornost organizma na bolesti poput sezonske gripe, respiratornih viroza i prehlada. Znanstvenici ističu da se redovitom konzumacijom citrusa, a posebno kumkvata koji žvakanjem u usnu šupljinu polako otpušta svoje hranjive tvari, može sprečiti rak usta, ždrela, jednjaka i želuca. Citrusi mogu i smanjiti pretkancerozne lezije (oštećenja) usne šupljine i obnoviti radnu sposobnost normalnih stanica. Zbog svojih ugodnih aroma i svežeg aromatičnog mirisa, kumkvat je također izvanredan borac protiv lošeg zadaha iz usta. Biljka koja odlicno moze uspevato poput limuna u malo vecoj saksiji u nasim podrucjima. Uputstvo za Sejanje Razmnozavanje: Semenom Predtretman: 0 Stratifikacija: 0 Vreme Sejanja: tokom cele godine Dubina Sejanja: 0,5-1 cm Vrsta Substrata: Mi uvek preporucujemo substrat br.1 Sejanje temperatura: min. 20°C Sejanje Lokacija: svetlo + držati stalno vlažno ne mokro Vreme Klijanja: zavisno od uslova 7 dana do 2 meseca pa i vise Zalivanje: redovno tokom vegetacije Copyright © 2012 Seeds Gallery - Saatgut Galerie - Galerija semena. All Rights Reserved.

Prikaži sve...
346RSD
forward
forward
Detaljnije

Dzinovski Kumkvat Seme (Fortunella margarita) Juzno Egzoticno Voce Cena je za pakovanje od 3 semena. Ovo je ogroman kumkvat koji je 3 puta i vise veci od obicnog! Pre svega mislimo da je veoma vazno reci da je biljka otporna na mrazeve do -10C. Kumkvat je prekrasno, veselo, narandzasto voće. Njegova fascinantna kombinacija ukusa - od gorkaste, preko slatke do kisele - uz fina aromatična ulja iz korice koja se takođe jede, oduševit će najzahtjevnija nepca. Kumkvat možete kombinovati u raznim receptima, ali je najfiniji i za zdravlje najučinkovitiji - sirov. Kumkvat potiče iz Kine. Ime mu dolazi od reči „kam quat", što znači „zlatna narandza". To je sasvim mali plod, iz porodice citrusa, neka vrsta patuljaste narandze, veličine od 2 do 5 cm. Unutarnji deo kumkvata, njegovo meso, podeljeno na četvrtine, vrlo je sočno, ali kiselo. Korica je mekana, fina i jestiva. U svakom slučaju, s obzirom da je to voće tako malo, nikako ga se ne sme, a i ne može, guliti. U Europi se uzgaja uglavnom na Korzici i u Provansi, a u velikim količinama se uvozi iz Izraela i Sjedinjenih Američkih Država. Uzgaja se takođe u Africi i Južnoj Americi, kao i na otoku Reunionu. Kod nas se prodaje kao egzotično voće. Kako birati kumkvate i kako ih koristiti? Dobar kumkvat prepoznajemo po njegovoj sjajnoj koži, bez crnih mrljica. Plod mora biti „gibak" pod prstima. A što je zreliji to je manje kiseo. Zreli plodovi kumkvata na sobnoj temperaturi sačuvaju svoju svežinu 3 do 5 dana, a u hladnjaku i do 3 nedelje. Pre konzumiranja kumkvate treba uvijek jako dobro oprati toplom vodom, kako biste uklonili ostatke hemijskih tretmana. Jedu se sirovi, u celovitom obliku, ili u voćnoj salati, na primer. Ako želimo odstraniti gorčinu, možemo ih uroniti nekoliko sekundi u vruću vodu. A želimo li pak pomiješati mirise kožice i mesa, tada ih je najbolje izmiksati. Marinirani kumkvati koriste se u mnogim nadevima, od njih se rade i marmelade, kompoti... Mogu se konzervirati u raznim alkoholnim pićima. A pripremaju se i kao kandirano voće te dodaju desertima. Hranjivost i zdravlje Kumkvati imaju sve kvalitete karakteristične za agrume: bogati su vitaminom C, karotenima i drugim antioksidansima. Lako se žvacu, a kako su bogati vlaknima od velike su pomoći u borbi protiv konstipacije (zatvora). Kumkvat sadrži: vodu, ugljikohidrate, vlakna, kalij, magnezij, fosfor, kalcij, željezo, vitamine A, B, C, karotene. Poput ostalih agruma, kumkvat jača imunitet te podiže otpornost organizma na bolesti poput sezonske gripe, respiratornih viroza i prehlada. Znanstvenici ističu da se redovitom konzumacijom citrusa, a posebno kumkvata koji žvakanjem u usnu šupljinu polako otpušta svoje hranjive tvari, može sprečiti rak usta, ždrela, jednjaka i želuca. Citrusi mogu i smanjiti pretkancerozne lezije (oštećenja) usne šupljine i obnoviti radnu sposobnost normalnih stanica. Zbog svojih ugodnih aroma i svežeg aromatičnog mirisa, kumkvat je također izvanredan borac protiv lošeg zadaha iz usta. Biljka koja odlicno moze uspevato poput limuna u malo vecoj saksiji u nasim podrucjima. Uputstvo za Sejanje Razmnozavanje: Semenom Predtretman: 0 Stratifikacija: 0 Vreme Sejanja: tokom cele godine Dubina Sejanja: 0,5-1 cm Vrsta Substrata: Mi uvek preporucujemo substrat br.1 Sejanje temperatura: min. 20°C Sejanje Lokacija: svetlo + držati stalno vlažno ne mokro Vreme Klijanja: zavisno od uslova 7 dana do 2 meseca pa i vise Zalivanje: redovno tokom vegetacije Copyright © 2012 Seeds Gallery - Saatgut Galerie - Galerija semena. All Rights Reserved.

Prikaži sve...
381RSD
forward
forward
Detaljnije

Zuta keleraba seme, riznica vitamina C i gvozdja Cena je za pakovanje od 250 (1g) semena. Iz nekih razloga svrstana je u red kupusnjača, mada osim listova, po izgledu, nema ničeg zajedničkog sa ostalim lisnatim povrćem iz ove porodice. Reč je o kelerabi (Brassica oleracea var. gongylodes), ukusnom i korisnom povrću neobičnog izgleda. Neobična je jer ima stabljiku i plod u vidu jabuke iz koje rastu lisnate peteljke. Keleraba je naročito omiljena u Nemačkoj i Indiji, mada se najviše gaji u severnoj i zapadnoj Evropi, odakle je i potekla i gde je vrlo cenjeno i traženo povrće. Kultivisana je sorta divljeg kupusa, a ime joj potiče od nemačkih reči „kohl” (kupus) i „rube“ (repa), jer podseća na ove dve biljke. Ukus i struktura kelerabe su, u stvari, slični srcu kupusa. Postoji nekoliko sorti ovog povrća koje se razlikuju po ukusu i boji koja ide od bledozelene do tamnoljubičaste. Keleraba može da se jede samo dok je mlada. Mlad plod je vrlo sočan, mekan i ukusan, pa može da se jede sirov kao salata, dok se stariji najčešće kuva, dinsta ili peče. Od mlade kelerabe može da se priprema i svež sok, koji je prijatnog ukusa, ali samo pod uslovom da ne stoji dugo. Ako stoji duže, sok dobija ljut ukus, a mirisom podseća na sumpor. Za kelerabu je karakteristično i da ne može da se čuva van frižidera ili zamrzivača, jer stajanjem postaje drvenasta, tvrda i nepodesna za jelo. Ali zato, u zamrzivaču može da se čuva i više meseci. Mlado lišće i stabljika kelerabe takođe su jestivi, a sadrže i mnoštvo važnih vitamina i minerala, među kojima posebno karotina i fosfora. Listovi su naročito bogati sa provitaminom vitamina A, posebno važnim za očuvanje ćelija. Iz tih razloga nutricionisti savetuju da se i ovi delovi kelerabe obilato koriste u ishrani, najčešće u vidu čorbi. Keleraba je zasitno povrće sa minimalnom količinom kalorija. Sadrži 6,2 odsto ugljenih-hidrata, 1,7 odsto belančevina i masti u tragovima. Ali je zato odličan izvor vitamina C. U sto grama ploda ima ga čak 62 miligrama, što predstavlja 78 odsto preporučenih dnevnih potreba. Ovo je vrlo značajan detalj, jer vitamin C jača imunitet, reguliše metabolizam i neutrališe dejstvo slobodnih radikala. Keleraba sadrži i tiamin, niacin, pantotensku kiselinu, vitamin B 6 i folnu kiselinu. Od minerala najviše poseduje kalcijum, gvožđe, magnezijum, fosfor, bakar i mangan. Keleraba predstavlja i savršeni izvor biljnih vlakana, važnih ne samo za varenje, već i za celokupno zdravlje organizma. Upravo vlakna obezbeđuju duži osećaj sitosti, zbog čega se ova namirnica i preporučuje posebno u jelovnicima za skidanje viška kilograma. Što se tiče njene lekovitosti, delotvorno deluje na kardiovaskularni sistem, a smanjuje i količinu lošeg (LDL) holesterola u krvi. Redovna upotreba sveže kelerabe u ishrani pojačava apsorpciju gvožđa odgovornog za snabdevanje krvi kiseonikom, zahvaljujući čemu se povećava energija. Ovo povrće povoljno deluje i na zdravlje kostiju, limfni i sistem za varenje, vezivno tkivo, zube i desni. Pokazala se i vrlo efikasnom kod ublažavanja edema, kandidijaze i virusnih infekcija. S obzirom na to da stabilizuje nivo šećera u krvi, preporučuje se kod hipoglikemije i dijabetesa. A ako se redovno jede, smanjuje rizik od pojave kamena u bubregu, dok zahvaljujući prisutnom kalijumu snižava povišeni krvni pritisak. Deluje i kod opstipacije, a dobro upućeni tvrde i da pomaže u prevenciji karcinoma debelog creva. SVEŽA BOLJA Kelerabu, preporučuje se, valja jesti svežu, jer termičkom obradom gubi na sadržaju vitamina C, koji je izuzetno termolabilan. Mlada sirova keleraba može da se doda u svaku vrstu sezonske salate, ali i u salate sa voćem, ribom, mesom, sirom. Začinjena sirćetnim i jogurtnim prelivima, uz dodatak soka i korice agruma po želji, veoma je ukusna i zdrava. Keleraba može da se koristi i kao začin za hleb, kao i u jelima sa ribom i mesom. Ako mora da se termički obrađuje, cela keleraba se kuva pola sata, a isečena deset minuta, samo da bude mekana. Ukusna je i ako se priprema na pari, dinsta, kuva, pa pohuje, ili peče u rerni. BRZA SALATA Po želji narendati kelerabu, belu i crnu rotkvu, sve izmešati i u to dodati malo jabukovog sirćeta i maslinovog ulja. Mogu i drugačije kombinacije, a ako se želi dodatno poboljšanje ukusa, treba dodati i malo kisele pavlake. Uputstvo za Sejanje Razmnožavanje: Semenom Predtretman: 0 Stratifikacija: 0 Vreme Sejanja: Krajem Marta Dubina Sejanja: 1 cm Vrsta Substrata: Substrat br.1 Sejanje temperatura: Min. 22°C Sejanje Lokacija: svetlo + držati stalno vlažno ne mokro Vreme Klijanja: zavisno od uslova 10-20 dana Zalivanje: redovno tokom vegetacije Copyright © 2012 Seeds Gallery - Saatgut Galerie - Galerija semena. All Rights Reserved.

Prikaži sve...
264RSD
forward
forward
Detaljnije
Nazad
Sačuvaj