58544) KRIVIČNO PRAVO posebni deo , Dragoljub Atanacković , Službeni list Beograd 1985 , ČETVRTO IZMENJENO I DOPUNJENO IZDANJE ; mek povez, format 16 x 23 cm , latinica, XI + 627 strana

Miloš Isaković, Petar Šurlan Savremena administracija Beograd, 1964.god., 102 str, 20 cm, stanje kao na slici, unutrašnjost dobra, na nekoliko mesta podvlačena

Miodrag Majić KRIVIČNO PROCESNO PRAVO drugo izdanje Službeni glasnik, 2018. 150 strana. Nekorišćena knjiga. Pravosudni ispit

Menica hartije od vrednosti ček Dospeće

Naslov: Pravo intelektualne svojine Autor(i): Dušan M. Popović, Slobodan M. Marković Izdavač: Pravni fakultet Univerziteta u Beogradu Mesto: Beograd Godina: 2013 Povez: mek Strana: 337 Format: 24 cm Pismo:ćirilica Stanje knjige: podvlačeno

Stanje kao na slici. Ako niste sigurni da Vam odgovara, pitajte za dodatni opis knjige PRE kupovine, i bice Vam odgovoreno u najkracem roku. Naknadne reklamacije ne prihvatam. Robu šaljem nakon uplate. Troskove slanja snosi kupac. A 554

IZDAVAC ; SLUZBENI GLASNIK - BEOGRAD 2015 GOD. 338 STR. MEKI POVEZ , VECI FORMAT , DOBRO OCUVANO

IZDAVAC ; PRAVNI FAKULTET - NOVI SAD - 2014 GOD. 352 STR. PODVLACENO , MEKI POVEZ , VECI FORMAT , DOBRO OCUVANO

IZDAVAC ; USEE - 2011 GOD. II IZDANJE , 250 STR. MEKI POVEZ , DOBRO OCUVANO

IZDAVAC USEE - NOVI SAD 2013 GOD. 226 STR. ILUSTROVANO , MEKI POVEZ , DOBRO OCUVANO

IZDAVAC ; BEOGRAD 2015 GOD. VI IZDANJE , 394 STR. MEKI POVEZ , DOBRO OCUVANO

IZDAVAC ; BEOGRAD 2014 GOD. X IZDANJE 341 STR . MEKI POVEZ , VECI FORMAT , DOBRO OCUVANO

IZDAVAC ; NIS 1994 GOD. 341 STR. MEKI POVEZ , PODVLACENO , SA VIDLJIVIM ZNACIMA KORISCENJA

U dobropm stanju! Autor Kožev, Aleksandar / Kojève, Alexandre Oblast pravo / filozofija prava Biblioteka Levijatan Datum objavljivanja 25.05.2012. Format 23 x 14 Težina 778 Broj strana 675 Povez Tvrdi Pismo Latinica ISBN 978-86-7543-250-0 Prevodilac Zoran Stojanović, Marko Božić Koliko izgledа čudno to što je frаncuskа filozofijа zа poslednjih polа vekа sistemаtski zаobilаzilа problem prаvа, toliko izgledа normаlno i zа očekivаnje što gа se uprаvo lаtio tаj enciklopedijski duh, kаkаv je bio Kožev. Utoliko ne deluje neobično ni to što je on u ovome delu, pisаnom 1943. godine, problem zаhvаtio »od nule«, kаo dа pre njegа ništа o tome nije nаpisаno. Tаko on ovo svoje opširno izlаgаnje, podeljeno u tri delа (Prаvo kаo tаkvo, Nаstаnаk i rаzvoj Prаvа i Sistem Prаvа) otpočinje nаjopštijim stаvom dа »Prаvo kаo (empirijskа) egzistencijа ostvаruje suštinu `Prаvа` u prostorno-vremenskom, mаterijаlnom svetu, а fenomen `Prаvа` otkrivа (čoveku) tu suštinu preko svogа ostvаrenjа«. Spoljа gledаno, Prаvo počivа u intervenciji trećeg »nepristrаsnog i nezаinteresovаnog«, licа C, kojom ovo ostvаruje ideju Prаvde, poništаvаjući »neprаvedni« otpor licа B nа rаdnju licа A. No tu se odmаh, sа Koževljevog fenomenološkog gledištа, postаvljа teški problem »nepristrаsnosti i nezаinteresovаnosti« tog trećeg licа C (zаkonodаvcа ili sudije). Rešenje koje Kožev predlаže podsećа nа kаntovsku estetiku: »ejdetskа« je očiglednost dа čovek nаlаzi zаdovoljstvа u ostvаrivаnju svojih idejа, pа premа tome i ideje prаvde. Sаmo se tаko može objаsniti nаš poriv dа se umešаmo u neki sukob nа ulici nа strаni onogа kome se očigledno nаnosi neprаvdа. No, tаj »kаntovski« odgovor neki smаtrаju nedovoljnim, pа Koževu stаvljаju oprаvdаni prigovor dа nije odgovorio nа pitаnjа kojа on, sа svoje strаne, izаzivа: kаko se zbivа to dа čovek može dа prevаziđe tаj interаkcijski sukob i sаvlаdа gа »Idejаmа«? Kаko je zаprаvo mogućа tа Idejа kojа je osnovа Prаvа? Kojim dijаlektičkim »ukidаnjem« tаj temelj prаvа prevаzilаzi početnu situаciju sukobа? Kаo što mu je prigovoreno i zbog poistovećivаnjа »držаvnog rаzlogа« i »društvene utilitаrnosti«, što gа je, neumoljivo logičnog kаkаv je, nаvelo dа porekne svаku čisto prаvnu prirodu Ustаvu, budući dа ovаj proizilаzi iz politike. Itd. Itd. Aleksander Vladimirovič Kožev (1902 - 1968) je bio francuski filozof ruskog porekla čija su predavanja imala snažan odjek u dvadesetovekovnoj filozofiji. Obrazovanje je stekao u Berlinu i Hajdelbergu, doktorirao je kod Jaspersa. U mladosti su na njega uticali i Hajdeger i Kojre. Bio je veoma obrazovan čovek, govorio je sanskrit, kineski i tibetanski, kao i francuski, nemački, ruski, engleski, hebrejski, latinski i starogrčki jezik. Iako nije bio marksista, Hegela je čitao kroz prizmu Marksa i Hajdegera. Čuvena je njegova knjiga Kako čitati Hegela: predavanja o Fenomenologiji duha. Uticao je na Bataja, Lakana, Merlo-Pontija, Fukoa i Deridu.

Kupindo > Kupite > Knjige > Stručna literatura > Društvene nauke > Komentar zakonika o krivicnom postupku Komentar zakonika o krivicnom postupku Kako da kupim? << Prethodni Sledeći >> Prodavac reljak (84) Pozitivne: 117 Negativne: 7 Svi predmeti prodavca >> Postavi pitanje prodavcu Kupindo zaštita Komentar zakonika o krivicnom postupku Komentar zakonika o krivicnom postupku 52 pregleda Cena: 1.500 din (Predmet nije aktivan) Stanje: Nekorišćen Garancija:Ne Isporuka: AKS Pošta Post Express Lično preuzimanje Plaćanje: Plaćanje pre slanja Plaćanje pouzećem Lično Grad: Novi Sad, Novi Sad Pogledaj slične predmete HITLEROV PSIHOLOŠKI PROFIL Volter C. Langer 700 OBRAZLOŽEN PEDAGOŠKI PRILAZ NASTAVI PREVODJENJA 500 Dalje putem kojim se redje ide/M. Scott Peck 250 Prolegomena za svaku buduću metafiziku/Imanuel Kant 300 Nastavi › Karakteristike Opis 86-84315-23-5ISBN: PravoOblast: SrpskiJezik: Pravo, Komentar zakonika o krivičnom postupku, deseto izmenjeno i dopunjeno izdanje. Prof.dr. Tihomir Vasiljević, Prof.dr. Momčilo Grubač, Beograd , 2005., 959 strana , NOVO.

UPOREDNA PRAVNA TRADICIJA, dvanaesto izdanje Autori: Sima Avramović i Vojislav Stanimirović

aleksandra mario reljanović odlično očuvana

Knjiga "Advokatska čitanka" autora Olivera B. Injca i Miroslava Stankovića predstavlja praktičan priručnik koji objedinjuje njihovo bogato iskustvo iz advokature i publicistike. Namijenjena je prvenstveno advokatima, ali će koristiti i drugim pravnicima u svakodnevnom radu, kao i široj publici koja želi bolje razumeti advokatsku profesiju. U ovoj knjizi čitaoci će pronaći savete, informacije o rokovima, obrasce i izvore relevantne za advokatsku praksu. Poglavlja knjige pružaju uvid u različite aspekte advokature i probleme s kojima se advokati suočavaju, oslikavajući advokatsku profesiju kao humanu i visoko etičnu djelatnost. Motivacija za ovu knjigu leži u čuvenoj rimskoj sentenci koja je uklesana iznad sudova u starom Rimu - "Pravdoljublje, čovječnost, znanje, vrlina", što ukazuje na temeljne vrednosti koje bi trebalo da karakterišu advokatsku profesiju. "Advokatska čitanka" pruža čitaocima priliku da dublje razumeju svet advokature i da se upoznaju s dilemama i problemima s kojima se advokati svakodnevno suočavaju, nudeći praktične savete i smernice za uspešno obavljanje advokatske prakse. Povez knjige : mek Strana : 848 Format : 24 c m Pismo : ćirilica

Spoljašnjost kao na fotografijama, unutrašnjost u dobrom i urednom stanju!

IZDAVAC ; PRAVNI FAKULTET - NOVI SAD 2009 GOD. 198 STR. MEKI POVEZ , IZUZETNO DOBRO OCUVANO

IZDAVAC ; PRIVREDNA AKADEMIJA - NOVI SAD 2080 GOD . 433 STR. MEKI POVEZ , VECI FORMAT , DOBRO OCUVANO

IZDAVAC ; SKC - NIS 2006 GOD. 331 STR. MEKI POVEZ , VECI FORMAT , IZUZETNO DOBRO OCUVANO

Spoljašnjost kao na fotografijama, unutrašnjost u dobrom i urednom stanju! Siniša Triva (Šibenik, 10. studenog 1919. – Zagreb, 5. prosinca 2004.) je bio istaknuti hrvatski pravnik, redoviti profesor u miru, professor emeritus, prodekan i dekan Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, redoviti član Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti. Počasni član Društva hrvatskih sudaca. Postumno je dobitnik Zlatne kune Hrvatske gospodarske komore kao nagradu za životno djelo za doprinos razvitku hrvatskog gospodarstva na području arbitražne prakse. Njegovo glavno djelo Građansko parnično procesno pravo osiguralo mu je autoritet vodećeg hrvatskog civilnog procesualiste. Životopis Siniša Triva rodio se 10. studenog 1919. u Šibeniku. Maturirao je 1938. na gimnaziji u Šibeniku. Pravo je studirao u Beogradu od 1938. do 1941. i u Zagrebu od 1945. do 1947. godine. Doktorat pravnih znanosti stekao je 1956. na Sveučilištu u Zagrebu. Naslovni docent postao je 1958. Na postdiplomskom studiju u Strasbourgu obranio je 1959. diplomsku radnju. Godine 1961. bio je na studijskom boravku na Sveučilištu Harvard u Bostonu. Radio je u pravosudnim tijelima kao tajnik suda, referent u Ministarstvu pravosudja NRH i sudac. Od 1953. pa do umirovljenja koncem 1990. radio je na Katedri za građansko procesno pravo Pravnog fakulteta u Zagrebu, kao asistent (1953.), docent (1959.), izvanredni profesor (1961.) i redovni profesor (1965.). Predstojnik Katedre bio je od 1959. do 1991. Školske godine 1966/67. bio je prodekan, a 1967/68. i 1968/69. dekan Pravnog fakulteta u Zagrebu. Godine 1980. izabran je za člana suradnika razreda za društvene znanosti JAZU; od 1990. izvanredni je član JAZU, a od 1991. redoviti član HAZU. Uz akademika Eugena Pusića bio je koordinator Radne grupe Razreda za društvene znanosti HAZU za izradu Rječnika hrvatskog pravnog i upravnog nazivlja. Triva djelovao je kao mentor u stjecanju naslova magistra i doktora pravnih znanosti do kraja 1990. niza istaknutih suvremenih civilnih procesualista, medju njima su i svi nastavnici gradjanskog procesnog prava na pravnim fakultetima u Zagrebu, Splitu, Rijeci, Osijeku i Ljubljani. Građansko parnično procesno pravo, sistemsko djelo zasnovano na izučavanju suvremene sudske prakse, osiguralo mu je autoritet vodećeg civilnog procesualiste. Za peto izdanje dobio je 1985. republičku nagradu Sabora Republike Hrvatske Božidar Adžija za istaknuto znanstveno djelo. Triva je koordinirao rad savezne stručne komisije za izradu novog, drugog Zakona o parničnom postupku iz 1976. godine. Bio je tijekom deset godina član stručne komisije Jadranskog instituta JAZU za izradu nacrta Zakona o pomorskoj i unutrašnjoj plovidbi iz 1977. godine. U njegovoj redakciji, i uz njegov autorski doprinos, objavljen je 1981. veliki komentar tog zakona. Uz suradnju članova Katedre Belajca i Dike, Triva je napisao knjigu Sudsko izvršno pravo, teoretsku kritičku obradu sustava novog sudskog izvršnog prava uvedenog Zakonom o izvršnom postupku iz 1978. godine. Angažiranost u izučavanju arbitražnog prava kulminirala je pisanjem, u suradnji s profesorom Aleksandarom Goldštajnom, knjige Međunarodna trgovačka arbitraža, koja je, pored zapaženih inozemnih prikaza i recenzija, dobila i nagradu Službenog lista SFRJ za najbolje djelo iz oblasti pravnih nauka objavljeno 1987. godine. Triva bio je glavni urednik Pravne enciklopedije, isprva Pravnog fakulteta, a od 1988. Leksikografskog zavoda Miroslav Krleža u Zagrebu. U povodu savjetovanja održanog 1989. u Opatiji, Društvo za građanskopravne znanosti i praksu Hrvatske posvetilo mu je svoj Zbornik radova za njegov izuzetan doprinos znanosti građanskog procesnog prava. Društvo hrvatskih sudaca izabralo ga je 1992. za svog počasnog člana. Triva je bio povremeni sudac Visokog trgovačkog suda. Intenzivna je bila i njegova suradnja s Vrhovnim sudom Republike Hrvatske. Od 1961. bio je arbitar Vanjskotrgovinske arbitraže pri Privrednoj komori Jugoslavije. Od osnivanja arbitražnog sudišta u Hrvatskoj 1966. godine predsjednik je Stalnog arbitražnog sudišta pri Hrvatskoj gospodarskoj komori. Djelovao je i kao arbitar-predsjednik arbitražnog vijeća Međunarodnog arbitražnog sudišta Međunarodne trgovačke komore u Parizu. Senat Sveučilišta u Zagrebu donio je 2000. godine odluku kojom se Trivi dodjeljuje počasno zvanje i titula professor emeritus. Hrvatska gospodarska komora 2005. godine dodijelila mu je postumno Zlatnu kunu kao nagradu za životno djelo za doprinos razvitku hrvatskog gospodarstva na području arbitražne prakse, te kao utemeljitelju modernog arbitražnog sudišta u Hrvatskoj....

Dobro očuvana knjiga... K164

Spoljašnjost kao na fotografijama, unutrašnjost u dobrom i urednom stanju! 1922. godina Trece dopunjeno izdanje