Pratite promene cene putem maila
- Da bi dobijali obaveštenja o promeni cene potrebno je da kliknete Prati oglas dugme koje se nalazi na dnu svakog oglasa i unesete Vašu mail adresu.
1-25 od 1559 rezultata
Režim promene aktivan!
Upravo ste u režimu promene sačuvane pretrage za frazu .
Možete da promenite frazu ili filtere i sačuvate trenutno stanje
Odlično stanje Paor s bajonetom Zločin i kazna vojvođanskih folksdojčera Goran Babić Izdavač: Službeni glasnik, Beograd 2012; Detaljnije: mek povez, strana 96, 20cm Da je moja majka Lili 1941. ostala u Beogradu završila bi, sa žutom zvijezdom na prsima i leđima, na zemunskom Sajmištu i nikad me ne bi rodila. Goran Babić (Vis, 1944), pesnik, prozaista, dramaturg, novinar, konceptualni umetnik i društvenopolitički radnik, školovao se u Mostaru, Metkoviću, Rijeci i Zagrebu, gde je 1968. diplomirao na Ekonomskom fakultetu. Godine 1969. osniva Centar za društvene djelatnosti omladine RK SOH koji tada objavljuje niz knjiga mladih pisaca. Od 1973. bio je glavni urednik časopisa Oko namenjenog aktuelnostima iz umetnosti i kulture. U periodu od 1981. do 1985. godine Babić je bio zadužen za kulturu u Predsedništvu Socijalističkog saveza Republike Hrvatske. Početkom devedesetih seli se u Beograd, gde i danas živi i radi. Objavio je više od stotinu knjiga poezije, proze, dramskih tekstova, književne kritike, kao i angažovanih i polemičkih tekstova, a njegova poezija uvrštena je u mnoge domaće i strane antologije. Kako i sam kaže, njegove tri kćeri, unučad i praunuk jesu najvrednije što će ostati iza njega, a sebe vidi kao poslednjeg pisca velike jugoslovenske književnosti. Tags: Folksdojceri zločini u drugom svetskom ratu protiv Srba i Jevreja na jevrejima Srbima jevrejska stradanja jevreji
Časopis je dobro očuvan ,malo okrzan na dva mesta(neznatno,kao na slici) Sadržaj Puni tekst Neke profilacije svodnih rebara u srednjevjekovnoj arhitekturi kontinentalne Hrvatske (str.5-12) hrvatskipdf 20 MB Zorislav Horvat Ostalo Tri gotičke franjevačke Madone selice (str.13-22) hrvatskipdf 31 MB DREI GOTISCHE `WANDERNDE` MADONNEN DES FRANZISKANERORDENS (str.22-22) Anđela Horvat Ostalo Srebrni oltarni i ophodni križevi korčulanskih crkava (str.23-31) hrvatskipdf 28 MB SILBERNE ALTAR- UND VORTRAGSKREUZE DER KIRCHEN VON KORČULA (str.32-32) Alena Fazinić, Ivo Matijaca Ostalo Dva reljefa iz radionice Nikole Firentinca u Šibeniku (str.33-38) hrvatskipdf 16 MB DEUX HAUYS-RELIEFS PROVENANT DE L`AYELIER DE NICOLAS LE FLORENTIN EXISTANT A ŠIBENIK (str.38-38) Cvito Fisković Ostalo Politijev nacrt Duknovićevih vrata u Ankoni (str.39-42) hrvatskipdf 4 MB Cvito Fisković Ostalo Juraj Julije Klović Hrvat (1498 — 1578) Georgius Iulius Clovius Croata (str.43-57) hrvatskipdf 45 MB JURAJ JULIJE KLOVIĆ HRVAT — GEORGIUS IULIUS CLOVIUS CROATA (1498 — 1578) (str.57-58) Ivan Golub Ostalo Pabirci za maniriste (str.59-68) hrvatskipdf 31 MB SPIGOLATURE PER I MANIERISTI (str.69-70) Grgo Gamulin Ostalo Još jedna replika »Seoske svadbe« Pietera Brueghela mlađeg (str.71-75) hrvatskipdf 13 MB UNE AUTRE REPLIQUE DES»NOCES DE VILLAGE«DE PIERRE SRUEGHEL LE JEUNE (str.76-76) Ljerka Gašparović Ostalo Il Cavalier d`Arpino u Strossmayerovoj galeriji (str.77-84) hrvatskipdf 20 MB IL CAVALIER D`ARPINO NELLA GALLERIA STROSSMAYER (str.84-84) Vinko Zlamalik Ostalo Propovjedaonica u Remetincu djelo pavlinskog kipara (str.85-96) hrvatskipdf 38 MB DIE KANZEL IN REMETINEC (str.97-97) Doris Baričević Ostalo Djelovanje arhitekta B. Mazzolija u Dalmaciji (str.99-102) hrvatskipdf 10 MB Stanko Piplović Ostalo Nepoznati portret Ivana Skvarčine (str.103-104) hrvatskipdf 5 MB UN RITRATTO INEDITO Dl IVAN SKVARČINA (str.104-104) Kruno Prijatelj Ostalo Crteži Adolfa Waldingera (str.105-122) hrvatskipdf 49 MB (str.122-122) Oto Švajcer Ostalo O historicizmu u Zagrebu (str.123-144) hrvatskipdf 59 MB Ivo Maroević Ostalo Uz knjigu W. Woltersa »La scultura veneziana gotica 1300 — 1460« (str.145-162) hrvatskipdf 50 MB Igor Fisković
Časopis dobro očuvan. Sadržaj Puni tekst Kasnoantički spomenici na otoku Pagu (str.5-26) hrvatskipdf 3 MB Spätantike Denkmäler auf der Insel Pag (str.161-161) Ante Šonje Izvorni znanstveni članak Romanička klesarska radionica iz Knina (str.27-33) hrvatskipdf 25 MB Eine romanische Steinmetzwerkstatt von Knin (str.161-161) Nikola Jakšić Izvorni znanstveni članak Tobožnji Ladislavov `monasterium sancti Stephani regis` u Zagrebu (str.35-40) hrvatskipdf 27 MB Das Angeblich von König Ladislaus erbaute `Monasterium sancti Stephani regis` in Zagreb (str.161-161) Nada Klaić Izvorni znanstveni članak Prijedlog za Jeana Fouqueta (str.41-43) hrvatskipdf 13 MB Une plaidoirie en faveur d une attribution à Jean Fouquet (hésitations un face d un chef-d ouvre) (str.44-44) Ein Forschlag für Fouquet (str.161-161) Grgo Gamulin Izvorni znanstveni članak Sperandio Savelli: Agostiono Barbarigo (str.45-47) hrvatskipdf 11 MB Sperandio Savelli: Agostiono Barbarigo (str.48-48) Sperandio Savelli: Agostiono Barbarigo (str.161-161) Ivan Mirnik Izvorni znanstveni članak Slika Jacopa Tintoertta s oltara Petra Hektorovića (str.49-53) hrvatskipdf 13 MB Ein Bild des Malers Jacopo Tintoretto vom Altar des Petar Hektorović (str.161-161) Grgo Gamulin Izvorni znanstveni članak Jedna hipoteza i jedan prijedlog za Girolama da Carpija (str.55-61) hrvatskipdf 21 MB Eine Hypothese und ein Vorschlag für Girolamo da Carpi (str.161-161) Grgo Gamulin Izvorni znanstveni članak Tizianova kopija u Korčuli (str.63-72) hrvatskipdf 34 MB Eine Kopie nach Tizian in Korčula (str.161-161) Cvito Fisković Izvorni znanstveni članak Prilog odjeku Caravaggia u Dalmaciji (str.73-78) hrvatskipdf 21 MB Contributo di riflessi del Caravaggio in Dalmazia (str.162-162) Kruno Prijatelj Izvorni znanstveni članak Contributi e proposte (str.79-84) talijanskipdf 14 MB Contributi e proposte (str.94-94) Grgo Gamulin Izvorni znanstveni članak Altre proposte per il Seicento italiano (str.85-93) talijanskipdf 22 MB Altre proposte per il Seicento italiano (str.94-94) Grgo Gamulin Izvorni znanstveni članak Pietro Passalacqua u Dubrovniku (str.95-114) hrvatskipdf 2 MB Pietro Passalacqua in Dubrovnik (str.162-162) Vladimir Marković Izvorni znanstveni članak Dizianijeva pala `Svih svetih` u Zlopolju (str.115-118) hrvatskipdf 12 MB (str.162-162) Kruno Prijatelj Izvorni znanstveni članak Srebrni svijećnjaci i svjetiljke korčulanskih crkava (str.119-129) hrvatskipdf 33 MB Silberne Leuchter und Ampeln in den Kirchen von Korčula (str.162-162) Ivo Matijaca, Alena Fazinić Izvorni znanstveni članak Klasicistička obnova nadbiskupske palače u Zadru (str.131-136) hrvatskipdf 15 MB Die klassizistische Erneuerung des Erzbischöflichen Palastes in Zadar (str.162-162) Marija Štagličić Izvorni znanstveni članak Još nešto o radu Mazzolija u Dalmaciji (str.137-140) hrvatskipdf 11 MB Weitere Angaben zum Werk des Architekten Basilio Mazzoli in Dalmatien (str.163-163) Stanko Piplović Izvorni znanstveni članak Romantični elementi u slikarstvu Huga Hötzendorfa (str.141-148) hrvatskipdf 22 MB Romantische Elemente in der Malerei H. Hötzendorfs (str.163-163) Oto Švajcer Izvorni znanstveni članak Neka sjećanja na Ljubu Karamana (str.149-157) hrvatskipdf 24 MB Erinnerungen an Ljubo Karaman (str.163-163) Tihomir Stahuljak Stručni rad Klub studenata historije umjetnosti u Zagrebu (str.159-160) hrvatskipdf 5 MB Der Klub der Studenten der Kunstgeschichte (str.163-163) Željko Jiroušek
Stvarni život tamošnjih stanovnika. Godina je 248. pre naše ere. U čitavoj staroj Grčkoj vlada napetost. Sve su oči uprte u grad Eleju: bliže se 133. Olimpijske igre. Održavane u čast vrhovnog boga Zevsa, one su bile mnogo više od sportskog nadmetanja – to je dobra prilika da trgovci, muzičari i ugostitelji dodatno zarade, da sponzori pokažu svoje bogatstvo, a vladari uspehe svojih sportista. Provedite godinu dana u raznolikom društvu starih Grka, koje između ostalih sačinjavaju odbegli rob, diplomata, atletičar i buduća nevesta i osetite kako kulminira uzbuđenje uoči samog takmičenja, u vreme kada običan svet zaboravlja na svoje muke navijajući za omiljene atlete i kada se po strani ostavljaju politička rivalstva jer je jedino bitna olimpijska pobeda.
Knjiga je nova. Tatjana Katić - Tursko osvajanje Srbije 1690. godine Татјана Катић - Турско освајање Србије 1690. године 173 strana; 24 cm Beograd : Srpski genealoški centar, 2012 Odlomak iz knjige: https://www.scribd.com/document/396111533/tursko-osvajanje-srbije-1690-godine-preview-02-0-pdf
ФОТОТИПСКО ИЗДАЊЕ КЊИГЕ ИЗ 1840 ГОДИНЕ, СТРАНА 274, А5 ФОРМАТ, ФРАНЦУСКИ ЈЕЗИК. TRAITE D HERALDIQUE BELGE - Jules Bosmans из 1840 године, има 274 стране. Шта је хералдика, који су њен основни елементи и дате су стране различитим комбинацијама хералдичких елемената којиу су заступљени у Белгији. TRAITE D HERALDIQUE BELGE - Jules Bosmans de 1840, compte 274 pages. Qu`est-ce que l`héraldique, quels sont ses éléments de base et sont donnés par différentes combinaisons d`éléments héraldiques qui sont représentés en Belgique. TRAITE D HERALDIQUE BELGE - Jules Bosmans from 1840, has 274 pages. What is heraldry, what are its basic elements and are given by different combinations of heraldic elements that are represented in Belgium.
Joakim Vujic: Putešestvije po Serbiji - Podunavlje, Braničevo i Pomoravavlje Putešestvije po Serbiji, Podunavlje, Braničevo i Pomoravlje je putopis Joakima Vujića, nastao kao proizvod njegovih putovanja po našoj zemlji, a po nalogu kneza Miloša Obrenovića. Prva knjiga Putešestvija po Serbiji orijentisana je na Vujićeva putovanja mahom po istočnoj i centralnoj Srbiji, sa posebnim akcentom na Kragujevac kao prestoni grad srpskog knjaza i Srbije u tom periodu. Joakim Vujić nas svojom knjigom poput nekog vremeplova vraća preko 150 godina unazad u mesta koja su nekada bila sela, sada varošice ili gradovi, a neki čak i regionalni centri. S druge strane, i sama kompozicija prvog dela putopisa, posebno sa dramskim i poetičnim sekvencama, predstavlja jedno multižanrovsko delo.
BEOGRAD - 2007 - 861 STRANA, TVRD POVEZ. U bibliografiji časopisa Delo (1955–1992) analitički su iscrpno obrađeni svi članci jednog od najznačajnijih srpskih književnih časopisa u jugoslovenskoj epohi posle Drugog svetskog rata. Bibliografija je urađena po ISBD (CR) standardu. Po obuhvatu građe je iscrpna jer su obrađeni svi članci uključujući i beleške na koricama, kao i beleške s nazivom Errata. Po vrsti obuhvaćenih publikacija ona je bibliografija sastavnih delova. Po obliku je samostalna, prema vrsti izvora primarna (rađena de visu). Po hronološkom kriterijumu retrospektivna, prema teritorijalnom deo je korpusa nacionalne bibliografije. Po načinu rasporeda bibliografskih jedinica je stručna, jer je razvrstana po sistemu Univerzalne decimalne klasifikacije. Po karakteru opisa bibliografija je anotirana i deskriptivna.
Tvorac višestruko nagrađivanog podkasta Hardcore History. Apokaliptični trenuci, od propasti civilizacije bronzanog doba do nuklearnih katastrofa koje su za dlaku izbegnute. Da li teška vremena rađaju jače ljude? Može li čovečanstvo da se nosi sa snagom oružja koje je stvorilo a da se ne uništi? Da li će tehnologija uvek napredovati ili može doći do nazadovanja? Da li nas čeka sudbina prethodnih era koje su se završavale krahom civilizacije? Da li će naš svet u ruševinama biti lokalitet za buduće arheologe? Niko ne zna tačne odgovore na ta pitanja, ali niko ne ume da pruži interesantnije odgovore od Dena Karlina, koji nam kroz svoj pogled na apokaliptične trenutke iz prošlosti nudi okvir za razmišljanja o iskušenjima budućnosti. Originalnim, smelim i nekonvencionalnim pristupom istoriji autor povezuje prošlost i budućnost na živopisan i zadivljujući način, poziva nas da zaronimo u uspone i padove civilizacija i da se zapitamo kuda idemo. U isto vreme bavi se najvažnijom temom: opstankom ljudi od propasti kultura bronzanog doba do izazova atomske ere i pandemija koje kao Damoklov mač vise nad čovečanstvom. „Savršeni misaoni eksperiment. Autor raspravlja o mogućem, realnom kraju sveta s dubokim uvidima i originalnošću.“ Los Angeles Times „Karlin se usredsređuje na najdramatičnije i najopasnije trenutke u istoriji, obogaćujući ih živopisnim anegdotama.“ Times Povez knjige : Mek Strana : 272 Format knjige : 13x20 cm Pismo : Latinica
Ko je i kako Srbiju posvađao sa Zapadnom Evropom. „Za Srbiju je izgradnja železnice bila ravna čudu egipatskih piramida“, počinje Momčilo Đorgović uzbudljivu priču o pruzi Beograd–Niš–Pirot–Vranje i vodi nas kroz razne događaje do današnjih dana. Na suprotstavljanju železnici Nikola Pašić je izgradio političku harizmu, podigao Radikalnu stranku i suprotstavio se prodiranju industrijske revolucije na kojoj je stvoreno moderno društvo. Radikali su izmislili Bontuovu aferu i oteli železnicu od francuske kompanije. Na ime širenja železničke mreže podizali su mnoge zajmove i kredite, potrošili ih i zadužili siromašnu zemlju za četiri godišnja budžeta, rat ih je spasao od hapšenja i suda. Koridor kroz moravsku dolinu bio je i ostao geostrateški značajan poduhvat i na njemu su se sukobile sile Zapadne Evrope i carske Rusije i podelile političku elitu u Srbiji. Jedan od uzroka izbijanja Prvog svetskog rata jesu pokušaji velikih sila da železnicom izađu preko Srbije, Kosova, Sandžaka i Crne Gore na more, pre nego aneksiona kriza. San srpske elite da se železnicom poveže sa Jadranom ostvaren je tek pod Josipom Brozom sa prugom Beograd–Bar. Zastupajući interese carske Rusije Pašić je podstakao i osmislio nepomirljivi konflikt sa Nemcima, industrijskom revolucijom i kapitalizmom i zasejao seme razdora u srpskom nacionalnom biću koje klija do danas. U XXI veku važnost železničkih koridora kroz Srbiju toliko je aktuelizovana da, pored vlade Srbije, u njihovoj obnovi i izgradnji učestvuju Evropska Unija, Ruska Federacija i Kina.