Pratite promene cene putem maila
- Da bi dobijali obaveštenja o promeni cene potrebno je da kliknete Prati oglas dugme koje se nalazi na dnu svakog oglasa i unesete Vašu mail adresu.
26-50 od 6203 rezultata
Režim promene aktivan!
Upravo ste u režimu promene sačuvane pretrage za frazu .
Možete da promenite frazu ili filtere i sačuvate trenutno stanje
ТИОДОР РОСИЋ НАЈЛЕПШЕ БАЈКЕ БИГЗ БЕОГРАД 199О ЏЕПНА КЊИГА БИГЗ Поговор ТИОДОР РОСИЋ ........................................................... 11 БАЈКИ БАШ ЛЕПЕ ИЛУСТРАЦИЈЕ У БОЈИ + ЦРНО-БЕЛЕ ИЛУСТРАЦИЈЕ!!! БРОШ ЋИРИЛИЦА ФОРМАТ 17 CM 173 СТРАНЕ КОЛЕКЦИОНАРСКИ ПРИМЕРАК СОЛИДНО !!!!!!!!!!
Autor - osoba Ćorović, Svetozar Naslov U ćelijama / Svetozar Ćorović Vrsta građe roman Jezik srpski Godina 1919 Izdavanje i proizvodnja Zagreb : Matica hrvatska, 1919 (u Zagrebu : K. Rožmanić) Fizički opis 130 str. ; 20 cm. Stanje: korice s nekoliko mrlja od starosti, podvlačeno grafitnom olovkom (v. sliku), kompletno. Već poznat po svojim romanima „Stojan Mutikaša“ i „Majčina sultanija“, Svetozar Ćorović stvara još jedan roman – „U ćelijama“. U svojim delima Ćorović ostaje dosledan sebi unoseći motive iz svog kraja i osvetljavajući društvene odnose. Roman „U ćelijama“ objavljen je prvi put 1908. godine. Želeći da ukaže na društveni milje tadašnjeg vremena i prostora, radnju romana smešta u jedan manastir i okolnu sredinu. Još nas na početku romana upoznaje sa likovima, i to saznajemo iz razgovora oca Melentija i oca Prokopija. Igumana, starijeg čoveka koji je zadužen za sva dešavanja u manastiru, karakterišu kao „strah i trepet”, jer on određuje mnogo šta i postavio je određena pravila, koja se moraju poštovati. Ostali deo manastirskog življa, ali i onaj koji ne pripada manastiru, nezadovoljan je tim pravilima. Kroz ostale likove, poput Janjićija, Prokopija, Milice, koja je kuvarica u manastiru, Jevrema itd., saznajemo mnogo i o njima samima, ali i o drugim likovima. Ćorović je ovaj roman podelio na 14 celina, u kojima je verno prikazao situacije i karaktere likova. Njegovi likovi su reprezentativni i realistično prikazani, sa svim svojim manama i vrlinama. Iako takvi, čitaoci će ih rado prihvatiti i sa radoznalošću čitati roman u jednom dahu. Svojim veštim pripovedanjem, koje teče lako, Ćorović nas upoznaje i sa psihološkom stranom likova. Zrelim narativnim postupcima oblikuje i prikazuje likove tako da čitalac stiče utisak kao da te likove lično poznaje. Roman obiluje dijalozima, u kojima su replike uglavnom kratke. Razgovorni stil je ono što odlikuje govor ovih junaka i čini ih prepoznatljivim. Zanimljivo je i to da se likovi, naročito Milica, koriste narodnim poslovicama kada žele da kažu i prokomentarišu određenu situaciju. Mnoštvo je scena u romanu koje izazivaju komične i parodične efekte. Na neki način, životi pojedinih sveštenih lica ovde su prikazani kao isprazni i jedino do čega je njima stalo jeste da popiju što više alkohola i da se najedu, pa makar to bilo i na groblju. Jedna od takvih scena je prikazana nakon smrti oca Melentija. Odabirom zanimljivih zapleta i neočekivanih obrta Svetozar Ćorović ostavlja pun utisak. Upoznajući se sa likom Jevrema, koji želi da bude deo manastirskog društva, očekujemo interesantna zbivanja. Putujući kroz stranice romana sa prevrtljivim Jevremom, ali ujedno pozitivnim likom, dolazimo do motiva zabranjene ljubavi – Jovo i Smiljana, Jevrem i Mara. Čitajući roman, otkrijte kakav će biti rasplet ovih dveju ljubavnih priča… Iz svega ovoga, možemo zaključiti da roman U ćelijama možemo povezati i sa romanom „Bakonja fra Brne“ Sima Matavulja. Svetozar Ćorović (1875–1919) bio je znameniti srpski pisac, član mostarske trojke uz Jovana Dučića i Aleksu Šantića, autor koji je u svom delu uspeo da sačuva raznolikost i mešavinu kultura na prostoru sa koga je potekao. Objavljivao je radove u mnogim časopisima: Golub, Neven, Bosanska vila, Luča, Otadžbina i Brankovo kolo. Iako je život uglavnom proveo u Mostaru, pa nije slučajno što je pisao o svom narodu, koji je dobro poznavao, tokom aneksione krize bio je u Italiji. Bio je izabran u Bosanski sabor za poslanika 1910. Ćorović je bio pisac koji svojim pisanjem nije težio da nešto prikaže ili objasni. Nije bio tradicionalan pripovedač koji bi ispunjavao zadatke koje se postavljaju pred njega kao pisca, niti se prilagođavao kritici. Radio je po svom, onako kako on to želi i misli da treba. Ovakav pristup se pokazao kao veoma uspešan. Kombinacija njegovog talenta, sposobnosti uviđanja situacija oko njega i njegov književni pravac stvorili su jednog od najvećih srpskih književnika. Pričanje po Svetozaru Ćoroviću nije besmislica, nego ozbiljna stvar koja će svakog pojedinca otrgnuti od njegove nevolje. On kroz priču ne kritikuje ljude i život u kasabi. Pričalac je iz naroda koji započinje priču samo zbog razgovora. Svetozar Ćorović umro je u Mostaru 17. aprila 1919. godine. Umro je od bolesti koju je dobio u austrijskim logorima i internacijama, u kojima je proveo prve tri godine Prvog svetskog rata. Njegov brat je Vladimir Ćorović, poznati srpski istoričar. Ćorović je pisao pripovetke i objavio oko deset knjiga, isto toliko romana i nekoliko drama. Od pojedinačnih dela izdvajaju se romani Majčina sultanija u kojoj nailazimo na neobičnu junakinju, Stojan Mutikaša, gde je prikazan čovek koji od siromašnog seoskog dečaka postaje velik trgovac, zelenaš, Jarani, u kojima je prikazan muslimanski živalj Hercegovine u nemirna vremena uoči prestanka turske vlasti. Svetozar Ćorović piše prijatno, zanimljivo, lako i brzo, kompozicija kako u kratkim, tako i u dužim formama je spretna, motivi su dobro odabrani, radnja sigurno vođena. Roman Stojan Mutikaša objavljen je 1907. godine, a po njemu je snimljen i film 1954. Ćorović je blizak tradicionalnijem srpskom realizmu, te opisuje društvene motive Hercegovine kao svoje sredine i osvetljava porodične i društvene odnose života čaršije. Roman prati životni put glavnog junaka, njegov dolazak sa sela u veliku gazdinsku kuću, šegrtovanje i uspon na društvenoj lestvici. Kapital i novac postaju sami sebi svrha i lišavaju Stojana Mutikašu osnovnih ljudskih vrednosti, ljubavi i samilosti, i obesmišljavaju život uopšte. Ćorović prikazuje kako sa društvenim i materijalnim usponom dolazi do moralnog pada, pa ovaj roman ima naglašen kritički odnos prema trgovačkom sloju. Obradom raznovrsnih tema i motiva Svetozar Ćorović nam u zbirci pripovedaka U časovima odmora daje živopisne, realistične prizore života u Hercegovini. Ovih petnaest pripovedaka krasi i velika formalna raznolikost, te variraju u produbljenosti likova, širini prikazane radnje i osnovnom utisku koje delo ostvaruje. Zbirka daje presek društva uhvaćenog u koloplet istorijskih promena koje pojedinci ne mogu da razumeju i prihvate, što će dovesti do njihovog neumitnog tragičnog kraja. Odabirom i obradom tema i likova, Ćorović se približava poetici moderne književnosti, ali u osnovi zadržava realistički, povremeno čak i naturalistički pristup… MG79 (L)
Izdavač: Knjižarnica Rajkovića i Ćukovića, Beograd Autor: Nikolaj Onufrijevič Loski Godina izdanja: 1927 Prevod: Milić R. Majstorović Povez: tvrd Broj strana: 175 + 244 Primedbe: - NEDOSTAJE 20 STRANA IZ POSLEDNJEG POGLAVLJA DRUGE KNJIGE (od 209-229) - Neka fleka na marginama 5-6 listova - Potamnela po obodu - Tekstualni deo potpuno čitak, prva knjiga je kompletna LOGIKA (knjiga prva): SUD - POJAM - Gnoseološki uvod u logiku - Predstava i pojam kao elementi suda - Logički zakoni mišljenja - Teorija pojma - Obim i sadržina pojmova. Relacije između pojmova - Definicija pojmova - Podela pojmova (klasifikacija) - Forma suda - Nerazvijenost saznanja i zabluda - Jednoznačna i mnogoznačna veza u sudovima LOGIKA (knjiga druga): DOKAZI - ZAKLJUČCI - Neposredno opravdanje sudova - Zaključivanje. Neposredno zaključivanje - Učenje klasične logike o silogizmu - Učenje intuitivističke logike o silogizmu - Teorija silogizma - Materijalno-sintetička zaključivanja - Induktivna zaključivanja - Hipoteza - Rezimiranje učenja o dokazima - Sistemi logike ideal-realističkog intuitivizma, individualističkog empirizma i kantovskog apriorizma (K-36)
OBRAD KUJOVIĆ diplomirani arheolog KRAĆI ZAPISI O JEDNOM ŽIVOTU POTOMCIMA NA UVID Izdanje autora BEOGRAD 2011 R e f e r e n c e 1. UVOD 2. UČEŠĆE NA ARHEOLOŠKIM ISTRAŽIVANJIMA 3. JUSTINIJANA PRIMA 4. ARHEOLOŠKI LOKALITETI U OKOLINI PREŠEVA 5. LEPENSKI VIR 6. IZGRADNJA AUTO-PUTA NIŠ-VRANJE (KONTROLA ZEMLJANIH RADOVA) 7. RIMSKI PUTEVI .......................................................... BROŠ LATINICA 217 STRANA NEKORIŠĆENO NEOTVORENO GARANCIJA PERFEKT Ekstra !!!!!!!!!!
ДОБРИЛО НЕНАДИЋ ЖИВОТ ИСПУЊЕН СТВАРАЛАШТВОМ Приредио: ПЕТАР ЂУКИЋ Издавач: ЗАВИЧАЈНО ДРУШТВО АРИЉАЦА И ПРИЈАТЕЉА АРИЉА БЕОГРАД 2020 Предговор ЉУБИВОЈЕ РШУМОВИЋ ............................................................ ЋИРИЛИЦА ТВРДЕ КОРИЦЕ 242 СТРАНЕ ИЛУСТРАЦИЈЕ НЕКОРИШЋЕНО ГАРАНЦИЈА ПЕРФЕКТ Екстра !!!!!!!!!!!!!!1
Naslov: Esperanto : udžbenik pomoćnog međunarodnog jezika - u devet lekcija - sastavljen po u nekoliko izmenjenom planu udžbenika francuskog Turinskog Kluba i po Fundamenty de Esperanto - drugo dopunjeno izdanje udešeno za kurseve i samouke - Autor: Radomir Klajić Izdavač: Beograd : Društvo srpskih esperantista = Serba esperantista societo (S. E. S.) Pismo: latinica/ćirilica Br. strana: 78 Format: 18,5 cm Povez: tvrdi Listovi su solidno očuvani iako je knjiga stara skoro 100 godina: ravni su i odlično su povezani međusobno (proheftani su); mestimično ima podvlačenja i dopisivanja; knjiga je naknadno, očigledno odavno, prekoričena u tvrdi povez ali knjižni blok nije bio dobro spojen sa koricama, trag lepka postoji samo na približno 2cm, tako da su se razdvojili (vidi se na trećoj slici). Na prvom listu lep stari pečat: `Amika rondo esperantista - Novi Sad` (vidi se na drugoj slici). Knjiga je izdata 1923. godine, a štampana je u Državnoj štampariji Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca, Beograd O autoru možete da pročitate ovde: https://sr.wikipedia.org/sr-el/%D0%A0%D0%B0%D0%B4%D0%BE%D0%BC%D0%B8%D1%80_%D0%9A%D0%BB%D0%B0%D1%98%D0%B8%D1%9B Radomir Klajić (rođen 1876) je bio istaknuti srpski esperantista. U srpskom esperantskom pokretu je dao značajan doprinos propagiranju esperanta kod neesperantista. Napisao je jedan od prvih srpskih udžbenika za esperanto, 1910. godine. Bio je predsjednik Beogradskog esperantskog društva i delegat u Svjetskoj esperantskoj organizaciji. Bio je i predsjednik Petog jugoslovenskog esperanto-kongresa. Po zanimanju je bio finansijski inspektor u Beogradu. U njegovu čast, današnje beogradsko esperantsko društvo sa sedištem na Terazijama nosi naziv »Radomir Klajić«. Pogledajte i ostale antikvarne knjige koje trenutno imam u ponudi: https://www.kupindo.com/pretraga.php?Grupa=357&Pretraga=&CeleReci=0&UNaslovu=0&Prodavac=bebaimoca&Okrug=-1&Opstina=-1&CenaOd=&CenaDo=&submit=tra%C5%BEi Esperanto | Priručnici
Autor - osoba Đorđević, Đorđe, lekar = Đorđević, Đorđe, lekar Naslov Spolni život naše mladeži i s njim spojene bolesti / Đorđe Đorđević Vrsta građe knjiga Jezik srpski Godina 1918 Izdavanje i proizvodnja Zagreb : Odbor za pučka sveučilišna predavanja, 1918 Predmetne odrednice Seksualni život -- Omladina -- Polne bolesti Odlično očuvan primerak s obzirom na starost knjige Stranice u kompletu Klemice kompaktne seksologija (latinski sexus: spol + -logija), interdisciplinarna znanost koja se bavi sustavnim proučavanjem seksualnosti. Seksološka istraživanja uključuju biološke, medicinske, antropološke, psihičke, sociokulturne, povijesne, filozofijske, religiološke i pravne pristupe. Seksologija se često dijeli na medicinsku i nemedicinsku; nemedicinska seksologija obuhvaća tri temeljne grane: istraživačku, edukacijsku i terapeutsku. Premda se početkom moderne seksologije smatra objavljivanje knjige Seksualna psihopatija (Psychopathia sexualis, 1886) R. von Krafft-Ebinga, tu je znanost prvi definirao njemački dermatolog Iwan Bloch (1872–1922) u knjizi Seksualni život našega doba i njegova povezanost s modernom kulturom (Das Sexualleben unserer Zeit in seinen Beziehungen zur modernen Kultur, 1907). Prije II svjetskog rata središte seksologije bilo je u Njemačkoj, gdje su Bloch, liječnik Magnus Hirschfeld (1868–1935) i psihijatar Albert Moll (1862–1939) razvijali tu znanost u istraživačkom i organizacijskom smislu. Pošto su nacisti ukinuli seksologiju kao „izopačenu židovsku znanost“, i zapalili pritom Hirschfeldov berlinski Institut za seksologiju, znatan je broj seksologa emigrirao u SAD, gdje se seksologija nastavila razvijati nakon II. svjetskog rata. Po opsegu i utjecaju na javnost do danas su nenadmašiva istraživanja muške i ženske seksualnosti objavljena u studijama američkoga zoologa Alfreda Kinseya (1894–1956) Seksualno ponašanje muškarca (Sexual Behavior in the Human Male, 1948) i Seksualno ponašanje žene (Sexual Behavior in the Human Female, 1953) te anatomsko-fiziološka istraživanja liječnika Williama Mastersa (1915–2001) i njegove suradnice Virginije Johnson (1925–2013). Masters i Johnson su početkom 1970-ih razvili prvi program seksualne terapije zasnovan na kognitivno-biheviorističkom pristupu. Razvoju seksologije pridonijeli su i S. Freud, engleski psiholog Henry Havelock Ellis (1859–1939), američka psihoterapeutkinja Helen Singer Kaplan (1929–95), američki klinički psiholog i teoretičar John William Money (1921–2006), američki povjesničar Vern Bullough (1928–2006), američki sociolozi John Gagnon (r. 1931) i William Simon (1930–2000) te francuski filozof M. Foucault. Seksologija je danas najrazvijenija u SAD-u i Zapadnoj Europi. Vodeći su seksološki znanstveni časopisi Archives of Sexual Behavior i Journal of Sex Research, a središnje organizacije Svjetsko seksološko udruženje (World Association for Sexology) i Međunarodna akademija za seksološka istraživanja (International Academy of Sex Research). MG64
EVROPSKA ANTOLOGIJA O UJEDINJENJU EVROPE LIBER PRESS BEOGRAD 2OO2 Predgovor ROMAN PRODI R e f e r e n c e UGO FERUTA FEDERALNA UNIJA (1940) ALTIERO SPINELI HENDRIK BRUGMANS KONGRES U HAGU (1948) SPAKOV KOMITET ŽAN MONE VINSTON ČERČIL ROBERT ŠUMAN KONRAD ADENAUER PAPA PIO XII DŽON KENEDI ............................................................. BROŠ LATINICA 137 STRANA Nekorišćeno !!!!!!1
izd 1927g, split, unutrašnjpost dobro očuvana, potrebno koričenje razvitak moći i plovidbe na jadranu sa 226 slika posvećeno majci autora Mariji Novak rođ Bracanović stara srpska porodica iz srpskih krajeva na zapadu gusarski ratovi srednejvekovni brodovi borba neretljana sa venecijom gradnja lađa na Jadranu neretljansko blago ....
-
Kolekcionarstvo i umetnost chevron_right Kolekcionarstvo
VRNJAČKA BANJA JEZERO Pažnja !!! PRINTED IN ITALY RAZGLEDNICA NIJE PUTOVALA NIJE KORIŠĆENO GARANCIJA PERFEKT KOLEKCIONARSKI PRIMERAK Ekstra ******** GAlp
A. C. Gervais. Propos sur la mise en scène - André Charles Gervais O inscenaciji Andre Šarl Žerve ( Udešavanje - prilagođavanje , pozorišnog komada za prikazivanje na pozornici tekst na francuskom jeziku Francaises Nouvells 1943 strana 156 Meki povez , ilustrovano , strane nerazrezane Stanje kao na slikama Tags: pozorište scena novela pozornica 11.02.2022