U dobrom stanju, presavijan x2. Napisan termin prikazivanja. Po coskovima rupice gis

U dobrom stanju, presavijan x2. po ivicama rupice g1

Originalni Jugoslovenski filmski plakat (69 x 48 cm) za Ljubav U Plamenu (1940) U odlicnom stanju! Jako redak plakat! Virginia City Errol Flynn Miriam Hopkins Randolph Scott Humphrey Bogart Jugoslavija Ex Yu

Originalni Jugoslovenski filmski plakat (69 x 48 cm) za film Tabaren (1958) U odlicnom stanju! Tabarin Jugoslavija Ex Yu

Originalni Jugoslovenski filmski plakat (69 x 48 cm) za cuveni ratni film Most Na Reci Kvaj (1957) U odlicnom stanju! The Bridge on the River Kwai William Holden Alec Guinness Jack Hawkins Sessue Hayakawa Jugoslavija Ex Yu

Originalni Jugoslovenski filmski plakat za film Crna Komanda (1940) U odlicnom stanju! John Wayne Dark Command Jugoslavija Ex Yu

Originalni Jugoslovenski filmski plakat (69 x 48 cm) za horor film Apsurd U Stravicnoj Noci (1981) U odlicnom stanju! Absurd Rosso Sangue Jugoslavija Ex Yu

Originalni Jugoslovenski filmski plakat (69 x 48 cm) za legendarni horor film Mrvi I Sahranjeni (1981) U odlicnom stanju! Dead And Buried Jugoslavija Ex Yu

Originalni Jugoslovenski filmski plakat (69 x 48 cm) za horor film Kuća (1985) U odlicnom stanju! House Jugoslavija Ex Yu

Originalni Jugoslovenski filmski plakat (69 x 48 cm) za film Poslednji Horor Film (1982) U odlicnom stanju! The Last Horror Film Jugoslavija Ex Yu

U dobrom stanju, presavijan x2. Napisan termin prikazivanja gis

U dobrom stanju, presavijan x2. Napisan termin prikazivanja gis

Presavijan x2, guzvan, pri vrhu zacepljen na dva mesta gis

Originalni bioskopski (filmski) plakat : U ZMAJEVOM GNEZDU ENTER THE DRAGON, 1973. U zmajevom gnezdu (engl. Enter the Dragon) je borilački film snimljen 1973. godine. Glavnu ulogu igra Brus Li, to je bio njegov poslednji film jer je umro 6 dana pre premijere filma. Godine 2004. film „U zmajevom gnezdu“ je proglašen za film od kulturnog značaja u Sjedinjenim Državama.Film „U zmajevom gnezdu“ je prvi kineski borilački film koji je bio proizveden u Holivudu i bio u saradnji sa Golden Harvestom i Lijevom producentskom kućom. Završna verzija filma je drugačija od originalnog scenarija koji je Brus Li napisao u svom dnevniku. Li je hteo da predstavi film kao izražavanje lepote kineske kulture a ne kao samo još jedan borilački film. Sadrzaj: Li je Šaolinski majstor borilačkih veština iz Hong Konga koji poseduje visok filozofski i borilački nivo znanja. On se prijavlje na turnir u borlačkim veštinama na dalekom ostrvu na kojem vlada Han. Li je saznao od njegovog učitelja da je i Han nekad bio Šaolinski borac ali i da je svoje veštine koje je naučio zloupotrebio i postao neprijatelj Šaolinskom hramu i sada Li ide da uništi ostrvo na kojem Han živi. Kada je Li stigao na ostrvo posle nekoliko dana se iskrao noću i krenuo je da istraži ostrvo ali ga je jedan čuvar video ali ne dovoljno dobro da bi znao ko je to, Li ga prebio i pobegao, ali jedan drugi čuvar je video drugog borca Vilijama koji je bio napolju i vežbao. Sledeći dan kad je turnir trebao da počne Han je na govoru rekao da je na ostrvu izdajnik, tog dana Han je pozvao Vilijama u svoju kancelariju jer mu je čuvar rekao da je video Vilijama napolju, Han je ubio Vilijama. Han je doveo Rupera još jednog borca poveo ga da mu pokaže njegovo sklonište i ponudio mu da radi za njega ali kada je Ruper ubrzo video mrtvog Vilijama odmah je odbio a za to vreme Li je prouzrokovao uzbunu. Sledećeg dana Han je naredio Ruperu da se bori protiv Lija ali je on to odbio, zatim je naredio svom stražaru Bolou da se bori sa Ruperom. Za to vreme je žena koja je takođe bila Šaolinski borac i po koju je Li takođe došao ako je slučajno nađe otvorila vrata Hanovim zarobljenicima, dok su se Ruper i Li borili sa Hanovim učenicima. Ubrzo su zarobljenici došli do mesta gde su se borili Ruper i Li i onda su se i oni pridružili borbi. Kada su došli zarobljenici Han je pobegao, Li ga je jurio i kada ga je uhvatio borili su se i Li je pobedio. Kada se Li vratio do mesta gde su se borili zarobljenici i Ruper. Hanovi učenici i stražari su bii pobeđeni i ostrvo je konačno postalo slobodno. Rezija: Robert Clouse Uloge: Bruce Lee, John Saxon, Jim Kelly Odlično očuvan plakat. Pogledajte fotografije. Standardne dimenzije (oko 69 x 49 cm)

Originalni Jugoslovenski filmski plakat (69 x 48 cm) za crtani film Macak Na Divljem Zapadu iz `60. Stanje kao na fotografiji. Jugoslavija Ex Yu

Originalni jugoslovenski filmski plakat (69 x 48 cm) za film Ljubavnik Velikog Stila (1973). Stanje kao na fotografiji. A Touch of Class Jugoslavija Ex Yu

Originalni jugoslovenski filmski plakat (69 x 48 cm) za film Zamka Za Roditelje (1961). Stanje kao na fotografiji. The Parent Trap Walt Disney Jugoslavija Ex Yu

U dobrom stanju, presavijan x2 g90

U dobrom stanju, presavijan x2 g90

U dobrom stanju, presavijan x2 g90

U dobrom stanju, presavijan x2 g90

U dobrom stanju, presavijan x2 gdom

ŠEST VRANA - Li Bardugo Opasna nova droga preti da svet uvuče u magijski rat, ali beskrupuloznog Kaza Brekera interesuje samo koliko će ga platiti da to spreči. Okupivši oko sebe ekipu mladih otpadnika, on sprovodi smeo i sulud plan koji će ih sve do jednog promeniti. Šest izgubljenih duša. Šest životnih priča. Šest sukobljenih interesa. Šest prerano odraslih klinaca. Šest slabih karika. Šest vrana. Izdavač: URBAN READS Broj strana: 506 Pismo: Latinica Povez: Mek Format: 21 po.st.des.1

Smokva - Goran Vojnović Izdavač: Rende Godina izdanja: 2017 Broj strana: 348 Format: 20 cm Povez: Broširani Smokva je mozaik sastavljen od porodičnih priča koje se prepliću, sapliću u istorijskom trenutku koji gazi ljude nespremne da odgovore na životne izazove. Goran Vojnović kaže da je Smokva ljubavni roman, ali ona je mnogo više od toga. Pisac u romanu traga za odgovorima na pitanja ličnog identiteta, slobode, odgovornosti, roditeljstva, porodičnog života. Glavni junak romana, Jadran pokušava da od krhotina svojih i tuđih uspomena, nagađanja i saznanja o prošlosti svojih najbližih sastavi sliku svog života u kojem će pronaći put do sebe i smisla postojanja. Smokva, drvo koje je moćni simbol duhovnog rasta, Jadranu pruža zaštitu i podršku, i nadahnuće za pronalaženje sopstvenog puta. Goran Vojnović dobitnik je i nagrade Kresnik za romane Južnjaci, marš! i Jugoslavija, moja dežela. po.st.des.1

Autor: Ramiz Šaćirović Žanr: Priče Pismo: Latinica Broj strana: 149 Povez: Mek Format: 20 cm Godina izdanja: 2017. Nova knjiga Ramiza Šaćirovića, Vasika, sadrži 16 novih pripovjedaka koje nose biljeg fascinirajuće prošlosti Koštampolja, njegovih ljudi, zaboravljenih običaja i kulture. Pregršt ovih vrlo uzbudljivih priča povezuju i svjedoče vjekove, a nastale su kao produkt bogate interpretativne memorije autora. Tematski, hronološki, intertekstualno i svojim ehom, zalaze u neponovljivi ambijent običaja i kulture naučnoistraživačke i jednog književno zaobiđenog prostora.Većim dijelom su nastale na prostoru koji je pisac omeđio svojim življenjem, koji mu je omogućio uranjanje u složenu psihološku strukturu ljudi svoga podneblja. Uostalom, čitav koštampoljski kraj obiluje čudnovatim i neponovljivim pričama u kojima je utkan magični realizam pripovjedačke fantastike koja je pred nama. Višestrano zanimljiv narativni tok Ramizovog omniscentnog pripovjedanja, upotpunjujuje vrlo dinamičan, često i ironičan, dijaloški tok koji doprinosi lakšem shvatanju konteksta priča i apsurdnosti mnogih događaja. Sasvim drugačije prenošenje, doslikavanje i prepričavanje pomenutih događaja, doprinosi autentičnosti same percepcije povezivanja vremena, prošlosti i današnjice. Uočljivo je da se suština priča zasniva na ljudskoj tragediji, nedorečenosti i nerazumijevanju iz kojih se zameću česti konflikti i mržnja kao glavni generator stradalništva. Mnoge priče (Konopac, Pucanj u rano jutro, Bijela smrt) nose univerzalnu tragiku zle sudbine življenja na prostoru koji mnogi vide kao utopijski ili distopijski mizanscen na posnoj i nerodnoj zemlji, u kojoj priča Konopac i Ipak, sreća u kući vuku tragiku duboke patrijarhalne dekadencije: Redale su se djevojčice, sve po godinu, dvije godine između njih. Šest ih izrodi Sevda. Kako se koja rodi, Ćamil sve drugačiji, sve goropadniji, neljubazniji prema Sevdi... Nemati muško dijete u našim krajevima je velika manjkavost, velika šteta, jer nema ko da produži lozu, jer će se utuliti ognjište. I u narodu pođoše pričanja. Često je i Ćamil slušao ogovaranja... – Ako ne rodi sina, otera je, nemo da ostaneš bres muškog deteta, – čula je jednog dana iza kuće svekrvu kako nagovara sina... (Konopac, 31). Naizgled vrlo poznat i prepričavan, slučaj nemogućnosti rađanja muškog djeteta i tragičan završetak nesretne Sevde, majke šest djevojaka, ima veliki dokumentarni i psihološki značaj, jer služi kao pouka i primjer potrebe zazdravljenja nekih dekadentnih naslaga naše patrijarhalne prošlosti. Zagonetni i mistički sadržaj priče Sudbine trpi naslage mitoloških strahova od moćne povratničke snage koju za sobom povlači prokletstvo učinjenog, u narodu poznatijeg “učin-doček”. Uprkos vrlo dinamičnom toku i zanimljivom načinu iznošenja, neke od priča predstavljaju izvjestan piščev zaokret od savremene tragedije, životnih strahova i permanentnog provirivanja iza sebe (Kresivo). Buran i srećan kraj je dokaz nevjerovatne ljudske snage i njegove česte nepobjedivosti pred silama prirode. Većina likova u pričama su žene ukotvljene u vrlo krut patrijarhalni obruč naše prošlosti koja umnogome podsjeća na ovo današnje. Izmirene sa tragičnom sudbinom i bespogovornim preuzimanjem dužnosti žene, supruge, snahe i domaćice, bivaju u braku suočene sa brojnim iskušenjima i nerazumijevanjem kakvo donose određene situacije patrijarhalnog načina življenja. Širu predstavu o personalnoj kulturi pojedinca u šaljivom svijetu našeg okruženja možemo uočiti u priči: Granica nasred sobe. Narator u njoj veoma zanimljivim pripovjedačkim tonom ironizira stanje savremenih ljubavnih (ne)prilika dvoje novih učitelja u selu. Vasika zbog svog naziva i značenja u iseljeničkoj prošlosti Sandžaklija zauzima dominantnu poziciju. Težnja za ostvarenje sandžačkog sna o “pusto tursko”, nas dovodi do njene ekselencije Vasike (tur. vesika) koja se u životu ovdašnjih bošnjaka decenijama unazad vrlo dramatično doživljavala. Vasika je ostavila neizbrisive životne trauma na brojne muhadžirske porodice koje su se (nakon II svjetskog rata) iz Sandžaka odselile u Tursku. Slučaj je nalagao da se po Vasiku, između 1953. i 1964. god. moralo iseljavati u Makedoniju jer se do toga vremena iz Srbije nije mogao dobiti otpust iz državljanstva. O njoj su savremenici pisali na ovaj način: “Vasika je riječ koja se danas najviše čuje među muslimanima jednog dijela Sandžaka i o kojoj se raspravlja na svakom koraku, na svakom mjestu, među svim ovdašnjim gađanima sela i grada. Jedni pitaju: Je li ti došla vasika. Drugi: Jesi li je podigao, treći: imaš li ti vasiku? itd. Ova riječ se čuje i kod mališana, samo što oni većinom slučajeva misle da je to neko prijevozno serdstvo. A to sam zaključio otuda što je u prošloj godini za vrijeme školskog raspusta. Bila moja djevojčica kod rođaka mi u drugoj varoši, te su je braća poželjela. Jedan od njih će reći: “žašto joj ne pošalješ vasiku da dođe”, dok drugi, još manji pita: “hoćemo li mi kada pođemo za Tursku, sa poštom ili na vasiku. Ustvari vasika je građansko pismo, koje šalju turski podanici svojim prijateljima i rođacima, da bi ga sa ostalim dokumentima priključili uz molbu za otpust iz državljanstva. Dobija se na taj način što turski podanici kod svojih mjesnih vlasti garantuju da njihov prijatelj, koji treba da se seli iz Jugoslavije neće pasti na teret države, nego da će ga oni izdržavati za izvjesno vrijeme – ako to bude trebalo. Ova mu vlast tu izjavu ovjeri i preko svog konzulata u našoj zemlji pošalje.” (J. Memić, Vasika, u: GVIS Sarajevo, 1959, 267.) Teško je opisati muke i halove koje su u nedavnoj prošlosti bošnjačkim iseljenicima zadavali problem oko Vasike. Bilo je i onih koje su neodpečaćene ostale u kućnim fijokama. Oni koji su slušajući raznolike priče permanentno odustajali od nje i teškoća koje donosi muhadžirski (iseljenički) način življenja. Vasika je jedna od priča u ovoj knjizi. Hiljade doživljenih i neispričanih priča su otišle zajedno sa raseljenim sandžačkim narodom. Teško suočavanje sa bolnim osjećanjem napuštanja zavičaja zatrpalo je neke davno zapamćene priče u kojima je. Osim toga, obrada svakodnevne životne tematike, koja zbog sličnosti problema u prošlosti podsjeća na ovu današnju, obezbjeđuje besmrtnost ovog pripovjedanja. Ramiz svojim stvaralačkim narativom podsjeća da ubuduće Koštampolje moramo posmatrati kao rasadnik leksičke i običajne kulture, zbog činjenice da se ovakvom selekcijom postiže primarni cilj pisanja. Ramiz je tragač ljudskih sudbina i nesreća čija životna dinamika upotpunjava ambijent jednog davno doživljenog vremena. Sve u svemu, danas ozbiljna književno-teorijska kritika, Ramiza Šaćirovića mora vidjeti kao autentičnog predstavnika bošnjačke književnosti i pripovjedača raskošne tematske raznovrsnosti i snage koji u svijet naše književne i stvaralačke kulture unosi nepoznati i dobro oslikani svijet Pešteri i njegovog okruženja, čije se sudbine i tragika prepliću sa onima kakve vidimo u književnostima drugih naroda. RamizovaVasika je ova knjiga. Bez pasoša i bez dozvole boravka, ona će putovati našim svijetom i stići u mnoge muhadžirske krajeve. U domove koje Ramiz nije uspio posjetiti i zapisati još koju priču naših muhadžira. Zajedno sa ovim pričama koje će ostati u narodu onakve kakve su se zadržale u Ramizovom sjećanju. Ostaje mu da još poruči: “Knjigo moja, pređi na drugoga!” Redžep Škrijelj po.st.des.1