Pratite promene cene putem maila
- Da bi dobijali obaveštenja o promeni cene potrebno je da kliknete Prati oglas dugme koje se nalazi na dnu svakog oglasa i unesete Vašu mail adresu.
201-225 od 227328 rezultata
Broj oglasa
Prikaz
Režim promene aktivan!
Upravo ste u režimu promene sačuvane pretrage za frazu .
Možete da promenite frazu ili filtere i sačuvate trenutno stanje
Aktivni filteri
Odlicno ocuvano... Kultna knjiga XX veka. „Slabi ili jaki, pametni ili priprosti, svi smo mi braća. Nijedna životinja nikad ne sme ubiti neku drugu. Sve životinje su jednake. A sada, drugovi, ispričaću vam šta sam prošle noći sanjao. Ne mogu vam opisati taj san. Bio je to san o tome kako će zemlja izgledati pošto Čovek sa nje iščezne. Ali podsetio me je na nešto što sam odavno već zaboravio.“ Povod za nastanak Životinjske farme nalazio se u Orvelovoj analizi posledica Ruske revolucije koja je prerasla u totalitarni režim i diktaturu stvorenu oko kulta ličnosti, kao i u njegovom iskustvu stečenom tokom Španskog građanskog rata. Iako je javnost često insistirala na momentu kritike sovjetske vlasti, Orvel je uvek naglašavao da se Životinjska farma iako prvenstveno satira o Ruskoj revoluciji, odnosi na svaku nasilnu revoluciju koju predvode nemarni ljudi gladni vlasti. „Hteo sam da naravoučenije bude da revolucije donose radikalno poboljšanje samo kada su mase budne i znaju kako da zbace svoje vođe čim ovi obave svoj posao. Trebalo je da prekretnica u priči bude trenutak kada svinje zadrže mleko i jabuke za sebe“, isticao je Orvel razočaran što je čitaocima možda promakao ovaj ključni momenat teksta. I pored piščeve bojazni, ova alegorijska antiutopija odmah je privukla veliku pažnju. Danas se smatra jednim od najboljih romana XX veka, postala je neizostavna lektira svakog savremenog čitaoca, a 1996. godine dobila je nagradu Hugo. Danas je možda više nego ikad pre potrebno da ovo delo čitamo i razumemo. „Sve životinje su jednake, ali neke životinje su jednakije od drugih.“
In this soaring and deeply provacative tragicomedy of race, class, and manners, John Guare has created the msot important American play in years. Six Degrees of Separation is one of those rare works that capture both the supercharged pulse of our present era and the deepest and most mysterious movements of the human heart. Six Degrees of Separation won the 1990 New York Drama Critics Circle Award for Best Play, as well as the Hull Warriner Award and the Obie.
STRAH OD EMIGRACIJE, Žarko Radaković Laguna 2010, 180 strana mek povez odlično očuvana knjiga Strah od emigracije pogađa mentalno stanje mnogih građana Srbije otkako ponovo imaju mogućnost slobodnog putovanja Evropom. Knjiga se ne bavi samo uvek novim fenomenom emigracije nego i samim odlaskom „napolje“ i večitim pitanjem: otići ili ostati? Jer, Radakovićeve priče su autentični dokumenti stanja u kojima se nalazio ne samo na početku emigracije, nego i neposredno pred odlazak iz zemlje.
Knjiga je veoma dobro očuvana. ,,Stejn i Sulrun su bili mladi i zaljubljeni i pet intenzivnih godina bili su par, a onda su se iznenada razišli. U leto 2007. godine, više od trideset godina kasnije, opet se sreću u starom planinskom hotelu od drveta uz koji ih vezuju snažne uspomene i jedna nerešena misterija. Da li je njihov susret baš na tom mestu, i baš tada, slučajnost? Najnoviji roman Justejna Gordera Zamak u Pirinejima sačinjen je od elektronskih pisama koje razmenjuju Stejn i Sulrun posle sudbonosnog susreta u hotelu. Gorder, veliki majstor pripovedanja i kompozicije, vešto nas vodi kroz napetost otkrivanja misterije davnih događaja. No, daleko je važnije što glavni likovi različitim tumačenjem tajni iz prošlosti zapravo iznose dva osnovna pristupa u tumačenju nastanka i postojanja sveta i čoveka u njemu. I dok On ushićeno veruje u naučnu sliku sveta, zakone fizike i matematike i ne veruje da postoje više sile koje upravljaju svetom i našim životom, dotle se Ona prepušta natprirodnim pojavama, telepatiji, duhovima, vidovitosti, Bogu i snovima. U ovoj elektronskoj struji misli konačni odgovor naravno ne postoji niti ga može biti, ali nas Gorder i u ovom romanu vraća večitoj filozofskoj upitanosti - ko smo, kako smo nastali, odakle potičemo. Zagledan u beskrajni svemir poziva nas da uživamo u tome što smo samim postojanjem deo najveće misterije, ali i opominje da čuvamo svet, jer time čuvamo i čoveka (sebe) u njemu.``
POPUST! Autor: Leon Pogelšek, Slavko Pregl Povez: meki Format: 13,5 x 20,5 cm Strana: 401 Pismo: latinica slike autora Izdavač: Admiral Books Iz Ristinog ateljea u selu Starčevo kod Pančeva, preko različitih trgovačkih puteva, otputovalo je u svet, na tržište umetničkim delima, nešto više od 400 likovnih dela. Sva se nalaze u uglednim muzejima i galerijama u svetu, u privatnim zbirkama i kod trgovaca slikama. Ni za jedno delo, do sada, nije službeno utvrđeno da se radi o falsifikatu. Koja dela i koliko njih su u svet poslali majstori svog zanata iz malog sela usred panonske ravnice blizu Pančeva u Srbiji, govori ovaj roman. Radnja romana je zasnovana na istinitim događajima... a jedan od autora knjige bio je akter ove neverovatne priče. O tajnama i zapletima u vezi sa likovnom zbirkom koju je skupio Erih Šlomović objavljeno je bezbroj tekstova u domaćoj i stranoj štampi. Erih Šlomović, rođen u bogatoj jevrejskoj porodici početkom XX veka, kao veoma mlad krenuo je iz Beograda u Pariz, gde se zaposlio kod slavnog galeriste i kolekcionara Ambroza Volara. Volar je potpomagao tada još nepriznate umetnike Sezana, Renoara, Manea, Gogena, Van Goga, Pikasa i druge, i izlagao njihova dela. Šlomović je postao Volarov sekretar, vredno je sakupljao likovnog dela sa željom da ustanovi muzej francuskih impresionista u Beogradu. U atmosferi nadolazećeg rata jedan deo kolekcije pohranio je u trezor u Parizu a drugi deo zbirke je diplomatskom poštom poslao u Jugoslaviju. Kada je počeo rat, porodica Šlomović je izbegla u jedno selo u centralnoj Srbiji. Erih je svoju zbirku sakrio iza duplog zida u seoskoj kući. U jednom od nemačkih pogroma stradali su Erihov otac, brat i sam Erih. Erihova majka Roza, koja je preživela ovu tragediju, dogovorila se sa posleratnim vlastima da likovna zbirka nađe svoje mesto u beogradskom Narodnom muzeju. Na putu za Beograd, u sudaru vozova, Roza je poginula a slike su ostale rasute među nastradalim putnicima i razbijenim vagonima. Tada su nestala mnoga dela. U muzej u Beogradu stiglo je samo 58 slika i 286 crteža i grafika. U kratkom životu i radu Eriha Šlomovića ima mnogo stvari koje će zauvek ostati tajna. Najviše maštu uznemirva činjenica da se ne poklapa broj umetničkih dela koja je mladi galerista i ljubitelj umetnosti sakupio sa stvarnim brojem do sada nađenih i evidentiranih dela. Koliko je uistinu nestalo u železničkoj nesreći...? Rista, kolekcija, Bata, Pera Konj k-8
Odlični časopisi Zeitschrift fur Kulturaustauch Kolonialismus und Kolonialreiche teil I / teil II Die Kulturstadt Europas Technologien und Medien ... Tags: Postmoderna postmodernizam casopis delo republika polja avangarda orijentalizam poststrukturalizam nemacki esej eseji teorija ... Kultura Kulturaustausch – Magazin für internationale Perspektiven (Eigenschreibweise: KULTURAUSTAUSCH) ist ein vierteljährliches Magazin, das vom Institut für Auslandsbeziehungen (ifa) herausgegeben wird. Es erscheint im ConBrio Verlag und wird durch das Auswärtige Amt finanziell unterstützt, ist aber inhaltlich unabhängig. Inhaltsverzeichnis 1 Inhalte 2 Redaktionsbeirat 3 Auszeichnungen 4 Weblinks 5 Einzelnachweise Inhalte[Bearbeiten | Quelltext bearbeiten] Kulturaustausch behandelt internationale Kultur- und Gesellschaftsthemen. Ein Schwerpunktthema jeder Ausgabe fokussiert die wachsende Bedeutung kultureller Prozesse in der globalisierten Welt. Dieses umfasst etwa zwei Drittel des Heftumfangs und enthält Texte von Gastautoren mit unterschiedlichen kulturellen und fachlichen Hintergründen. Der Fokus liegt dabei etwa auf grenzüberschreitenden Phänomenen (Klimawandel,[1] Wachstum,[2] Flucht[3]), kulturellen Praktiken in verschiedenen Ländern (Arbeit,[4] Rausch[5], Konsum[6]) oder einzelnen Staaten und Weltregionen (Türkei,[7] Frankreich,[8] Russland,[9] Iran[10]). In der Regel werden diese Themen in Essays und Interviews besprochen. Zahlreiche internationale Intellektuelle, Schriftsteller und Wissenschaftler haben bereits für Kulturaustausch geschrieben, darunter etwa Ai Weiwei, Shumona Sinha, Charles Taylor, Naomi Klein, Pankaj Mishra, Laurie Penny, Tim Parks, Adania Shibli, Laksmi Pamuntjak, Erri De Luca und Vandana Shiva. Für die Bebilderung der Inhalte sorgten in der Vergangenheit unter anderem Edward Burtynsky, Hossein Fatemi und Lord Snowdon. Außerhalb des jeweiligen Themenschwerpunkts befasst sich das Magazin zudem mit Themen wie der Auswärtigen Kulturpolitik, Entwicklungszusammenarbeit, nationalen Stereotypen und weiteren Themen des Kulturaustausches. Es enthält auch Reportagen, Rezensionen und andere Textformen. Redaktionsbeirat[Bearbeiten | Quelltext bearbeiten] Bei der Auswahl der Schwerpunktthemen wird die Redaktion von einem Beirat aus Politik, Wissenschaft, Medien und Kultur beraten. Die Mitglieder des Redaktionsbeirats (Stand 2023) sind die Schriftstellerin Jagoda Marinić, die Journalistin Evelyn Roll, der Kulturwissenschaftler und Philosoph Thomas Macho, die Autorin Fatima Remli und der Schriftsteller Aleš Šteger.[11] Auszeichnungen[Bearbeiten | Quelltext bearbeiten] Für ihre Layout-Gestaltung der Ausgabe Was vom Krieg übrig bleibt (I / 2007) wurde Art-Direktorin Heike Reinsch mit dem red dot design award in der Kategorie communication design geehrt.
Odlicno ocuvano... Onaj ko veruje u Vojsku neka se ne plaši da neće uspeti, neka se ne plaši bola, smrti ili obeščašenja, jer su bol, smrt i obeščašćenje sredstva kojima se Vojska služi tobom. Omeđeni bedemima od peska, iznureni od vrućine, čamotinje i zebnje pred pretnjom koja iz dana deluje sve nestvarnije, vojnici u isturenoj operativnoj bazi u Avganistanu vode sopstvene porodične i ljubavne bitke, produbljuju prijateljstva ali i sukobe. Noću, pred san, zatiču ih uspomene, napabirčeni delići ostavljenih života od kojih su neki pobegli, dok drugi čeznu da im se vrate. U mukloj tišini pustinje koja je progutala i poslednje sećanje na šumove iz njihovog zavičaja, ostaju im samo zvuci sopstvenih tela; ravnomerno disanje, otkucaji srca, damari u slepoočnicama. I gotovo detinja želja za igrom kojom odagnavaju strah. A onda ih naoko banalna odluka jednog nepoznatog čoveka gurne u ponor pakla i natera, sve njih, i one kojima je vojska život i one koji su joj se priključili skrivajući se od života, da konačno otkriju od čega su sazdani. Priča zbog koje ćete se zagrcnuti od smeha ali i do srži potresti baš kada se najmanje nadate.