Pratite promene cene putem maila
- Da bi dobijali obaveŔtenja o promeni cene potrebno je da kliknete Prati oglas dugme koje se nalazi na dnu svakog oglasa i unesete VaŔu mail adresu.
1-25 od 265 rezultata
Režim promene aktivan!
Upravo ste u režimu promene saÄuvane pretrage za frazu .
Možete da promenite frazu ili filtere i saÄuvate trenutno stanje
Informacije SKU 9788661052217 Kategorije STRANI PISCI, KOMPLET, SAJAM 2023 Težina 6 kg ProizvoÄaÄ Sezam Book Povez knjige tvrd Pismo latinica Pisac Gabrijel Garsija Markes IzdavaÄ Sezam Book Jezik Srpski Tagovi Knjiga Knjizara Gabrijel Garsija Markes Beletristika Strani pisci Beletristika-Strani pisci Sezam book Online knjižara
Knjige su veoma dobro oÄuvane. Tvrd kozni povez, zlatotisak NOLIT, Beograd, 1983. 1) Pesme 2) Dnevnik o ÄarnojeviÄu i druga proza 3) Seobe I 4) Seobe II 5) Seobe III 6) Kod Hyperborejaca I 7) Kod Hyperborejaca II 8) Roman o Londonu I 9) Roman o Londonu II 10) Drame 11) Putopisi 12) Eseji 13) Embahade I-III 14) Embahade IV
Za sve ljubitelje latinoameriÄke književnosti (i one koji Äe to tek da postanu ÄitajuÄi Markesa), komplet koji morate imati. 1. Sto godina samoÄe 2. Ljubav u doba kolere 3. Patrijarhova jesen 4. Zao Äas 5. O ljubavi i drugim demonima 6. Nisam doÅ”ao da držim govor 7. Neverovatne i tužne priÄe o Äednoj Erendiri i njenoj bezduÅ”noj babi 8. Hronika najavljene smrti 9. Pukovniku nema ko da piÅ”e 10. SeÄanja na moje tužne kurve 11. OÄi plavog psa 12. S puta po IstoÄnoj Evropi
O knjizi: Sabrana dela Lava NikolajeviÄa Tolstoja u 14 knjiga. 1. Rat i mir I 2. Rat i mir II 3. Rat i mir III 4. Rat i mir IV 5. Vaskrsenje 6.Drame 7. Ana Karenjina I 8. Ana Karenjina II 9. Price iz nove azbuke 10.Tri smrti i druge pripovetke 11. Sevastopoljske i druge pripovetke 12. Smrt Ivana Iljica i druge pripovetke 13. Detinjstvo, deÄaÅ”tvo, mladost 14. Hadži-Murat i druge propovetke.
Komplet Mihail Bulgakov je kolekcija najpoznatijih romana ovog rusko-sovjetskog pisca koji je stvorio neka od najznaÄajnijih dela u ruskoj književnosti. Ova kolekcija ukljuÄuje kultni roman "Majstor i Margarita" koji se smatra jednim od najboljih romana 20. veka, kao i "Bela garda" i "PseÄe srce". Bulgakov je poznat po svom mraÄnom humoru, fantastiÄnim elementima i kritici sovjetskog sistema u svojim delima. Komplet Mihail Bulgakov je idealan izbor za sve ljubitelje ruske književnosti i savrÅ”ena prilika da istražite živopisni svet ovog klasika. PoruÄite ovaj komplet i upoznajte se sa remek-delima jednog od najvažnijih ruskih pisaca. 1. Utopija Mihaila Bulgakova - Milivoje Jovanovic 2. Pozorisni roman 3. Zivot gospodina de Molijera 4. Pisma 5. Bela garda 6. Majstor i margarita 7. Mrtve duse i druge drame 8. Psece srce i druge pripovetke 9. Dani Turubina i druge drame 10. Poslednji dani i druge drame 11. Purpurno ostrvo i druge pripovetke 12. Holandjanin lutalica i druge pripovetke Povez knjige : tvrd Format knjige : 14 x 21 cm Pismo : Latinica
Sve knjige vrlo dobro ili odliÄno oÄuvane. Izdanje Matica Srpska Novi Sad i Srpska književna zadruga Beograd 1972. Urednik Živan Milisavac. Tvrdi povez, format 21 cm, Äirilica. Najbolja dela srpske književnosti. 1.Stara srpska književnost I 2.Stara srpska književnost II 3.Stara srpska književnost III 4.Antologija narodnih lirskih pesama 5.Antologija narodnih epskih pesama I 6.Antologija narodnih epskih pesama II 7.Antologija narodnih pripovedaka 8.Antologija stare srpske poezije 9.Narodne umotvorine 10.Dositej ObradoviÄ, Izabrani spisi 11.Simeon PiÅ”ÄeviÄ, Memoari 12.Prvi i Drugi srpski ustanak. Život i obiÄaji naroda srpskog, Vuk StefanoviÄ KaradžiÄ I 13.Kritike i polemike, Vuk StefanoviÄ KaradžiÄ II 14.Pisma, Vuk StefanoviÄ KaradžiÄ III 15.Memoari, Prota Mateja NenadoviÄ 16.Komedije, Jovan Sterija PopoviÄ I 17.Pesme.Proza, Jovan Sterija PopoviÄ II 18.Pjesme.LuÄa mikrokozma.Gorski vijenac, Petar II PetroviÄ NjegoÅ” 19.Lažni car Å Äepan Mali.Pisma, Petar II PetroviÄ NjegoÅ” 20.Rukovet, Branko RadiÄeviÄ 21.Odabrana dela, Ljubomir P.NenadoviÄ 22.Pripovetke, Stjepan Mitrov LjubiÅ”a 23.Jesen ratnika, Marko Miljanov 24.Pesme, Jovan JovanoviÄ Zmaj 25.Pesme.Jelisaveta.Proza, Äura JakÅ”iÄ 26.Odabrana dela, Laza KostiÄ I 27.Odabrana dela, Laza KostiÄ II 28.Odabrana dela, Jakov IgnjatoviÄ I 29.Odabrana dela, Jakov IgnjatoviÄ II 30.Odabrani spisi, Svetozar MarkoviÄ 31.Odabrana dela, Milovan GliÅ”iÄ 32.Dela, Laza K.LazareviÄ 33.Hajduk Stanko, Janko M.VeselinoviÄ 34.Gorski car.Pripovetke, Svetolik RankoviÄ 35.Pomenik, Milan Ä.MiliÄeviÄ 36.BiljeÅ”ke jednog pisca.Bakonja fra Brne, Simo Matavulj I 37.Pripovetke.O književnosti, Simo Matavulj II 38.Pop Äira i pop Spira.Pripovetke, Stevan Sremac I 39.Ivkova slava.Vukadin.Pripovetke, Stevan Sremac II 40.Izabrana dela, Vojislav IliÄ 41.Studije iz srpske književnosti, Ljubomir NediÄ 42.Äovek i istorija, Božidar KneževiÄ 43.Satire, Radoje DomanoviÄ 44.Pauci.Pripovetke, Ivo Äipiko 45.Izabrane stranice, Svetozar ÄoroviÄ 46.Jauci sa Zmijanja, Petar KoÄiÄ 47.NeÄista krv.KoÅ”tana, Bora StankoviÄ I 48.Pripovetke, Bora StankoviÄ II 49.DoÅ”ljaci, Milutin UskokoviÄ 50.Stari dramski pisci 51.Pjesme, Aleksa Å antiÄ 52.Pesme.O pesnicima, Jovan DuÄiÄ I 53.Eseji.Putopisi, Jovan DuÄiÄ II 54.Pesme, Milan RakiÄ 55.Pesme, Vladislav PetkoviÄ Dis 56.Pesme, Sima PanduroviÄ 57.Pesnici I 58.Pesnici II 59.Odabrane komedije, Branislav NuÅ”iÄ I 60.Odabrane komedije, Branislav NuÅ”iÄ II 61.NauÄnici 62.Ogledi i Älanci iz književnosti, Bogdan PopoviÄ 63.Iz srpske istorije, Stojan NovakoviÄ 64.PesniÄki prevodi 65.Iz književnosti, Pavle PopoviÄ 66.PripovedaÄi 67.Studije, Jovan SkerliÄ I 68.Kritike, Jovan SkerliÄ II 69.O književnosti i jeziku I 70.O književnosti i jeziku II 71.Pripovetke, Veljko PetroviÄ I 72.Pesme.Eseji, Veljko PetroviÄ II 73.Proza, Isidora SekuliÄ I 74.Ogledi i zapisi, Isidora SekuliÄ II 75.Ogledi, Pero SlijepÄeviÄ 76.Pripovijetke, Isak Samokovlija 77.PokoÅ”eno polje, Branimir ÄosiÄ 78.Devetsto Äetrnaesta, Stevan JakovljeviÄ 79.Pripovetke, Ivo AndriÄ I 80.Na Drini Äuprija, Ivo AndriÄ II 81.Lirika.Proza.Eseji, MiloÅ” Crnjanski I 82.Serbia.Seobe.Lament nad Beogradom, MiloÅ” Crnjanski II 83.Otkrovenje. Poezija.Proza.Eseji, Rastko PetroviÄ I 84.Pesme.Pripovetke.Drame, MomÄilo NastasijeviÄ 85.Pesme, Desanka MaksimoviÄ 86.Kritike, Milan BogdanoviÄ 87.Izabrane stranice, Jovan PopoviÄ i ÄorÄe JovanoviÄ 88.Äuvari sveta, Stanislav Vinaver 89.Poezija.Eseji, Skender KulenoviÄ 90.Pripovetke, Branko ÄopiÄ 91.Lelejska gora, Mihajlo LaliÄ 92.NoÄ duža od snova (Izbor tekstova), Milan Dedinac 93.Koreni, Dobrica ÄosiÄ 94.Bitka oko zida (Izbor tekstova), DuÅ”an MatiÄ 95.DerviÅ” i smrt, MeÅ”a SelimoviÄ 96.CveÄe i bodlje.Izabrane pripovetke, Erih KoÅ” 97.Velika deca.Pripovetke, Antonije IsakoviÄ 98.Pesme, Vasko Popa 99.Pesme, Stevan RaiÄkoviÄ 100.Dokolice, DuÅ”an RadoviÄ
Tolstoj sabrana dela Sabrana dela Lav NikolajeviÄ Tolstoja su obimna kolekcija dela ovog klasika svetske književnosti. U ovoj kolekciji nalaze se njegovi najpoznatiji romani, ukljuÄujuÄi "Ana Karenjina" i "Rat i mir". Tolstojeva dela su poznata po tome Å”to su izuzetno uticala na razvoj književnosti i druÅ”tva u celini, a njegove ideje su inspirisale mnoge ljude Å”irom sveta. Ako želite da istražite bogatu književnost Tolstoja, Sabrana dela su izvrstan izbor za vas. PoruÄite knjigu i prepustite se Tolstojevom svetu. Kompet od 14 dela, 14 knjiga koje su obeležile rusku i svetsku književnost. Rat i mir I-IV Vaskrsenje Drame Ana Karenjina I-II Price iz nove azbuke Tri smrti i druge pripovetke Sevastopoljske i druge pripovetke Smrt Ivana Iljica i druge pripovetke Detinjstvo, decastvo, mladost Hadzi-Murat i druge propovetke Povez knjige tvrd O Tolstoju Jedan je od najpoznatijih i najuticajnijih ruskih pisaca, roÄen 1828. godine. Njegova dela obuhvataju romane, kratke priÄe, eseje i filozofska dela. Tolstoj je poznat po svojoj dubokoj psiholoÅ”koj analizi likova, živopisnom opisu ruskog druÅ”tva i prirode, kao i svojim moralnim i filozofskim razmiÅ”ljanjima.
IZDAVAÄ: SEZAM BOOK FORMAT: 21 POVEZ: TVRD, SA ZAÅ TITNIM OMOTOM U KUTIJI STANJE KNJIGA: IZUZETNO LUX IZDANJE, KOMPLET OD 10 ANDRIÄEVIH KNJIGA U ZAÅ TITNOJ KUTIJI KOMPLET BISERI NAÅ EG NOBELOVCA OBUHVATA SLEDEÄE NASLOVE: 1. ZNAKOVI PORED PUTA (475 STR.) 2. NA DRINI ÄUPRIJA (332 STR.) 3. TRAVNIÄKA HRONIKA (454 STR.) 4. OMERPAÅ A LATAS (284 STR.) 5. PROKLETA AVLIJA (114 STR.) 6. JELENA, ŽENA KOJE NEMA (205 STR.) 7. EX PONTO, NEMIRI, LIRIKA (248 STR.) 8. GOSPOÄICA (190 STR.) 9. ZATVORENA VRATA I DRUGE PRIÄE (358 STR.) 10. PORORDIÄNA SLIKA I DRUGE PRIÄE (347 STR.)
IZDAVAÄ: MATICE SRPSKE NOVI SAD GODINA IZDANJA: 1980 POVEZ: TVRD PLATNENI POVEZ, ZLATOTISAK STANJE KNJIGA: ODLIÄNO OÄUVANE TOMAS MAN (1875 ā 1955), NEMAÄKI KNJIŽEVNIK, DOBITNIK NOBELOVE NAGRADE ZA KNJIŽEVNOST 1929. GODINE. PISANJEM JE POÄEO DA SE BAVI JOÅ U GIMNAZIJI, PO UGLEDU NA SVOG STARIJEG BRATA, HAJRIHA, TAKOÄE POZNATOG NEMAÄKOG PISCA. U RANOM DETINJSTVU ŽIVEO U DOBROSTOJEÄOJ PORODICI, ALI SE TO MENJA POSLE OÄEVE SMRTI, KADA SE PORODICA SELI IZ LIBEKA U MINHEN. U MINHENU OBJAVLJUJE I SVOJU PRVU NOVELU KOJA JE BILA VEOMA ZAPAŽENA I VEÄ TADA SE MOGLO VIDETI DA SE RADI O IZVANREDNOM KNJIŽEVNOM TALENTU KOJI JE U KASNIJIM GODINAMA, SA SAZREVANJEM SVE VIÅ E DOLAZIO DO IZRAŽAJA. TOKOM PRVOG SVETSKOG RATA, TOMAS MAN SE ZBOG POLITIÄKIH STAVOVA SUKOBIO SA BRATOM HAJNRIHOM, BRANEÄI TADAÅ NJU NEMAÄKU POLITIKU, KOJOJ SE NJEGOV BRAT HAJRIH OÅ TRO SUPROTSTAVLJAO, A NEPOSREDAN POVOD BILO JE OBJAVLJIVANJE TOMASOVOG TEKSTA FRIDRIH I VELIKA KOALICIJA (FRIEDRISCH UND DIE GROSSE KOALITION). MEÄUTIM, DVE DECENIJE KASNIJE, U VREME USPONA HITLERA, TOMAS MAN UVIÄA OPASNOST OD NACIZMA I DRŽI 1929. GODINE GOVOR KOJI JE 1930. GODINE OBJAVLJEN POD NAZIVOM APEL RAZUMU (EIN APPELL AN DIE VERNUNFT). KADA JE TOKOM 1933. GODINE, ZAJEDNO SA SUPRUGOM PUTOVAO PO EVROPI I DRŽAO PREDAVANJA, SIN KLAUS I KÄERKA ERIKA MU Å ALJU UPOZORENJE DA SE VIÅ E NE VRAÄA U NEMAÄKU, JE JE KUÄA MANOVIH KONFISKOVANA, A TADA JE I DONETA ODLUKA O DEPORTACIJI MANOVIH U LOGOR DAHAU. MANOVI SE U TOM PERIODU ZADRŽAVAJU U Å VAJCARSKOJ, S TIM Å TO TOMAS MAN PUTUJE U VIÅ E NAVRATA U AMERIKU, GDE DRŽI PREDAVANJA, DA BI KONAÄNO POSTAO PROFESOR NA PRINSTONU 1938. GODINE. KAKO JE VEÄ U RANOJ MLADOSTI ZAPOÄEO JE RAD NA PRVOM OBIMNIJEM DELU KOJE JE U POÄETKU TREBALO DA BUDE NOVELA - BUDENBROKOVI, DELO JE PRERASLO U VELIKI PORODIÄNI ROMAN AUTOBIOGRAFSKOG KARAKTERA, KOJI KROZ NEKOLIKO GENERACIJA PRATI SUDBINU JEDNE LIBEÄKE GRAÄANSKE PORODICE. NOBELOVA NAGRADA KOJU JE TOMAS MAN DOBIO 1929. GODINE, KAKO JE NAVEDENO NA POVELJI, DODELJENA MU JE UPRAVO ZA OVAJ ROMAN. U GODINAMA KOJE SU USLEDILE, NIŽU SE NOVELE, ROMANI, PRIPOVETKE. TEMA TRISTANA JE, RECIMO, ANTAGONIZAM IZMEÄU UMETNOSTI I ŽIVOTA, A ISTA PROBLEMATIKA ÄE ÄINITI OSNOV NOVELE TONIO KREGER. MANOV RANI STVARALAÄKI PERIOD, OBELEŽEN PRE SVEGA NOVELISTIÄKIM RADOM, ZAVRÅ AVA SE DELOM SMRT U VENECIJI. ZRELIM PERIODOM MANOVOG STVARALAÅ TVA DOMINIRA VELIKI ROMAN ÄAROBNI BREG, A ZA KOJI JE NEPOSREDNU INSPIRACIJU DOŽIVEO KADA JE 1912. GODINE POSETIO SVOJU SUPRUGU KATJU KOJA SE LEÄILA U SANATRIJUMU U DAVOSU. LIÄNO I INTENZIVNO ISKUSTVO BORAVKA U IZOLOVANOM LEÄILIÅ TVU MAN JE INKORPORAO U SVOG JUNAKA HANSA KASTORPA, TAKO GRADEÄI SLOŽENU CELINU U KOJOJ BREG POSTAJE SIMBOL CELOKUPNE SUDBINE ÄOVEKA: āÄAROBNI BREG PREDSTAVLJA VELIKU KOMPOZICIJU LJUDSKIH ODNOSA I IDEJA EPOHE, VASPITNI ROMAN VREMENA.ā NASLOVI KOMPLETA: 1. DOKTOR FAUSTUS I 2. DOKTOR FAUSTUS II 3. ÄAROBNI BREG I 4. ÄAROBNI BREG II 5. ESEJI I 6. ESEJI II 7. PRIPOVETKE I 8. PRIPOVETKE II 9. BUDENBROKOVI I 10. BUDENBROKOVI II 11. LOTA U VAJMARU 12. KRALJEVSKO VISOÄANSTVO 13. VARALICA FELIKS KRUL 14. IZABRANIK
PRODAJEM KOMPLET OD 22 NAJBOLJA ROMANA SRPSKE KNJIŽEVNOSTI U 27 KNJIGA. Podaci o kompletu su sledeÄi: Naziv kompleta: āSRPSKA KNJIŽEVNOSTā IzdavaÄ: āNOLITā Beograd Mesto i godina izdanja: Beograd, 1981. Povez: TVRD, LUKSUZNI, KOŽNI, SA GRAVURAMA I ZLATOTISKOM Jezik: srpskohrvatski Pismo: Äirilica Stanje: IZUZETNO DOBRO OÄUVANE KNJIGE, KAO NOVE. STAJALE SU U VITRINI, U STANU NEPUÅ AÄA, TE JOÅ UVEK MIRIÅ U NA NOVO. VEÄINA NIKADA NIJE OTVORENA I NEMA ZNAKOVE KORIÅ ÄENJA. NA VRLO MALOM BROJU KNJIGA SE PRIMETE NEZNATNI TRAGOVI KORIÅ ÄENJA I STAJANJA. Sadržaj kompleta (22 odabrana romana u 27 knjiga): 01. ARISTID I NATALIJA - Atanasije StojkoviÄ (193 strane) 02. --- 03. --- 04. --- 05. TRPEN SPASEN - Jakov IgnjatoviÄ (270 strana) 06. VEÄITI MLADOŽENJA - Jakov IgnjatoviÄ (235 strana) 07. VASA REÅ PEKT - Jakov IgnjatoviÄ (221 strana) 08. BAKONJA FRA BRNE - Simo Matavulj (382 strane) 09. VUKADIN - Stevan Sremac (203 strane) 10. --- 11. --- 12. --- 13. JEDAN RAZOREN UM - Lazar KomarÄiÄ (185 strana) 14. HADŽI DIÅ A - Dragutin J. IliÄ (251 strana) 15. --- 16. GORSKI CAR - Svetolik RankoviÄ (275 strana) 17. --- 18. --- 19. --- 20. ÄEDOMIR ILIÄ - Milutin UskokoviÄ (267 strana) 21. --- 22. --- 23-1. SEOBE I - MiloÅ” Crnjanski (213 strana) 23-2. SEOBE II - MiloÅ” Crnjanski (425 strana) 23-3. SEOBE III - MiloÅ” Crnjanski (462 strane) 24-1. ROMAN O LONDONU I - MiloÅ” Crnjanski (349 strana) 24-2. ROMAN O LONDONU II - MiloÅ” Crnjanski (351 strana) 25. --- 26. --- 27. --- 28-1. --- 28-2. --- 29. --- 30. NA DRINI ÄUPRIJA - Ivo AndriÄ (377 strana) 31. TRAVNIÄKA HRONIKA - Ivo AndriÄ (483 strane) 32. PROKLETA AVLIJA - Ivo AndriÄ (194 strane) 33. --- 34. --- 35. KORENI - Dobrica ÄosiÄ (363 strane) 36-1. DEOBE I - Dobrica ÄosiÄ (401 strana) 36-2. DEOBE II - Dobrica ÄosiÄ (284 strane) 36-3. DEOBE III - Dobrica ÄosiÄ (290 strana) 37. --- 38. --- 39. --- 40. --- 41. --- 42. --- 43. HODOÄAÅ ÄE ARSENIJA NJEGOVANA - Borislav PekiÄ (338 strana) 44. --- 45. PETRIJIN VENAC - Dragoslav MihajloviÄ (371 strana) 46. FASCINACIJE - Pavle Ugrinov (380 strana) 47. UPOTREBA ÄOVEKA - Aleksandar TiÅ”ma (321 strana) 48-1. --- 48-2. --- 49. --- 50. VRATA OD UTROBE - Mirko KovaÄ (369 strana) OVO JE PRAVI KOMPLET ZA VAÅ U KUÄNU BIBLIOTEKU, ZA KOLEKCIONARE - KOMPLET KOJI VREDI IMATI. Ovde možete pogledati sve predmete koje prodajem: http://www.kupindo.com/Clan/arbi/SpisakPredmeta
-
Kolekcionarstvo i umetnost chevron_right Knjige
Dobro oÄuvana 359 grama 263 strane
Borisav StankoviÄ KOMPLET SABRANA DELA 1-6 Prosveta i Slovo ljubve Beograd, 1979. godine, tvrd kožni povez, zlatotisak, suvi žig, obeleživaÄ za stranice, Äirilica. Knjige su nove. Komplet sadrži sledeÄe naslove: 01. STARI DANI * BOŽJI LJUDI 02. IZ MOGA KRAJA 03. NEÄISTA KRV 04. DRAME - KOÅ TANA * TAÅ ANA * JOVÄA 05. GAZDA MLADEN * PEVCI 06. PEÄAL - PROZNI RADOVI * FRAGMENTI * ÄLANCI Borisav Bora StankoviÄ (1876 - 1927), srpski književnik, pripovedaÄ, romansijer, dramatiÄar. Njegovo stvaralaÅ”tvo uglavnom se svrstava u realizam, ali ima osobine koje naginju ka naturalizmu. Novija kritika svrstava ga u zaÄetnike moderne srpske književnosti. Njegovi romani i pripovetke oslikavaju život ljudi sa juga Srbije, iz rodnog Vranja. Pripada grupi pripovedaÄa koji su se pojavili na prelazu iz XIX u XX vek, Ivi Äipiku, Petru KoÄiÄu, Milutinu UskokoviÄu i drugima. Pravni fakultet u Beogradu zavrÅ”io je 1902. godine. Državni službenik postaje 1904. kao carinik, zatim poreznik i Äinovnik Ministarstva prosvete. Stvarao je u vreme kad se mlaÄa generacija književnika viÅ”e orijentisala prema zapadnjaÄkim uzorima, dok je on ostao privržen realistiÄkim tradicijama, sa simpatijom za patrijarhalni svet stare Srbije. OpisujuÄi tragiÄne liÄnosti, junake koji propadaju kao poetiÄne žrtve ljubavi, dao je upeÄatljivu sliku zaviÄajnog Vranja, raslojavanje i degeneraciju starih trgovaÄkih porodica, prodiranje seoskog elementa u grad. Bio je slikar strasnih sukoba i nostalgije za mladoÅ”Äu, proza mu je nadahnuta oseÄajem fatalizma i istoÄnjaÄke Äulnosti. Pored pripovedaka i romana, okuÅ”ao se i kao dramski pisac, sa velikim uspehom. Svoju najpoznatiju dramu KOÅ TANA objavljuje 1902. godine, gde prvi put u književnom delu koristi vranjski izgovor, Å”to izaziva velike književne kritike. Jedan od najpoznatijih srpskih romana, NEÄISTA KRV, objavljuje 1910. godine. Za vreme Prvog svetskog rata biva zarobljen i transportovan u logor Derventa. Uz pomoÄ prijatelja, prebaÄen je iz Dervente za Beograd, gde je radio kao novinar. Nakon rata radio je u Ministarstvu prosvete Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca. Umro je 1927. godine u Beogradu. # 555
Borisav StankoviÄ KOMPLET SABRANA DELA 1-8 Svetozar MarkoviÄ i BIGZ Beograd, 1983. godine, tvrd kožni povez, zlatotisak. Knjige su odliÄno oÄuvane, Äiste i uredne. Komplet se sastoji od sledeÄih naslova: 1. STARI DANI 2. IZ MOG KRAJA 3. NEÄISTA KRV 4. KOÅ TANA * TASANA 5. GAZDA MLADEN * PEVCI 6. IZ BEOGRADA 7. PEÄAL 8. O BORISAVU STANKOVIÄU Borisav Bora StankoviÄ (1876 - 1927), srpski književnik, pripovedaÄ, romansijer, dramatiÄar. Njegovo stvaralaÅ”tvo uglavnom se svrstava u realizam, ali ima osobine koje naginju ka naturalizmu. Novija kritika svrstava ga u zaÄetnike moderne srpske književnosti. Njegovi romani i pripovetke oslikavaju život ljudi sa juga Srbije, iz rodnog Vranja. Pripada grupi pripovedaÄa koji su se pojavili na prelazu iz XIX u XX vek, Ivi Äipiku, Petru KoÄiÄu, Milutinu UskokoviÄu i drugima. Pravni fakultet u Beogradu zavrÅ”io je 1902. godine. Državni službenik postaje 1904. kao carinik, zatim poreznik i Äinovnik Ministarstva prosvete. Stvarao je u vreme kad se mlaÄa generacija književnika viÅ”e orijentisala prema zapadnjaÄkim uzorima, dok je on ostao privržen realistiÄkim tradicijama, sa simpatijom za patrijarhalni svet stare Srbije. OpisujuÄi tragiÄne liÄnosti, junake koji propadaju kao poetiÄne žrtve ljubavi, dao je upeÄatljivu sliku zaviÄajnog Vranja, raslojavanje i degeneraciju starih trgovaÄkih porodica, prodiranje seoskog elementa u grad. Bio je slikar strasnih sukoba i nostalgije za mladoÅ”Äu, proza mu je nadahnuta oseÄajem fatalizma i istoÄnjaÄke Äulnosti. Pored pripovedaka i romana, okuÅ”ao se i kao dramski pisac, sa velikim uspehom. Svoju najpoznatiju dramu KOÅ TANA objavljuje 1902. godine, gde prvi put u književnom delu koristi vranjski izgovor, Å”to izaziva velike književne kritike. Jedan od najpoznatijih srpskih romana, NEÄISTA KRV, objavljuje 1910. godine. Za vreme Prvog svetskog rata biva zarobljen i transportovan u logor Derventa. Uz pomoÄ prijatelja, prebaÄen je iz Dervente za Beograd, gde je radio kao novinar. Nakon rata radio je u Ministarstvu prosvete Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca. Umro je 1927. godine u Beogradu. # 10
ŽIVOJIN PAVLOVIÄ DNEVNIK Izgnanstvo. 1, 1956, 1957, 1958 Izgnanstvo. 2, 1959, 1960, 1962 Ispljuvak pun krvi : dnevnik `68. Diarium. 1, 1987, 1988, 1989 Diarium. 2, 1990, 1991 Diarium. 3, 1992, 1993 IzdavaÄ: Prometej ; Kwit podium Broj strana: IX, 2432, 176 strana s tablama : fotografije Format: 20.5x12.5 Povez: tvrd OÄuvanost: OdliÄno 5 TAGS: DNEVNICI 06.11.2021
Herman Hese Komplet izabranih dela Hermana Hesea Äini dvanaest naslova i ukupno trinaest knjiga u tvrdom povezu sa kutijom. Spisak naslova: 1. Stepski vuk 2. Sidarta 3. Demijan 4. gra staklenih perli 1 5. Igra staklenih perli 2 6. Roshalde 7. Gertruda 8. Knulp 9. NirnberÅ”ko putovanje 10. Umetnost dokolice 11. arcis i zlatousti 12. I na kraju Å”ta je sreÄa 13. SreÄan je ko ume da voli
Kao na slikama prvo izdanje prosveta 1960 Branko MiljkoviÄ (NiÅ”[1], 29. januar 1934 ā Zagreb, 12. februar 1961) bio je srpski i jugoslovenski pesnik, esejista i prevodilac. MiljkoviÄ je jedan od najpoznatijih srpskih pesnika druge polovine dvadesetog veka.[2] Biografija[uredi | uredi izvor] Brankov otac Gligorije (1907ā1999) poreklom je iz Gadžinog Hana, a majka Marija (1908. roÄena Brailo) iz sela Trbounja kod DrniÅ”a. Imao je i brata DragiÅ”u (1939ā1993) Äijim zalaganjem je za života i posle pesnikove smrti sreÄena i saÄuvana Brankova zaostavÅ”tina. MiljkoviÄeva porodica vodi poreklo iz Zaplanja kod NiÅ”a, odakle su se njegovi roditelji doselili u NiÅ”.[3] MiljkoviÄ je detinjstvo provodio u periodu Drugog svetskog rata u porodiÄnoj kuÄi na periferiji NiÅ”a u ulici Ljube DidiÄa 9. Brankovo odrastanje u porobljenom NiÅ”u, u kome je bio svedok svih strahote rata i nasilja, najverovatnije Äe kasnije u psiholoÅ”kom smislu biti zaÄetnik tema o smrti u njegovoj poeziji. Na Veliki petak 1944. godine, Branko posmatra kako savezniÄke bombe padaju na Sabornu crkvu, ali i na Å”kolu `Sveti Sava`. Video je svoju mladu komÅ”inicu Ružu, svoju prvu ljubav, kako je u nesvesnom stanju odnose u bolnicu. Uzalud su se Brankova majka i druge žene molile za Ružu. Ona se viÅ”e nikada nije probudila, a Branko Äe svoja deÄaÄka oseÄanja prema njoj iskazati dosta godina kasnije, u svojoj pesmi Uzalud je budim.[4] MiljkoviÄ je stekao srednje Å”kolsko obrazovanje u Prvoj niÅ”koj gimnaziji āStevan Sremacā Od 1941. do 1945. pohaÄao je osnovnu Å”kolu. Prvi, drugi i treÄi razred zavrÅ”io je u osnovnoj Å”koli āVožd KaraÄorÄeā u NiÅ”u, a Äetvrti, pred kraj rata, u oÄevom rodnom mestu Gadžinom Hanu.[3][5] Od 1949. do 1953. godine MiljkoviÄ je bio uÄenik Prve niÅ”ke gimnazije āStevan Sremacā u NiÅ”u, gde je njegov pesniÄki dar otkriven u Å”kolskom književnom druÅ”tvu āNjegoÅ”ā, u kome je, pored ostalih, bila i pesnikinja Gordana TodoroviÄ. U NiÅ”u piÅ”e i pred svojim vrÅ”njacima i profesorima Äita svoje prve pesme sa trinaest godina. Prvu pesmu objavio je 1952. u beogradskom listu āZapisiā, imao je tada osamnaest godina. U NiÅ”u, pesme objavljuje u āSlužbenom glasnikuā, āGlasu omladineā, āNaÅ”em putuā, āGlediÅ”timaā...[3] Tokom gimnazijskog Å”kolovanja veliki uticaj na pesnika imao je profesor književnosti Dragoljub MilosavljeviÄ i, naroÄito, profesor filozofije, Fridrih Troj. Oni su najviÅ”e doprineli da upiÅ”e studije filozofije(1953) i da nastavi da se bavi književnoÅ”Äu.[2] Godine 1953. iz NiÅ”a je otiÅ”ao u Beograd na studije filozofije i na Filozofskom fakultetu diplomira 1957. JoÅ” kao student (1956) pripadao je grupi neosimbolista, Äiji je idejni voÄa bio prof. Dragan M. JeremiÄ, a koju su, pored MiljkoviÄa, Äinili: Božidar TimotijeviÄ, Žika LaziÄ, Dragan Kolundžija, Milovan DanojliÄ, Petar PajiÄ, Kosta DimitrijeviÄ, Vera SrbinoviÄ, Rajko ÄukiÄ... [6] NastojeÄi da u poeziji sintetizuje pesniÄko iskustvo simbolista i nadrealista. Rukopisi Branka MiljkoviÄa. Kada je doÅ”ao u Beograd, Branko je pune tri godine, obilazio redakcije mnogih Äasopisa ali nije naiÅ”ao na razumevanje.[7] Prve pesme u Beogradu mu objavljuje Oskar DaviÄo 1955. u Äasopisu āDeloā, i time mu otvara vrata ostalih izdavaÄa i stranice brojnih Äasopisa. Ubrzo potom sledi njegova prva zbirka pesama āUzalud je budimā 1956, kojom postiže uspeh kod publike i kritiÄara, a potom i zbirke pesama: āSmrÄu protiv smrtiā (zajedno sa Blažom Å ÄepanoviÄem, 1959), āPoreklo nadeā (1960), āVatra i niÅ”taā (1960), āKrv koja svetliā (1961)... Književna kritika ga je vrlo brzo, bez obzira na njegovu mladost, svrstala u sam vrh srpske poezije. To je potvrdila dodela Branku jedne od, u to vreme, najprestižnijih nagrada ā Oktobarske. Branko je potom poÄeo da vodi raÄuna o svom oblaÄenju, mogao se videti kako ide preko Terazija u sivom odelu, u prsluku viÅ”njeve boje, sa leptir-maÅ”nom, Å”eÅ”irom velikog oboda... Od studenta boema ā postao je gospodin.[8] Njegove rane pesme pokazuju uticaj francuskih simbolista Valerija i Malarmea, kao i Heraklitove filozofije. NajznaÄajnija je njegova zbirka āVatra i niÅ”taā u Äijoj se osnovi, pored antiÄkih mitova, nalaze nacionalni mitovi i legende koje je on utkao u sopstvenu poetiku, posebno u ciklusu āUtva zlatokrilaā. Pismo Branka MiljkoviÄa redakciji lista `Delo`, u vezi pesama Petra PajiÄa. Original se nalazi u Udruženju za kulturu, umetnost i meÄunarodnu saradnju Adligat u Beogradu. Pored poezije, pisao je eseje i kritike i bavio se prevoÄenjem ruskih i francuskih pesnika. Po jednima usled liÄnih nesporazuma sa jednim brojem pesnika i prijatelja, a po drugima (kako to u knjizi āBranko MiljkoviÄ ili neukrotiva reÄā, navodi Petar DžadžiÄ) zbog problema āuzrokovanih ljubavnim jadomā, napuÅ”ta Beograd, u jesen 1960, i odlazi za urednika Literarne redakcije zagrebaÄkog radija. U Zagrebu, najverovatnije nezadovoljan svojim životom, Branko se odaje alkoholu. TragiÄno je preminuo u Zagrebu u noÄi izmeÄu 11. i 12. februara 1961. godine. Tom dogaÄaju prethodila su sledeÄa dogaÄanja. U januaru 1961. u zagrebaÄkoj pozoriÅ”noj kafani koju su njeni gosti nazivali āKavkazā prema svedoÄenjima Vladimira BogdanoviÄa on i Branko su jedne veÄeri privoÄeni u zagrebaÄku miliciju nakon jedne Brankove izjave u pijanom stanju: ā U jednom trenutku Branko je ustao, stao uz nisku ogradu i oslonjen rukama, malo nagnut, gledao dole. Pomislih namah da tamo nekoga traži, ili oÄekuje, ali se i uplaÅ”ih da bi onako nagnut, a visok i veÄ dobro podnapit, mogao da izgubi ravnotežu i padne dole. U jednom trenutku Branko je uzviknuo: āZaÅ”to ubijaju pesnika u socijalizmu`? PokuÅ”ah da ga povuÄem, ali on podiže ruke i nanovo viknu joÅ” jaÄe. Sala je, na tren, utihnula. Svi gledaju gore u nas. Neko je pozvao miliciju. Uspeh nekako da ga vratim do stola. Seo je i u jednom gutljaju ispraznio ÄaÅ”u. Ubrzo, na galeriju popeÅ”e se dva milicionera. UzeÅ”e nam legitimacije i, gurajuÄi nas niz spiralne stepenice, nimalo nežno, izvedoÅ”e do kola koja su bila parkirana do samog ulaza. ā Ubrzo nakon ovog dogaÄaja, 12. februara 1961, Branka nalaze obeÅ”enog o drvo na periferiji Zagreba. Njegova iznenadna i prerana smrt otvorila je Pandorinu kutiju raznih interpretacija i nagaÄanja. Ovaj dogaÄaj i dalje izaziva mnoge kontroverze. Tanasije MladenoviÄ je smatrao, da Branko MiljkoviÄ nije izvrÅ”io samoubistvo. Maleno drvo, o koje se MiljkoviÄ, navodno, obesio, naprosto nije moglo da izdrži krupno telo srpskog pesnika, navodi MladenoviÄ. U razgovoru za āPolitikuā, MladenoviÄ je 1995. godine, doslovce, rekao: āNa licu mesta, posle nekoliko dana po MiljkoviÄevoj sahrani, vrativÅ”i se tada sa puta po inostranstvu, utvrdio sam Äitav niz Äinjenica koje jasno govore da je tadaÅ”njim vlastodrÅ”cima, i u Zagrebu, i u Beogradu, bilo veoma stalo da se Äitav āsluÄajā prekrije velom zaborava. Kvarilo bi to, zaboga, naÅ”e idiliÄno i za veÄna vremena projektovano ā bratstvo i jedinstvoā.[9] Mada, uprkos navodima, do danas je najverovatnija verzija Brankove smrti ā samoubistvo.[10] Posle tragiÄne smrti Branka MiljkoviÄa u Zagrebu 1961. godine, celokupna pesnikova posmrtna ostavina nalazila se u njegovoj roditeljskoj kuÄi u Beogradu, na Voždovcu, u ul. ÄorÄa Kratovca 52.[2][11] Skromna porodiÄna kuÄa, koju su pesnikovi roditelji kupili i kasnije se doselili iz NiÅ”a u Beograd 1954. godine, dozidana je sa joÅ” jednom prostorijom (radnom sobom) u kojoj je živeo i stvarao veliki pesnik, u ambijentu āpesniÄke laboratorijeā i bogate liÄne biblioteke. Pesnikova kuÄa bila je i duhovno steciÅ”te Äitave jedne generacije pesnika i pisaca u usponu, pedesetih i Å”ezdesetih godina 20. veka.[2] PesniÅ”tvo[uredi | uredi izvor] Srpski pisac Branko MiljkoviÄ (1934ā1961). U anketi o iskuÅ”enju poezije, objavljenoj u književnom Äasopisu Delo, Branko MiljkoviÄ je na pitanje `VaÅ” put do pesme` naveo sledeÄe:[12] ā Pesnik vidi viÅ”e od drugih jer sluti ono Å”to je drugima nepristupaÄno; s druge strane, on vidi neodreÄenije od drugih jer sluti i ono Å”to je drugima oÄigledno. Pesnikovo geslo i treba da bude ono Elijarovo `uprkos svakoj oÄiglednosti`. To je taj put do pesme: borba na Äinjenicama koje niÅ”ta ne kazuju, borba protiv Svete OÄiglednosti... ā PiÅ”uÄi o poeziji Alena Boskea, Äiji je uticaj na pesnika nesumnjiv, MiljkoviÄ je izrazio suÅ”tinu svog shvatanja pesniÅ”tva, i poezije uopÅ”te; da je āpoezija pobeda nad pesnikomā, da je, u stvari, ona autonomna i nezavisna od realnosti i da ānije imenovanje postojeÄih stvari koje nas okružuju, ona je stvaranjeā. U traganju za Äistom poezijom i moguÄnostima transpozicije stvarnosti u hram reÄi i simbola, po njemu ona āstvarnost pretvara u moguÄnostā, a pesnika vidi kao āžrtvuā svoje poezije. O tome dalje kaže da āPesma i pesnik vrlo brzo zamene svoje uloge. Pesnik umesto da kaže biva kazan. Da bi zadržao svoje pravo na reÄi, pesnik je prinuÄen da postane objekat poezije. Umesto da pesnik piÅ”e poeziju, poezija piÅ”e pesnika.ā8 U svojim kritiÄkim napisima i ogledima o poeziji uopÅ”te i pesnicima, MiljkoviÄ je, po miÅ”ljenju mnogih kritiÄara, pisao o suÅ”tini i dilemama sopstvene poetike, tražio odgovore na pitanja koja su proizilazila iz biÄa njegove pesme, želeÄi na odreÄen naÄin āda se stavi na mesto odakle bi mogao da posmatra sopstvenu poeziju nepristrasnije, kao svoj sopstveni kritiÄar, kao pesniÄki dvojnik koji bi mu osvetljavao put u tamiā.[2] ā Äovek zagledan u svet ima pred sobom dve alternative: da oseti svoju niÅ”tavnost ili da se divi. Divljenje nas izjednaÄuje sa onim Äime se divimo. Poeziju sam poÄeo da piÅ”em iz straha... ā Njegove pesme su bile hermetiÄne pesme, a on je o njima govorio: ā Ono Å”to ne možemo da izrazimo, sve se viÅ”e udaljava, ali i gubi pri tom svoj prvobitni smisao neizrecivog i postaje neÅ”to Å”to se može razumeti, mada samo pod pretpostavkom, kao iznutra sažeto, neprilagoÄeno bilo Äemu spolja. Tako nastaje hermetiÄna pesma. Tamo gde prestaje, istinski zapoÄinje. To je tamo gde poÄinje zaborav ili zaboravljeno seÄanje kako bi rekao Sipervjel. I njen sadržaj je svet, jedinstven i nikad drugi svet, ni kada duh izneveri oholoÅ”Äu i podelama. Ali sve svoje skoraÅ”nje hermetiÄna pesma preuredi iznutra snagom zaborava, spajajuÄi razliÄito, razdvajajuÄi jedno. ā Za MiljkoviÄa je simbol bio āinkarnacija stvarnosti, kondenzovanje stvarnosti u prostoru i vremenu u ono Å”to je esencijalno i bitno.ā Sa druge strane, nadrealistiÄka naÄela su mu poslužila da otkrije i dosegne onostrano, da otkrije podsvest, san, i da od iracionalnih izvora biÄa otkrije novu realnost. āNejasnost je njena prednost, a ne nedostatak.ā Težio je nadrealistiÄkom oslobaÄanju Äoveka kroz prizmu simbola, do potpunog prožimanja stvarnosti i suÅ”tinskog izraza. U ovoj sintezi nastajali su stihovi koji su zraÄili magijskom lepotom i dubinom i koji su Äesto izmicali dekodiranju. Jedan od najzanimljivijih i znaÄajnijih ciklusa u zbirci Uzalud je budim je drugi po redu ciklus Sedam mrtvih pesnika. Branko je u ovom ciklusu posvetio po jednu pesmu pesnicima koje je verovatno najviÅ”e cenio jer su mu veoma sliÄni po tematici i motivima u svojim pesmama. To su: Branko RadiÄeviÄ, Petar PetroviÄ NjegoÅ”, Laza KostiÄ, Vladislav PetkoviÄ Dis, Tin UjeviÄ, MomÄilo NastasijeviÄ i pesnik Goran, Brankov prijatelj.[13] Ostali rad[uredi | uredi izvor] Uporedo sa pesniÄkim radom, MiljkoviÄevo stvaralaÅ”tvo obuhvata intenzivnu kritiÄko-esejistiÄku delatnost, objavljivanjem oko Å”ezdesetak priloga u listovima i Äasopisima Å”irom Jugoslavije u periodu od 1955. do 1961. god. Prvu kritiku (prikaz) objavio je 1955. god. u beogradskom listu Vidici, povodom zbirke pesama Velimira LukiÄa, Leto. SagledavajuÄi njegov kritiÄarski opus, može se sa pravom reÄi da je MiljkoviÄ bio svojevrsni hroniÄar književnih zbivanja na jugoslovenskom prostoru; nema praktiÄno nijednog znaÄajnijeg imena savremene jugoslovenske (i srpske) poezije o kojima nije pisao. Nesumnjivo je da je svojim kritiÄarskim tekstovima i prikazima znatno doprineo predstavljanju tzv. druge posleratne generacije pesnika, kojoj je i sam pripadao.[2] Branko MiljkoviÄ ili Orfejev dvojnik Za pesnike simbolistiÄke orijentacije, pesnike koji nastoje da āsve zamene reÄimaā posebno je važna sloboda u kombinovanju reÄi. TragajuÄi za tom slobodom, Branko MiljkoviÄ se posebno u pesmama Poreklo nade, približio pojedinim elementima nadrealistiÄke poetike. Za njega su posebno bili izazovni oni elementi nadrealistiÄke poetike koji su insistirali na udaljavanju od realnih stvari i pojava, na ulozi sna i nesvesnog.[14] Mada nema sumnje, za MiljkoviÄa su najizazovniji bili pokuÅ”aji nadrealista da izgrade jednu takvu tehniku gradnje verbalne jave koju je on gotovo divinizovao u pesmi Kritika metafore. MiljkoviÄ je prihvatio i jedan groteskno-humorni ton (tako važan za nadrealiste) da bi mogao da relativizuje ono stanoviÅ”te koje dominira u pesmama sadržanim u knjizi Vatra ili niÅ”ta. Jednostavno reÄeno, stavljajuÄi pesniku zadatak da u jeziku izgradi posebnu realnost, paralelni svet, Branko MiljkoviÄ je samu pesmu i njenu egzistenciju uÄinio paralelnom sa egzistencijom samog pesnika...[14] Nagrade[uredi | uredi izvor] Oktobarska nagrada Beograda, 1960, za zbirku Vatra i niÅ”ta. NasleÄe[uredi | uredi izvor] Film o Branku MiljkoviÄu[uredi | uredi izvor] Vatra i niÅ”ta (igrano-dokumentarni film, NiÅ”, 1995, proizvodnja: ŠŠ Krug, uz materijalnu podrÅ”ku Ministarstva kulture Republike Srbije i SkupÅ”tine grada NiÅ”a, scenario i režija: Marislav RadisavljeviÄ, direktor fotografije filma: Ivan ZdravkoviÄ, snimatelj: Darko KoviÄ, scenograf: Boris ÄerÅ”kov, kostimograf: Jelka AÅ”anin, kompozitor: Blagoje RadojeviÄ, slikar dekora: Perica Donkov, glumci: Goran Milev, SlaÄana VlajoviÄ. Postoji i dokumentarni film o Branku MiljkoviÄu, pod imenom Princ Poezije. Film je snimljen u NiÅ”u i Beogradu, uz obilnu muzejsku graÄu, a Miki StamenkoviÄ je uspeo da preko svojih prijatelja iz Zagreba obezbedi potrebnu dokumentaciju. Snimatelj filma je Jovica KrstiÄ, montažer Miljan ÄuroviÄ, stihove u filmu govori Predrag Ejdus, tekst Äita Žarko ObraÄeviÄ, a muziku je napisao Žarko StankoviÄ. Spomen soba Branka MiljkoviÄa[uredi | uredi izvor] U porodiÄnoj kuÄi u Beogradu, u pesnikovoj sobi, 12. februara 1962. god, na prvu godiÅ”njicu njegove smrti, otvorena je MiljkoviÄeva spomen-soba u autentiÄnom ambijentu, gde je bila izložena njegova zaostavÅ”tina: nameÅ”taj, liÄni predmeti, rukopisi, prepiska, fotografije, biblioteka...24 (kat. br. 100) Roditelji, i posebno, brat DragiÅ”a, brižljivo su saÄuvali sve Å”to se zateklo u kuÄi od pesnikove ostavÅ”tine.25 U Knjizi utisaka povodom predaje zaostavÅ”tine i otvaranja Spomen-sobe u niÅ”kom Muzeju 1971. god, porodica MiljkoviÄ je zapisala:[2] ā Drage NiÅ”lije, Branko nije stigao da vam se vrati, ali se vratilo njegovo delo i radna soba. Äuvajte i jedno i drugo, jer je od danas to vaÅ”e (majka Marija, otac Gligorije, brat DragiÅ”a MiljkoviÄ; 11. 2. 1971.) ā Književno-memorijalna postavka Stevan Sremac i Branko MiljkoviÄ. Povodom desetogodiÅ”njice smrti, pesnikovi roditelji Marija i Gligorije, 1971. god. ustupaju deo zaostavÅ”tine svoga sina gradu NiÅ”u, odnosno Narodnom muzeju, uz svesrdno posredovanje predstavnika grada, Muzeja i poslenika iz kulturnog života. Osnovna namera bila je da se ustupanjem, prenosom i kasnijom muzejskom ekspozicijom fonda saÄuva trajno uspomena na velikog pesnika, koji je duhovno i stvaralaÄki stasao u svom rodnom gradu NiÅ”u. Na dvadesetogodiÅ”njicu pesnikove smrti 1981. god, njegovi roditelji poklanjaju Narodnom muzeju pesnikovu sobu iz beogradske kuÄe (sobe), jedan broj liÄnih predmeta i prva izdanja pesnikovih zbirki pesama (Uzalud je budim i Vatra i niÅ”ta).[2] Narodni muzej u NiÅ”u Äuva celokupnu zaostavÅ”tinu pesnika Branka MiljkoviÄa. Formiran je i fond istoimene muzejske zbirke. Godine 1971, povodom desetogodiÅ”njice pesnikove smrti, njegovi roditelji, Marija i Gligorije i brat DragiÅ”a, poklonili su muzeju u NiÅ”u saÄuvanu zaostavÅ”tinu: liÄne predmete, odeÄu, dokumenta, fotografije, rukopise, nameÅ”taj iz roditeljske kuÄe u NiÅ”u i Beogradu, prepisku, liÄnu biblioteku sa oko 400 knjiga i Äasopisa i bogatu hemeroteku sa iseÄcima pesnikovih objavljenih radova i drugih tekstova iz novina i Äasopisa. ZaostavÅ”tini pripada 1649 predmeta.[15] Povodom 50 godina od smrti Branka MiljkoviÄa 2011. godine organizovana je velika izložba njegovih liÄnih stvari koju je posetilo oko 9 hiljada ljudi u NiÅ”u i Beogradu.[16][17] Tom prilikom je planirano da se do 2014. izdaju njegova sabrana dela.[18] Sabrana dela bi imala 12 knjiga, ali njihovo izdavanje nije realizovano u planiranom roku.[17] Spomen soba Branka MiljkoviÄa kao deo izložbe u Sinagogi u NiÅ”u u povodu obeležavanja 50. godiÅ”njice od njegove smrt (29. septembar 2011) O životu i tragiÄnoj smrti Branka MiljkoviÄa Dejan StojiljkoviÄ je napisao roman āZvezda nad prazninomā.[19] Dela[uredi | uredi izvor] Sabrana dela Branka MiljkoviÄa[uredi | uredi izvor] Bista Branka MiljkoviÄa u NiÅ”u, ispred Narodnog pozoriÅ”ta. Na osnovu Protokola o izdavanju sabranih dela Branka MiljkoviÄa, iz 2015. godine, Äiji su potpisnici Filozofski fakultet iz NiÅ”a, NiÅ”ki kulturni centar, Narodna biblioteka i Narodni muzej iz NiÅ”a, konaÄno su se stekli uslovi (jer su obezbeÄena materijalna sredstva iz budžeta Grada NiÅ”a), da se krene u realizaciju projekta koji je trebalo da bude zapoÄet do kraja 2014. Prema navedenom Protokolu, do kraja 2015. godine biÄe Å”tampani prvi tomovi sabranih dela Branka MiljkoviÄa (1934ā1961), dok bi Äitav projekat, od 6 knjiga, zavrÅ”en krajem 2018. godine.[20] Knjige pesama[uredi | uredi izvor] Za života je objavio pet knjiga pesama: Uzalud je budim (Mlado pokolenje, Beograd, 1957), SmrÄu protiv smrti (zbirka patriotskih pesama u koautorstvu sa Blažom Å ÄepanoviÄem, Mlado pokolenje, Beograd, 1959), Poreklo nade (Lykos, Zagreb, 1960), Vatra i niÅ”ta (Prosveta, Beograd, 1960). Za zbirku pesama Vatra i niÅ”ta dobio je 1960. god. prestižnu Oktobarsku nagradu grada Beograda za književnost. U izdanju āZadužbine Rasā izaÅ”la je njegova poslednja knjiga Krv koja svetli (1961), bibliofilsko izdanje odabranih pesama patriotske poezije iz knjige.[2] Uzalud je budim, Beograd, 1957, SmrÄu protiv smrti, (Zajedno sa Blažom Å ÄepanoviÄem), Beograd, 1959. Vatra i niÅ”ta, Beograd, 1960, Poreklo nade, Zagreb, 1960, Krv koja svetli, Beograd, 1961. Prevod Osip MandeljtÅ”ajm: Å um vremena, (zajedno sa Milicom NikoliÄ) Knjige kritika o MiljkoviÄu i njegovom životu[uredi | uredi izvor] Petar DžadžiÄ, Branko MiljkoviÄ ili neukrotiva reÄ, Beograd 1965; KritiÄari o Branku MiljkoviÄu, zbornik radova (prir. Sava PenÄiÄ), NiÅ” 1973; Branko MiljkoviÄ u seÄanju savremenika, zbornik (prir. Vidosav PetroviÄ), NiÅ” 1973; Vidosav PetroviÄ, Pesnikov uzlet ā SeÄanja na Branka MiljkoviÄa, NiÅ” 1988; Miodrag PetroviÄ, PesniÄki svet Branka MiljkoviÄa, NiÅ” 1991; Knjige kritika o MiljkoviÄu i njegovom životu. Poezija i poetika Branka MiljkoviÄa, zbornik radova (ured. Novica PetkoviÄ), Beograd 1996; Branko MiljkoviÄ i savremena srpska poezija, zbornik radova (ured. Radivoje MikiÄ), Gadžin Han/Beograd, 1997; Radivoje M. PetkoviÄ, Branko MiljkoviÄ ā Å”kolski dani, NiÅ” 1999; Radivoje MikiÄ, Orfejev dvojnik ā o poeziji i poetici Branka MiljkoviÄa, Beograd 2002; Radovan PopoviÄ, Princ pesnika, životopis Branka MiljkoviÄa, NiÅ” 2002; Kosta DimitrijeviÄ, Ubijeni pesnik, roman o Branku MiljkoviÄu, Beograd 2002; Kosta LozaniÄ, Slike iz života MiljkoviÄa, (Roman o Branku MiljkoviÄu u 77 slika), Obrenovac 2003; Poezija Branka MiljkoviÄa ā nova tumaÄenja, Zbornik (prir. Radivoje MikiÄ), NiÅ” 2003; Gojko M. TeÅ”iÄ, Bio-bibliografija Branka MiljkoviÄa i radova o njemu (1951ā1973), IāII, Književna istorija (Beograd), VII/ 25 i 26, (1974): 151ā197, 343ā396; Tematski broj Äasopisa āGradinaā posveÄen Branku MiljkoviÄu i Nagradi Branko MiljkoviÄ, Gradina, NiÅ”, Nova serija broj 4/2004, 2004. Dragica S. IvanoviÄ, OsveÅ”Äeni zaborav: imanentna poetika Branka MiljkoviÄa, Narodna biblioteka `Stefan PrvovenÄani`, Kraljevo, 2010; Nedeljko BogdanoviÄ, ReÄ i pesma (`Utva zlatokrilaā Branka MiljkoviÄa), 2011; Marija JeftimijeviÄ MihajloviÄ, MiljkoviÄ izmeÄu poezije i mita, Institut za srpsku kulturu PriÅ”tina/LeposaviÄ, LeposaviÄ, 2012; Ljubisav StanojeviÄ (1927ā2005): Poezija i poetika Branka MiljkoviÄa - orfejski iskaz i poetska sublimacija neizrecivog (doktorska disertacija, rukopis, 1973) Branko MiljkoviÄ, prepiska, dokumenti, posvete, priredio Jovan MladenoviÄ, NiÅ”, 2012;[17]
New Avenue Books in partnership with Äigoja Publishing of Belgrade Serbia, has issued a unique collection of Serbian anthologies in English. The five-volume set edited by the noted American based Slavist Dr. Branko Mikasinovich includes: Serbian Fantastic Prose (2014), Selected Serbian Plays (2016), Serbian Satire and Aphorisms (2017), Selected Serbian Comedies (2018) and Great Serbian Short Stories (2019). This is the first time ever that a Serbian publisher had come out with such a comprehensive collection of anthologies of Serbian literature in English in one package. The uniqueness of this collection lies in the fact that these anthologies cover some of the finest works by the most prominent of Serbian authors embracing the genres of fantastic prose, plays, satire, aphorisms, comedies and short stories. *** IzdavaÄ New Avenue Books u saradnji sa Äigoja Å”tampom iz Beograda objavio je jedinstvenu kolekciju antologija srpske književnosti na engleskom jeziku. Paket od pet antologija obuhvata Srpsku fantastiÄnu prozu (2014), Odabrane srpske drame (2016), Srpska satira I aforizmi (2017), Odabrane srpske komedije (2018) i Velike kratke srpske priÄe (2019). Ovo je prvi put da je jedan srpski izdavaÄ i objavio tako sveobuhvatan opus antologija srpske knjizevnosti. Jedinstvenost ovog poduhvata lezi u Äinjenici da te one obuhvataju najbolje radove najpoznatijih srpskih pisaca prezentirajuÄi žanrove fantastiÄne proze, drame, satire i aforizma, komedije i kratke pripovetke.
Džordž Orvel ODABRANA DELA KOMPLET 1-6 August Cesarec Zagreb, 1983. godine, tvrd povez, zaÅ”titni omot. Knjige su nove. Komplet sadrži sledeÄe naslove: 01. KATALONIJI U ÄAST 02. TISUÄU DEVETSTO OSAMDESET ÄETVRTA 03. NITKO I NIÅ TA U PARIZU I LONDONU 04. BURMANSKI DANI 05. ŽIVOTINJSIA FARMA 06. ZAÅ TO PIÅ EM I DRUGI ESEJI Erik Artur Bler, poznat po pseudonimu Džordž Orvel - Orvel je bila njegova omiljena reka na Äijim obalama je provodio mnogo vremena, engleski književnik, esejista, novinar i kritiÄar (1903 - 1950). Lucidna proza, druÅ”tvena kritika, opozicija totalitarizmu i podrÅ”ka demokratiji, glavne su odlike Orvelovog književnog opusa. Dve knjige su posebno doprinele njegovoj popularnosti planetarnih razmera: ŽIVOTINJSKA FARMA i 1984. U ŽIVOTINJSKOJ FARMI Orvel duboko uranja u alegoriju. Životinje na jednoj seoskoj farmi su se pobunile, prognale ljude i uspostavile sopstveni sistem vrednosti i vlasti. MeÄutim, svinje, koje i inaÄe važe za inteligentne životinje, gladne vlasti i moÄi, nametanjem svoje volje, poniÅ”tavaju tekovine revolucije na farmi i uspostavljaju tako ÄudoviÅ”an oblik diktature koji je gori nego Å”to je bio ljudski, protiv koga su se životinje i pobunile. TipiÄno orvelovski. U 1984. Orvel anticipira buduÄnost u joÅ” jaÄem i drastiÄnijem vidu, i to tako Å”to prikazuje imaginarni režim koji svoje postojanje i vlast uspostavlja i održava sistemskim izvrtanjem istine (spinovanjem - noviji izraz!), prekrajanjem istorije, zarad ostvarenja sopstvenih ciljeva. TakoÄe orvelovski. Potrebno je napomenuti da je u romanu KATALONIJI U ÄAST, Orvel zapravo pisao o Å panskom graÄanskom ratu u kome je uÄestvovao i u kome je ranjen, Äime je znaÄajno oÅ”teÄeno njegovo i inaÄe krhko zdravlje. Ovo je, na odreÄen naÄin, oda Å”panskim borcima za Republiku. Orvel je, sudeÄi po svojim publicistiÄkim i novinarskim tekstovima, kao i po celokupnom književnom stvaralaÅ”tvu, bio oponent vlastima, Å”to bi se reklo komunistiÄkim jezikom - disident, veÄito na strani potlaÄenih i obespravljenih. Ta socijalna nota ne promiÄe pažljivom oku Äitalaca i time je njegova popularnost veÄa i delo znaÄajnije, jer, ako se za ikoga može reÄi da je angažovani pisac - ma Å”ta to znaÄilo - to je upravo bio Džordž Orvel. Orvelovo delo ostaje uticajno i u popularnoj i u politiÄkoj kulturi, a pridev `orvelovski` koji opisuje totalitarne i autoritarne druÅ”tvene prakse i režime, i drugi izrazi - `veliki brat`, `policija misli`, `rupa u pamÄenju`, `dvorazmiÅ”ljanje`, `misaoni zloÄin`, deo su engleskog jezika, kao i mnogi njegovi neologizmi. Džordž Orvel i Oldus Haksli bili su savremenici, taÄnije, Haksli je Orvelu predavao francuski jezik na koledžu. Mnogi danas porede Orvela i Hakslija, praveÄi paralele izmeÄu njihovih teza i razmiÅ”ljanja. Recimo, Stjuart Makmilan je napravio duhovito, ali i malo gorko poreÄenje izmeÄu dva književnika i njihovih promiÅ”ljanja, analizirajuÄi Hakslijev VRLI NOVI SVET i Orvelovu 1984: U romanu 1984 ljude kontroliÅ”u nanoÅ”enjem bola. U romanu VRLI NOVI SVET ljude kontroliÅ”u preko zadovoljstva. Orvel se plaÅ”io da Äe nas uniÅ”titi ono Å”to mrzimo (oružje, bombe, ratovi). Haksli se plaÅ”io da Äe nas uniÅ”titi ono Å”to volimo (danas smo svedoci robovanja mobilnim telefonima, kompjuterima). Orvel je strahovao od onih koji bi hteli da zabrane knjige (cenzura i sliÄno). Haksli je strahovao da neÄe biti razloga za zabranu knjiga, jer niko neÄe hteti da ih Äita. (!) Orvel je strahovao da Äe istinu skrivati od nas. Haksli je strahovao da Äe istinu uguÅ”iti u moru nebitnih podataka i bespotrebnih informacija. Orvel se bojao da Äemo se pretvoriti u kulturu zatoÄenika. Haksli se bojao da Äemo postati trivijalna kultura, preokupirana igrama i raznim medijskim programima. # 89
-
Kolekcionarstvo i umetnost chevron_right Knjige
Gordana 1-12 komplet Marija Juric Zagorka Stvarnost Zagreb 1979 , tvrd kožni povez , zlatotisak, latinica, format 15.5Ć24.5 cm , ukupno preko 5900 strana 1-2. ProroÄanstvo na kamenitim vratima. 3-4-5-6. Pakao prestola. 7-8-9-10-11-12. Veliki sud Stanje: Vrlo dobro.
20 knjige Stiven King Osim knjige `Mobilni telefon` koja je polovna, i ima peÄat biblioteke, sve ostale knjige su Nove, u savrÅ”enom stanju. 90% nisu ni Äitane. Sve su potpuno Äiste, bez posvete, ili pisanja, podvlaÄenja... Komplet sadrži retka kolekcionarska izdanja, kao i rasprodate tiraže. Slanje PoÅ”tom kao CC Paket o mom troÅ”ku. (Na VaÅ” zahtev može i Postexpress, ali troÅ”kove dostave onda snosi kupac) ****PRODAJU SE SAMO KAO KOMPLET!!!***** Uplata na tekuÄi raÄun. N A P O M E N A!!!! ****KNJIGE UPORIÅ TE,KUDŽO, Talisman i Crna kuÄa su PRODATE!!!Ostalih 20 naslova su dostupni za prodaju.