Pratite promene cene putem maila
- Da bi dobijali obaveštenja o promeni cene potrebno je da kliknete Prati oglas dugme koje se nalazi na dnu svakog oglasa i unesete Vašu mail adresu.
26-50 od 3343 rezultata
Režim promene aktivan!
Upravo ste u režimu promene sačuvane pretrage za frazu .
Možete da promenite frazu ili filtere i sačuvate trenutno stanje
-
Kolekcionarstvo i umetnost chevron_right Knjige
Dodatne informacije Pisac SEREN KJERKEGOR Izdavač SLUŽBENI GLASNIK – BEOGRAD Izdanje 2019 Povez MEKI Strana 638 Stanje Dobro
Enciklopedija ruske filosofije (Dopunski Tom) U maju 2014. godine, u Moskvi se pojavilo drugo, dorađeno i znatno dopunjeno izdanje knjige Ruska filosofija – enciklopedija koja je kod nas prevedena i objavljena 2009. godine pod nazivom Enciklopedija ruske filosofije. Za drugo izdanje napisano je preko stotinu novih odrednica, a nekoliko starih je temeljno prerađeno. Ovaj dopunski tom donosi sve te odrednice koje su, pre svega, posvećene ličnostima čija imena iz raznih razloga nisu ušla u prvo izdanje, bilo da se radi o klasicima ruske filosofske i društveno-političke misli, bilo o savremenim autorima koji su se u međuvremenu dokazali kao dostojni naslednici velikih imena ruske filosofije. Jedan broj odrednica se odnosi na mislioce izvan Rusije, na potomke ruskih emigranata, koji su stasali na Zapadu, ali i na one istraživače neruskog porekla koji su dali značajan naučni doprinos u izučavanju ruske filosofije širom sveta. Drugo izdanje Enciklopedije je znatno dobilo na kvalitetu ubacivanjem odrednica koje se odnose na neka značajna dela ruske filosofske literature, ali i rasvetljavaju neke od suštinskih pojmova i tema, koji su bitno odredili karakter ruske filosofije: „ljubav“, „rat“, „revolucija“, „demokratija“, „smisao žita“, „monodualizam“, „zapadnizam“, „misticizam“, „neizvesnost“ i dr. Novo izdanje je dopunjeno i znatno obogaćeno odrednicama koje se odnose na ličnosti i dela velikih ruskih umetnika koji su, ovaploćujući svoje ideje u konkretnim umetničkim delima, ujedno pokušavali da ove i teorijski uobliče, čime su dali značajan doprinos ruskoj filosofskoj misli, posebno onoj koja se tiče filosofije umetnosti i estetike.
588 strana Autor knjiga lekcija ovog veka Logika naučnog otkrića Otvoreno Društvo i Njegovi Neprijatelji Objektivno saznanje Pretpostavite da smo namerno postavili cilj da živimo u ovom našem nepoznatom svetu; da mu se prilagodimo što bolje možemo; da iskoristimo prednosti koje u njemu možemo naći; da ga objasnimo, ako je to moguće (ne moramo da pretpostavimo da jeste), i u onoj meri koliko je to moguće pomoću zakona i objašnjavalačkih teorija. Ako smo to postavili za cilj, onda ne postoji racionalnija procedura od metoda pokušaja i pogreški – od metoda pretpostavki i pobijanja: predlaganja smelih teorija; činjenja najboljih pokušaja s ciljem da se pokaže da su one pogrešne; njihovog privremenog prihvatanja, ako su naši kritički napori bili nauspešni. S ovde razvijenog stanovišta, svi zakoni, sve teorije ostaju suštinski nešto provizorno, što je zasnovano na pretpostavkama, nešto hipotetičko, čak i onda kada smatramo da nismo više u stanju da u njih sumnjamo. Mi ne možemo znati na koji način neka teorija može biti modifikovana, pre nego što pokušamo da je pobijemo.