Pratite promene cene putem maila
- Da bi dobijali obaveštenja o promeni cene potrebno je da kliknete Prati oglas dugme koje se nalazi na dnu svakog oglasa i unesete Vašu mail adresu.
1-25 od 1230 rezultata
Režim promene aktivan!
Upravo ste u režimu promene sačuvane pretrage za frazu .
Možete da promenite frazu ili filtere i sačuvate trenutno stanje
Izdavač: IK Zorana Stojanovića Broj strana: 471 Pismo: Ćirilica Povez: Mek Format: 23 cm Godina izdanja: 2018. Mladost i inteligencija, sreća i materinska ljubav. Nadalje moda i tehnika, sigurnost i moć, pa onda tržište, ekonomski rast, nove tehnologije...sve su ovo mitovi našeg vremena, ideje koje, više nego neke druge, skamenjuju nas same i društvo u kome živimo. To su one ideje koje reklame i masovna sredstva komunikacije predlažu kao vrednosti i nameću kao društvenu praksu, stvarajući jezik koji ih čini privlačnim i poželjnim. Za razliku od ideja koje mislimo, mitovi su ideje koje nas zaposednu i vladaju nama uz pomoć mehanizama koji nisu logički, već psihološki, i otuda duboko ukorenjeni u našoj duši. Oni su proste ideje koje smo mi mitologizovali ,jer su lagodne i ne prave probleme, olakšavaju donošenje suda, rečju ulivaju nam osećaj sigurnosti. Moramo se, međutim, prenuti iz spokoja koji nam naše mitologizovane ideje obezbedjuju, jer se mnoge patnje i poremećaji rađaju upravo iz ideja koje nam, udobno šćućurene u lenjosti naše misli, ne dopuštaju da razumemo svet u kome živimo, a naročito brze promene u njemu. Bivati, međutim, u svetu bez njegovog razumevanja jeste siguran put ka otuđenju od njega. Da bismo povratili svoju prisutnost u njemu, najpre moramo ponovo preispitati svoje mitove. Upravo se time bavi ova knjiga.
Enciklopedija ruske filosofije (Dopunski Tom) U maju 2014. godine, u Moskvi se pojavilo drugo, dorađeno i znatno dopunjeno izdanje knjige Ruska filosofija – enciklopedija koja je kod nas prevedena i objavljena 2009. godine pod nazivom Enciklopedija ruske filosofije. Za drugo izdanje napisano je preko stotinu novih odrednica, a nekoliko starih je temeljno prerađeno. Ovaj dopunski tom donosi sve te odrednice koje su, pre svega, posvećene ličnostima čija imena iz raznih razloga nisu ušla u prvo izdanje, bilo da se radi o klasicima ruske filosofske i društveno-političke misli, bilo o savremenim autorima koji su se u međuvremenu dokazali kao dostojni naslednici velikih imena ruske filosofije. Jedan broj odrednica se odnosi na mislioce izvan Rusije, na potomke ruskih emigranata, koji su stasali na Zapadu, ali i na one istraživače neruskog porekla koji su dali značajan naučni doprinos u izučavanju ruske filosofije širom sveta. Drugo izdanje Enciklopedije je znatno dobilo na kvalitetu ubacivanjem odrednica koje se odnose na neka značajna dela ruske filosofske literature, ali i rasvetljavaju neke od suštinskih pojmova i tema, koji su bitno odredili karakter ruske filosofije: „ljubav“, „rat“, „revolucija“, „demokratija“, „smisao žita“, „monodualizam“, „zapadnizam“, „misticizam“, „neizvesnost“ i dr. Novo izdanje je dopunjeno i znatno obogaćeno odrednicama koje se odnose na ličnosti i dela velikih ruskih umetnika koji su, ovaploćujući svoje ideje u konkretnim umetničkim delima, ujedno pokušavali da ove i teorijski uobliče, čime su dali značajan doprinos ruskoj filosofskoj misli, posebno onoj koja se tiče filosofije umetnosti i estetike.
588 strana Autor knjiga lekcija ovog veka Logika naučnog otkrića Otvoreno Društvo i Njegovi Neprijatelji Objektivno saznanje Pretpostavite da smo namerno postavili cilj da živimo u ovom našem nepoznatom svetu; da mu se prilagodimo što bolje možemo; da iskoristimo prednosti koje u njemu možemo naći; da ga objasnimo, ako je to moguće (ne moramo da pretpostavimo da jeste), i u onoj meri koliko je to moguće pomoću zakona i objašnjavalačkih teorija. Ako smo to postavili za cilj, onda ne postoji racionalnija procedura od metoda pokušaja i pogreški – od metoda pretpostavki i pobijanja: predlaganja smelih teorija; činjenja najboljih pokušaja s ciljem da se pokaže da su one pogrešne; njihovog privremenog prihvatanja, ako su naši kritički napori bili nauspešni. S ovde razvijenog stanovišta, svi zakoni, sve teorije ostaju suštinski nešto provizorno, što je zasnovano na pretpostavkama, nešto hipotetičko, čak i onda kada smatramo da nismo više u stanju da u njih sumnjamo. Mi ne možemo znati na koji način neka teorija može biti modifikovana, pre nego što pokušamo da je pobijemo.
Knjiga je udobrom stanju,prednja korica malo zaprljana. ,,Paskal: „Sasvim je izvesno da su ljudi nužno ludi, pa bi, ne biti lud, bio još jedan oblik ludila”. I još ove reči, Dostojevskog, iz Piščevog dnevnika: “Ne dokazuje se sebi sopstveni zdrav razum tako što se sused zatvara u ludnicu”. Treba načiniti istoriju tog drugog oblika ludila – tog drugog oblika preko kojeg se ljudi, potezom neprikosnovenog razuma kojim zatvaraju svog suseda, saobraćaju i prepoznaju kroz bespoštedni jezik ne-ludila; otkriti trenutak te urote pre no što se konačno učvrstila u vladavinu istine, pre no što ju je oživeo polet pobune. Pokušati da se u povesti ponovo nađe ona nulta tačka istorije ludila, kada je ono neraspoznatljiv doživIjaj, doživljaj još neodeljen od same podele. Opisati, od početka njegovog skretanja, taj drugi oblik koji, zamahom i s jedne i s druge strane, za sobom ostavlja, odsada otuđene, gluve za svaku promenu i kao mrtve jedno za drugo, Razum i Ludilo. To je, sumnje nema, neugodna oblast. Da bi se njome prošlo valja se odreći udobnosti konačnih istina, i nikada se ne prepustiti vođstvu onoga što možda znamo o ludilu.``