Pratite promene cene putem maila
- Da bi dobijali obaveštenja o promeni cene potrebno je da kliknete Prati oglas dugme koje se nalazi na dnu svakog oglasa i unesete Vašu mail adresu.
1-25 od 1802 rezultata
Režim promene aktivan!
Upravo ste u režimu promene sačuvane pretrage za frazu .
Možete da promenite frazu ili filtere i sačuvate trenutno stanje
-
Kolekcionarstvo i umetnost chevron_right Knjige
Dodatne informacije Pisac FRANSOA ŽAKOV Izdavač NOLIT – BEOGRAD Izdanje 1978 Povez MEKI Strana 358 Stanje Dobro Edicija SAZVEŽĐA
lepo očuvano kao na slikama srpsko izdanje Tako je govorio Zaratustra (nem. Also sprach Zarathustra) djelo je njemačkog filozofa Fridriha Ničea, nastalo između 1883. i 1885, a koje govori o starom šamanu koji se spušta sa svoje planine među narod iz želje da nauči nešto od njih i da narodu podari svoje znanje. Prilikom spuštanja u selo, nailazi na razne ljude, od kojih doznaje njihove tajne. Tako je govorio Zaratustra Also sprach Zarathustra.GIF Naslovnica prvoga izdanja On je, zapravo, u potrazi za čovjekom sebi ravnim, ali mnogi ne razumiju njegovu filozofiju i ismijavaju ga, no ima i onih koji mu se dive. „Zaratustra“ je njemačka verzija imena persijskog proroka Zoroastra (Zaraθuštra), navodnog osnivača zoroastrizma, koji je jako uticao na judaizam i zatim hrišćanstvo. U knjizi postaje jasno da Niče prikazuje „novog“ ili „drukčijeg“ Zaratustru, koji okreće tradicionalni moral naglavce. Najslavniji odlomak nalazi se na početku knjige: Zaratustra se spušta s planine, razgovara s nekim čovjekom i zatim se pita: „Je li moguće da ljudi još ne znaju da je Bog mrtav?“ Zbog svojih razmatranja, to je jedno od najpoznatijih filozofskih djela ovoga autora, a stil pisanja je nedvosmisleno svrstao Zaratustru i u vrhunce svjetske književnosti. antihrist volja za moc s one strane dobra i zla
Preveo Slobodan Djordjevic Predgovor Miladin Zivotic Izdavac - Nolit, Beograd Godina - 1964. Iz edicije Sazvezdja knjiga 6. Logicki empirizam, Filozofija Knjiga u vrlo dobrom stanju,bez podvlacenja ili ostecenja,sa potpisom prethodnog vlasnika na prvoj strani,,mek povez,format 19 cm,325 str. (33)
Marksov Das Kapital, Fransis Vin Iz 2017. god. 156 str. Fransis Vin vrlo živo i detaljno priča o Marksovoj dvadesetogodišnjoj borbi da završi svoje nedovršeno remek-delo. Kapital je rođen u skučenom dvosobnom stanu u Sohou, u atmosferi političkih prepirki i obojen ličnom tragedijom. Vinova briljantna knjiga pokazuje da Kapital uopšte nije suvi ekonomski traktat već, naprotiv, ponajviše podseća na neki veliki gotski roman, čije junake drži u ropstvu čudovište koje su sami stvorili: kapitalizam. Povrh toga, tvrdi Vin, dokle god opstaje kapitalizam, dotle je neophodno čitati i razumeti Kapital.
-
Kolekcionarstvo i umetnost chevron_right Knjige
Dodatne informacije Pisac GEORG VILHELM FRIDRIH HEGEL Izdavač GRAFOS – BEOGRAD Izdanje 1985 Povez MEKI Strana 212 Stanje Dobro Edicija HORIZONTI
Knjiga je dobro očuvana. ,,U ovoj knjizi čovek nalazi na poslu „podzemnika`, bušača, kopača, podrivača. Čovek ga vidi, pod pretpostavkom da ima oči za takav dubinski rad, kako lagano, smišljeno, s blagom neumoljivošću kroči napred, da se ne bi suviše pojavljivala preka potreba koju sa sobom donosi svako dugo lišavanje svetlosti i vazduha; čovek bi njega samog pri njegovom mračnom poslu mogao nazvati srećnim. Ne čini li se da ga vodi neka vera, da ga obeštećuje nekakva uteha? Da možda hoće da ima sopstvenu dugu tamu, nešto svoje nerazumljivo, skriveno, zagonetno, jer zna šta će i on imati; sopstveno jutro, sopstveno izbavljenje, sopstvenu zoru?... Izvesno je da će se on vratiti: ne pitajte ga šta želi tamo dole, on će vam to već sam reći, raj prividni Trofonije i podzemnik, tek kada opet postane čovek. Čovek se temeljno oduči od ćutanja kad je tako dugo kao on bio krtica, usamljen..``
Knjiga je u upotrebljivom stanju,okrzana sa strane.Otpis biblioteke. Fridrih Niče (1844 – 1900) svoju filozofiju zasniva na odnosu prema antičkoj grčkoj kulturi. On smatra da je kultura bila u usponu do pojave Sokrata, a nakon toga da dolazi do dekadencije kulture. Po njemu, od tada nastupa moral stada, moral slabih ljudi koji propoveda odricanje od života i nadu u drugi svet. Niče tvrdi da čovek pripada zemlji i da joj treba biti veran. Njegovo učenje se sastojalo i u tome da svetom ne vlada zakon (logos) nego haos, i da je život borba. Osnova svega je volja za moći (Niče smatra da ono što čovjek hoće je višak moći), i ovakvu volju ima svaki čovek. Ovaj filozof u umetnosti vidi najpotpunije prihvatanje života, jer u umetnosti svet dobija svoj smisao, i zahvaljujući umetnosti možemo podneti egzistenciju.
Knjiga je dobro očuvana. ,,U poslednjim mesecima 1888. godine, samo nekoliko nedelja pre njegovog konačnog pada u ludilo, Niče je krenuo sa pisanjem svoje autobiografije i ’’Ecce homo’’ ostaje jedan od najintrigantnijih i najbizarnijih primera ovog žanra ikada. U ovom izuzetnom delu Niče opisuje svoj život, dela i svoj razvoj kao filozofa, istražuje heroje sa kojima se poistovetio, protiv kojih se borio i koje je na kraju prevazišao: Šopenhauer, Vagner, Sokrat, Hrist i predviđa kataklizmičke posledice svojih otkrića.``
SADRŽAJ: Smisao ljubavi preveli Marija i Branislav Marković Tri govora posvećena Dostojevskom preveli Marija i Branislav Marković Ruska ideja preveo Aleksandar Radojković O uzrocima propasti srednjevekovnog pogleda na svet preveo Vladimir Medenica Ideja natčoveka prevela Kornelija Ičin Kratka povest o Antihristu preveo Petar Vujičić Tri susreta (poema) prevela Kornelija Ičin Ex oriente lux i druge pesme prevela Kornelija Ičin Prometeju Na veki vekov nas nevidljiv lanac Tri podviga Jadna drugo, iznuri te put Sretosmo se mi ne zalud Mila drugo, da li vidiš Panmongolizam Znamenje Ex orionente Lux Zmaj Još prošlog leta – s patničkom tegobom. U zemaljskom snu smo seni Gazela se pustinjska divi tvom stasu Fragment Udavno vreme ljubavno breme Uvlasti vejavice sparne Drugo! Nekad, ko i sada Ti u nemi suton, draga Sada zamirisa bajka, ko pre… Povodom pada sa sanki udvoje Tri dana bez tebe, anđelak dragi Ja bejah velik. Zemna masa Ja smrti se ne bojim. Živet nemam rašta Sa zapadne strane vetar Da li STOG što srce traži Nema pitanm davno, tiišna je, mir Skromno proročanstvo Mila drugo, ne verujem ništa O, šta znače sve te reči, priča Ja tebe zavoleh lepotice nežna Povodom jednog motiva iz Mickjeviča Vrač-kamen U jutarnjem vozu Drugu iz mladosti Starom prijatelju U spomen na A. A. Feta U spomen na A. N. Majkova A. A. Fetu Domovina ruske poezije Odziv na „Pesme iz kutka“ Pesma mora Odgovor na „Plač Jaroslavne“ U spomen na J. P. Polonskog Tajanstveni gost Jesenja šetnja viteza Ralfa Grade Glupi, Grade smradni! Metempsihoza Pesnik i vrane N. J. Grotu Priznanje Epitaf www.logos.in.rs