Pratite promene cene putem maila
- Da bi dobijali obaveštenja o promeni cene potrebno je da kliknete Prati oglas dugme koje se nalazi na dnu svakog oglasa i unesete Vašu mail adresu.
51-75 od 1889 rezultata
Režim promene aktivan!
Upravo ste u režimu promene sačuvane pretrage za frazu .
Možete da promenite frazu ili filtere i sačuvate trenutno stanje
Ljudmila Ulicka pripoveda u knjizi O telu duše o osnovnim iskustvima života: ljubav i smrt, bolest i čudo života, samoća i bliskost. Čudesno pripovedanje o ljubavi i sumnji, o životu i strahu, o prolaznosti i smrti, a najpre o prijateljstvu i, u okviru prijateljstva, o prijateljicama koje ispunjavaju stranice ove knjige nesvakidašnjom energijom i iskustvom, vitalnošću i dobrotom. Žene su u glavnim ulogama u praktično svim pričama u ovoj knjizi. Junakinje Ljudmile Ulicke u prosvetljujućim iskustvima svog života svedoče o trenucima kada se život menja ili kada, suočene s prolaznošću, sabiraju i oživljavaju sve ono što im je doneo život. Slavna po romanima koje je napisala, Ljudmila Ulicka se još jednom potvrđuje kao možda najveći majstor savremene svetske pripovetke. Jednostavno i neponovljivo. „O telu mi znamo mnogo više nego o duši. Niko nije u stanju da nacrta atlas duše. Mi ponekad uspevamo da ulovimo samo njeno pogranično prostranstvo. Tamo, na toj granici, u meri u kojoj smo joj se približili, nastaju takve vibracije, ukazuju se tako istančani detalji o kojima je gotovo nemoguće i govoriti na našem prelepom, ali ograničenom jeziku. Rizičan, veoma opasan pristup. To prostranstvo privlači – i to što duže živiš, utoliko snažnije…“ (Ljudmila Ulicka) „Priče Ljudmile Ulicke, kod nas izdašno prevođene i još izdašnije čitane, izrastaju iz najboljih tokova ruske pripovedne tradicije koja je i dan-danas osnovna mera stvari u poslovima pripovedanja, koliko romana možda još više pripovetke i kratke priče. Žene i ženski svet, bolje reći, ženski doživljaj stvarnosti i sudbine žena gotovo uvek su težišna tačka pripovedanja Ljudmile Ulicke, počev od njenog ranog romana Medeja i njena deca, pa do nedavno objavljene zbirke O telu duše. Te dve u naslovu izdvojene reči, a naročito njihov enigmatični spoj (’O telu mi znamo mnogo više nego o duši. Niko nije u stanju da nacrta atlas duše.’) čine tačke ili jezgra oko kojih se pletu priče o osnovnim, neizbežnim i pripovedanjem nikada iscrpljenim egzistencijalnim temama i situacijama. Ovaj čitalac nikako se ne može oteti utisku da čitajući knjigu O telu duše zapravo čita novi rukopis reinkarniranog Ivana Aleksejeviča Bunjina, jer sve je tu, po hiljadu i prvi put, ali kao da je prvi put – ljubav i prateće nesavršenosti.“ Mihajlo Pantić Ljudmila Ulicka (1943, Ural), velika ruska književnica, jedan od vodećih savremenih svetskih pisaca. Ulicka je završila biologiju na Moskovskom državnom univerzitetu 1968. godine. Jedno vreme je radila kao naučnik u Institutu za genetiku u Moskvi, ali je ostala bez posla jer je na svojoj pisaćoj mašini prekucavala zabranjeni roman. Na početku književne karijere pisala je drame i scenarije za pozorište, radio i televiziju. Svetsku slavu stekla je pričama i romanima. Najvažnije knjige: Sonječka (roman, 1994), Siromašni rođaci (knjiga priča, 1994), Medeja i njena deca... Biblioteka:Zlatno runo Povez:Tvrdi Format:14x21 Broj strana:136
-
Kolekcionarstvo i umetnost chevron_right Knjige
Dodatne informacije Pisac ALFRED ADLER Izdavač KOSMOS – BEOGRAD Izdanje 1934 Povez TVRDI Strana 298 Stanje Dobro Edicija KARIJATIDE
Knjiga je dobro očuvana. ,,Filozofski esej Mit o Sizifu Alber Kami objavljuje iste godine kad i roman Stranac, pa se ove dve knjige često sagledavaju kao tematski komplementarne. Mit o Sizifu, jedan od najčuvenijih egzistencijalističkih tekstova dvadesetog veka, koji počinje postavljanjem filozofskog problema samoubistva, predstavlja analizu nihilizma i prirode apsurda, kao i čovekovog života u apsurdnom univerzumu bez reda i smisla. Za Kamija je Sizif idealan primer apsurda – čovek koji je usprotivio bogovima, i sad izdržava svoju kaznu. Međutim, u opisu Sizifa koji zastaje da bi pogledao kako se kamen još jednom kotrlja niz padinu, Kami opisuje osvešćenje i samosvest glavnog junaka, čoveka koji spoznaje svoju sudbinu i u njoj pronalazi snagu. Danas, kada se čovečanstvo suočava sa tolikim političkim i društvenim izazovima, kada je trka za moći i uspehom jača nego ikad, a kad ogroman deo ljudske populacije biva pritisnut Sizifovim poslom, ova knjiga je ponovo, još jednom i drugačije relevantna.``
Knjiga je u dobrom stanju. ,,Tako je govorio Zaratustra je delo nastalo između 1883. i 1885., a koje govori o starom šamanu koji se spušta sa svoje planine među narod iz želje da nauči nešto od njih i da narodu podari svoje znanje. Prilikom spuštanja u selo nailazi na razne ljude od kojih doznaje njihove tajne. Zaratustra je zapravo u potrazi za čovekom sebi ravnim, ali mnogi ne razumeju njegovu filozofiju i ismejavaju ga, međutim ima i onih koji mu se dive. „Zaratustra“ je nemačka verzija imena persijskog proroka Zoroastera (Zaraθuštra), navodnog osnivača zoroasterizma, koji je uticao na judaizam, a zatim i na hrišćanstvo. Dakle, knjiga ne prikazuje istorijskog Zaratustru, o kojem imamo vrlo malo podataka, već se koristi njegova mističnost stvarajući jednog ne-istorijskog Zaratustru, koji želi tradicionalni moral okrenuti naglavačke. Najslavniji odlomak nalazi se na početku knjige: Zaratustra se spušta s planine, razgovara s nekim čovekom i zatim se pita: „Da li je moguće da ljudi još ne znaju da je Bog mrtav?“ Zbog svojih razmatranja to je jedno od najpoznatijih filozofskih dela ovoga autora, a stil pisanja je nedvosmisleno svrstao Zaratustru i u vrhunce svetske književnosti.``
Knjiga je dobro očuvana,malo okrzana pouglovima(kao na slici). ,,„U ljudskom delovanju postoje sile koje odlučuju o sreći, i one koje odlučuju o nesreći. Ne znamo koja će nadjačati, ali da bismo postupali mudro, moramo biti svesni da obe postoje.“ – Bertrand Rasel Već od samog naslova ove knjige, Bertrand Rasel nam sugeriše da sreća ne dolazi sama od sebe, ni od prirode niti od ma kakvog neljudskog bića; ona potpuno i isključivo zavisi od ljudi, od svakog pojedinca i od celine ljudske zajednice; sreću ne treba čekati nego je osvajati, na ovom svetu i u ovom životu, i to ne sutra nego danas, ne negde tamo nego ovde, tu među ljudima. U ovoj knjizi će čitalac naći Raselovo shvatanje uzroka nesreće i sreće u životu savremenog čoveka, kao i bogatstvo ideja i saveta, pravu raskoš duha i lepotu stila.``
Stanje kao na slici. Na marginama nekoliko str. pisano pa obrisano korektorom! Ako niste sigurni da Vam odgovara, pitajte za dodatni opis knjige PRE kupovine, i bice Vam odgovoreno u najkracem roku. Naknadne reklamacije ne prihvatam. Robu šaljem nakon uplate. Troskove slanja snosi kupac. A 292
Stanje kao na slici. Na marginama nekoliko str. pisano pa obrisano korektorom! Ako niste sigurni da Vam odgovara, pitajte za dodatni opis knjige PRE kupovine, i bice Vam odgovoreno u najkracem roku. Naknadne reklamacije ne prihvatam. Robu šaljem nakon uplate. Troskove slanja snosi kupac. A 292
Prvi rečnik filozofije na srpskom jeziku, ima tri dela: rečnik termina, rečnik filozofa i spisak filozofskih dela na našem jeziku. Pored svakog termina naveden je nemački i francuski ekvivalent, kao i njegovo poreklo, reč od koje je izveden i značenj. Rečnik filozofa sadrži najosnovnije podatke o filozofima, nazive njihovih glavnih dela i vrlo kratke karakteristike njihovih filozofskih učenja, novo nekorišćeno
Knjiga je dobro očuvana. ,,Jedan od najpoznatijih i najomiljenijih američkih pisaca Rejmond Karver (1938-1988) rođen je u Oregonu, na krajnjem severozapadu Amerike. Poreklom iz siromašne radničke porodice, oženio se već u devetnaestoj godini, a uskoro dobio i dvoje dece. Bio je prisiljen da radi razne poslove da bi prehranio porodicu i stalno je menjao mesto boravka. Vremenom je postao alkoholičar, što će dovesti do raspada porodice. Skoro sve Karverove pesme i priče su autobiografske, uglavnom se bave svakodnevnim životom običnih ljudi američke niže klase, a poznate po svom minimalističkom izrazu i prigušenoj emotivnosti.``
-
Kolekcionarstvo i umetnost chevron_right Knjige
Dodatne informacije Pisac REINHARD KUHNL Izdavač KOMUNIST – BEOGRAD Izdanje 1978 Povez TVRDI Strana 198 Stanje Dobro Edicija MARKSIZAM I SAVREMENOST
-
Kolekcionarstvo i umetnost chevron_right Knjige
Dodatne informacije Pisac NICOS POULANTZAS Izdavač KOMUNIST – BEOGRAD Izdanje 1978 Povez TVRDI Strana 373 Stanje Dobro Edicija MARKSIZAM I SAVREMENOST
-
Kolekcionarstvo i umetnost chevron_right Knjige
Dodatne informacije Pisac LEŠEK KOLAKOVSKI Izdavač BIGZ – BEOGRAD Izdanje 1983 Povez TVRDI Strana 641 Stanje Dobro Edicija MARKSIZAM
Uz starije estetičare i nekoliko mlađih, Sreten Petrović čini nedvosmisleno i čvrsto jezgro srpske filozofske estetike druge polovine 20. i prvih decenija 21. stoleća. Kao profesor estetike na Filološkom fakultetu u Beogradu, Sreten Petrović je do sada napisao petnaest knjiga iz oblasti estetike i filozofije umetnosti. Obimom svojih radova posvećenih estetici Sreten Petrović prevazilazi sve naše teoretičare iz te naučne oblasti. U najnovijoj knjizi, Estetika i doživljaj. Ljubitelju umetnosti i lepote, Sreten Petrović se okreće teorijskoj odbrani slobode ljubitelja umetnosti i njihovog prava da uživaju u „remek-delima“ velike umetnosti. Autor pokazuje „zbog čega ljudi vole umetnost, zašto im je potrebna i šta uopšte znači doživeti umetničko delo“. Polemički lajtmotiv je u pitanju: da li čisto estetski pristup umetnosti uzima u obzir i respektuje širi društveni interes građana za umetnost ...
Moderna epoha utemeljena je na specifičnom, nikada sasvim precizno neoblikovanom kulturno-civilizacijskom „projektu" nazvanom modernost. Izvorno vezana za tzv. zapadnu i/ili evropsku kulturu/civilizaciju, modernost se u svom posebnom - posthrišćanskom, bitno desakralizovanom izdanju, sa svesno univerzalističkim pretenzijama, proširila duž čitave planete. Na taj način je stvorena današnja globalna civilizacija, u kojoj se međusobno susreću i sukobljavaju preživele tradicionalne kulture. U ovoj knjizi, prvenstveno na filozofskom, ali i na istorijsko-sociološkom planu, prati se proces nastajanja moderne, „kako i zašto" modernosti, uključujući tu i njenu savremenost, predstavljenu kao odsustvo univerzalnog regulatornog principa, koji pak neprekidno provocira naracije (apokaliptične ili optimističke) o „kraju modernosti".