Dodatne informacije Pisac FREDERIK KOPLSTON Izdavač BIGZ – BEOGRAD Izdanje 1988 Povez TVRDI Strana 571 Stanje Dobro Edicija FILOZOFSKA BIBLIOTEKA

Dodatne informacije Pisac VALTER BENJAMIN Izdavač SLUŽBENI GLASNIK – BEOGRAD Izdanje 2011 Povez MEKI Strana 384 Stanje Vrlo Dobro

Monografija Izdavac - Eparhija sremska, Sremski Karlovci Godina - 2014. Urednik Episkop sremski Vasilije Srpska pravoslavna crkva, Istorija Srpske pravoslavne crkve, Eparhija sremska, Vladicanstvo sremsko, Fruskogorski manastiri Knjiga u odlicnom stanju,bez podvlacenja ili ostecenja,sa posvetom na prvoj strani,tvrd povez,sa omotnicom u odlicnom stanju,ilustracije u boji,format 31 cm,1200 str. (95)

Dragoslav Srejović,Aleksandrina Cermanović Srpska književna zadruga Tvrd povez 573 strane 25x17 Knjiga je odlično očuvana. Omot je malo oštećen.(kao na slici)

Dodatne informacije Pisac BARUH DE SPINOZA Izdavač KULTURA – BEOGRAD Izdanje 1970 Povez TVRDI Strana 476 Stanje Dobro Edicija FILOZOFSKA BIBLIOTEKA

kao na slikama retko New Theories of Revolution: A commentary on the views of Frantz Fanon, Regis Debray and herbert Marcuse Woddis, Jack Published by Lawrence and Wishart, 1972 1. edition nove teorije revolucije marksizam filozofija xx veka markuze herbert Revolucija (lat. revolutio, „preokret”), u opštem slučaju, radikalna je promena drušvenih odnosa. U političkom označava korenitu promenu društvenog uređenja. Reč revolucija znači preobrat. U nekim revolucijama učestvuje veliki broj ljudi, ili čak većina neke socijalne grupacije ili naroda, dok u neke revolucije vodi samo mala grupa revolucionara. Aristotel je opisao dve vrste političkih revolucija: (i) Potpuna promena iz jednog sistema u drugi i (ii) izmena trenutnog sistema[1] Revolucije su se pojavljivale kroz istoriju i bile su različitih načina, trajanja i ideologija. Rezultati uključuju velike promene u kulturi, privredi i društveno-političkim ustanovama. Akademske rasprave o tome šta čini, a šta ne čini revoluciju se vrte oko nekoliko pitanja. Rana proučavanja revolucija ponajprije su analizirala događaje u evropskoj istoriji s gledišta psihologije, ali novija proučavanja uključuju svetske događaje kojima se bavi i nekoliko društvenih nauka uključujući sociologiju i politikologiju. Nekoliko generacija akademske misli o revolucijama je stvorilo puno suprotstavljenih teorija i u mnogočemu doprinelo u trenutnom razumevanju ove složene pojave. Većinu istorijskih revolucija prati revolucionarni teror. Vrste[uredi | uredi izvor] Vatova parna mašina u Madridu. Razvoj parne mašine pokrenuo je industrijsku revoluciju u Ujedinjenom Kraljevstvu te u celom svetu. Parna mašina je bila napravljena za pumpanje vode iz rudnika uglja omogućujući spuštanje rudara ispod nivoa vode. Postoji puno različitih tipologija revolucija u društvenim naukama i literaturi. Na primer, klasični naučnik Aleksis de Tokvil razlučivao je[2] : 1) političke revolucije 2) iznenadne i nasilne revolucije koji ne traže samo utemeljenje novog političkog sistema već transformaciju celog društva i 3) polagane ali brišuće transformacije celog društva koja se događa nekoliko generacija (pri. religija). Jedna od nekoliko različitih marksističkih tipologija deli revolucije u predkapitalističke, ranoburžoaske, buržoaske, buržoasko-demokratske, rane proleterske i socijalističke revolucije.[3] Čarls Tili, moderni istraživač revolucija, radi razliku[4] između puča, smanjenja moći, građanskog rata, pobune i „veličanstvene revolucije“ (revolucije koje su preobrazile ekonomske i društvene strukture kao takođe i političke institucije, kao što je Francuska revolucija iz 1789. godine, Ruska revolucija iz 1917. godine ili Iranska revolucija u Iranu).[5] Ostale vrste revolucija, stvorene za ostale tipologije, uključuju društvene revolucije; proletersku ili komunističku revoluciju (nadahnute Marksističkim idejama kojima je cilj zamena kapitalizam komunizmom); neuspele revolucije (revolucije koje nisu uspele da osiguraju moć nakon privremenih pobeda ili prevelikih uključivanja); te nasilne kontra nenasilnih revolucija(Baršunasta revolucija). Izraz revolucija se takođe koristio kako bi se obiležile velike promene nevezane uz politiku. Takve revolucije su obično prepoznate kao one koje su preobrazile društvo, kulturu, filozofiju i tehnoglogiju puno više nego političke sisteme; često su poznate kao društvene revolucije[6]. Neke mogu biti globalne, dok se neke mogu ograničiti samo na pojedinu zemlju. Jedan od klasičnih primera upotrebe izraza svetska revolucija u tom kontekstu je industrijska revolucija (uoči da takve revolucije takođe pristaju Tokvilovoj definiciji „polaganih revolucija“.[7] Socijalne i političke revolucije[uredi | uredi izvor] Sloboda predvodi narod, slika Ežena Delakroa u čast Julske revolucije 1830, koja je postala opšte prihvaćena kao simbolika francuskih narodnih ustanaka protiv monarhije Političke revolucije često prati nasilje, i velike promene u strukturama moći koje često rezultuju novim institucionalizovanim nasiljem, kao što je bio slučaj sa ruskim i francuskim revolucijama (koje su pratile „čistke“ i „Teror`). Politička revolucija je nasilna zamena jednog skupa vladalaca drugim (kao što se dogodilo u Francuskoj i Rusiji), dok je socijalna revolucija fundamentalna promena u socijalnoj strukturi društva, kao što su bile Protestantska reformacija ili Renesansa. Međutim, ovo razgraničenje je retko jasno, jer većina političkih revolucija teži da iznese i socijalne revolucije, i imaju osnovne filozofske ili socijalne motive koji ih predvode. Najpoznatije revolucije sa ovakvim motivima u modernom svetu su bile liberalne revolucije i komunističke revolucije, kao i povremene nacionalističke revolucije. Za razliku od revolucija, pučevi često ne teže promenama izuzev promene trenutnog vođe. Neki politički filozofi smatraju revolucije sredstvima za postizanje svojih ciljeva. Većina anarhista se zalaže za socijalnu revoluciju kao sredstvo slamanja struktura vlasti, i zamenjivanja ih ne-hijerarhijskim institucijama. Socijalne i socijalno-političke revolucije često spadaju u najradikalnije socijalne pokrete. One utiču na sve društvene komponente, uvode novi socijalni poredak i(li) teže da unište sve ili skoro sve starije strukture. Među marksističkim komunistima postoji podela na one koji su podržavali Sovjetski Savez i ostale takozvane komunističke države, i na one koji su kritički nastrojeni prema ovim državama (neki ih čak odbacujući kao ne-komunističke), na primer trockisti i ortodoksni marksisti. Lenjin, vođa oktobarske revolucije, drži govor. Socijalne i političke revolucije često bivaju „institucionalizovane“ kada ideje, slogani, i ličnosti koje učestvuju u revolucijama nastave da igraju važnu ulogu u društvu, dugo nakon što je revolucija okončana. Komunističke države su često institucionalizovale svoje revolucije kako bi dale legitimitet svojim vladama. Neke ne-komunističke države, kao što su SAD, Francuska ili Meksiko su takođe institucionalizovale revolucije, i nastavljaju da slave sećanje na svoje revolucionarne prošlosti kroz praznike, pesme, i na druge načine. Revolucijama se pristupalo i iz antropološke perspektive. Oslanjajući se na zapise Viktora Tarnera o ritualima i performansima, Bjern Tomasen je tvrdio da se revolucije mogu shvatiti kao „liminalni“ trenuci: moderne političke revolucije veoma podsećaju na rituale i stoga se mogu proučavati u okviru procesnog pristupa.[8] To bi podrazumevalo ne samo fokusiranje na političko ponašanje „odozdo“, već i prepoznavanje trenutaka u kojima se „visoko i nisko“ relativizuju, čine irelevantnim ili podmetnutim, i pri tome se mikro i makro nivoi spajaju u kritičnim vezama. Kulturne, intelektualne i filozofske revolucije[uredi | uredi izvor] Renesansa Protestantska revolucija Naučna revolucija Seksualna revolucija Tiha revolucija Nenasilna revolucija Kulturna revolucija Stounvolska revolucija Tehnološke revolucije[uredi | uredi izvor] Tehnološke revolucije obično dovode do transformacija u društvu, kulturi i filozofiji. Poljoprivredna revolucija Digitalna revolucija Neolitska revolucija Revolucija cena Industrijska revolucija Druga industrijska revolucija

Ava Justin Popović Žitija svetih 1-12 komplet S blagoslovom Nj.P.Episkopa Šabačkovaljevskog Gospodina Jovana BLAGOSLOV SVETOG ARHANĐELA MIHAILA ŽITIJA SVETIH arhimandrit D-r Justin Sp.Popović bivši profesor univerziteta Izdanje Manastira Sv. Ćelije kod Valjeva Beograd 1972/1977. Tvrd povez, plastificirani zaštitni omot, ćirilica, ilustrovano. Prvo izdanje-11 knjiga , dok je februar izdanje 2005. Svaka knjiga ima originalni list sa štamparskim pogreškama, Na predlistu prve knjige pečat manastira Jošanice sa posvetom igumana. Posveta na prvoj strani predgovora. -žitija svetih za januar, strana 901 -žitija svetih za februar, strana 466 -žitija svetih za mart, strana 585 -žitija svetih za april, strana 486 -žitija svetih za maj, strana 657 -žitija svetih za jun, strana 693 -žitija svetih za jul, strana 743 -žitija svetih za avgust, strana 536 -žitija svetih za septembar, strana 613 -žitija svetih za oktobar, strana 695 -žitija svetih za novembar, strana 846 -žitija svetih za decembar, strana 877 Stanje Veoma dobro, kao novo, na dve knjige nedostaje plastificirani zaštitni omot,knjige su odlično očuvane.

Makarski biskup FRA BARTUL KAČIĆ ŽARKOVIĆ, Brist ,1572-Sućuraj, 1645 Ilustrovana u boji,Split ,1999.god,298.strana Knjiga je LUX pakovanje, glanz NOVA. Izdavač: Županija Splitsko-dalmatinska, Sućuraj Makarski biskup fra Bartul Kačić Žarković (Brist, 1572. – Sućuraj, 1645.): Život – djelo – vrijeme, Zbornik radova sa znanstvenog skupa održanog u Sućurju, 24. lipnja 1995., Sućuraj, 1999., 298 str. KAČIĆ ŽARKOVIĆ, Bartul (Žarković, Caççiçh, Xarcovich; Bartol, Bartolo, Bartholomeus), biskup (Brist, 1572 — Sućuraj, 25. VI. 1645). Početnu izobrazbu stekao vjerojatno u franjevačkom samostanu u Zaostrogu, gdje je potom stupio u Franjevački red i proveo novicijat. Ondje je zasigurno završio i osnovnu humanističku školu spremajući se za svećenički poziv. Uprava Provincije Bosne Srebrene poslala ga je u jesen 1600. u Italiju radi nastavka školovanja, pretpostavlja se u Napulj, gdje je tada djelovalo franjevačko Generalno učilište. Nakon završetka studija 1604. nastavio je kao profesor teologije predavati u školi u franjevačkom samostanu Santa Maria La Nova u Napulju 1605–13, potom u novoosnovanoj teološkoj školi u franjevačkom samostanu u Zagrebu 1613–15. Za službovanja u Zagrebu išao je na dvor hrvatsko-ugarskoga kralja Matije II; zauzimao se za obnovu biskupija Makarske i Duvanjske te ishodio od kralja ispravu za subraću, kojom se zabranjuje senjskim uskocima da napadaju na primorje. Neko vrijeme zadržao se u Budweisu (danas České Budějovice), gdje je 1614. primio vijest da ga je kralj imenovao biskupom nanovo obnovljene Makarske biskupije. Papa Pavao V. potvrdio je imenovanje te je 1615. primio biskupski red u crkvi franjevačkoga samostana San Francesco della Vigna u Veneciji i bio svečano ustoličen, vjerojatno o Božiću, u makarskoj crkvi sv. Marije. Prema njegovim navodima, bila mu je povjerena i uprava nad Duvanjskom biskupijom. Nakon preuzimanja službe pohodio je vjernike svoje biskupije te Ramu, Olovo, Sutjesku, Banju Luku i Novi na Uni, susreo se s bosanskim provincijalom Grgurom Marinovićem i u Kreševu pribivao franjevačkoj skupštini na kojoj mu je brat Luka imenovan povjerenikom pohoditeljem. Boravio je uglavnom u samostanu u Zaostrogu, a samo po potrebi odlazio u stolno mjesto Makarsku. God. 1616. novcem zaostroškoga samostana otkupio je očevinu od nekih muslimana i kršćana i 1629. ustupio ju samostanu. Često je putovao izvan biskupije, 1617. boravio je nekim poslom u Beču, a 1621–22. i 1630–32. u Rimu. Promičući štovanje Karla Boromejskoga, za prvoga rimskoga putovanja ishodio je dozvolu za nabavu 60 000 medaljica i križića, a za drugoga kupio 42 524 komada; kanio ih je dijeliti puku u primorju, Zajezerju, Čitluku, Blatu, Rastnu, Duvnu, Livnu, Rami, Imotskom, Gorskoj župi te »ništo malo u Sarajevu onizim Krstjanom«. God. 1626. pribivao je u Splitu posvećenju skradinskoga biskupa T. Ivkovića, 1643. ređenju drivaškoga biskupa J. Lučića u Korčuli, a 1633. predsjedao je sastankom uprave Provincije Bosne Srebrene u Fojnici. Potkraj 1620-ih došao je u sukob sa skadarskim (tzv. stjepanskim) biskupom D. Andrijaševićem zbog granica njihovih jurisdikcija; zato su 1630. pozvani u Rim, gdje su se nagodili da granica njihove crkvene vlasti bude Neretva. Potkraj 1644. ili na poč. 1645. povukao se na imanje u Sućurju, gdje je ubrzo preminuo i bio pokopan u obiteljsku grobnicu u njegovoj kapeli u mjesnoj župnoj crkvi sv. Jurja. Pri rušenju te crkve 1896. grob mu je zasut zemljom, uništeni su natpis i grb na nadgrobnoj ploči, od koje su napravljena sjedala ispred crkve. — U Rim je poslao izvješća (1626, 1630, 1636, 1640. i 1644) o stanju Crkve na području Makarske biskupije (u nekima i Duvanjske). Kao biskup brinuo se za crkve, namještaj i pribor neophodan za službu Božju (nabavljao kaleže, slike, zvona, misno ruho). Njegovim su trudom četiri crkve bile sagrađene (nije poznato koje), a više novih je posvetio. Među suvremenicima uživao je velik ugled te mu je M. Divković 1616. posvetio svoje Razlike besiede, a knjižar i nakladnik hrvatskih knjiga M. Ginammi drugo latinično izdanje Zrcala duhovnoga (Mleci 1621) M. Orbinija. Na hrvatskom jeziku napisao je ćirilicom kratko, nenaslovljeno djelo bez teološke vrijednosti, ali zanimljivo za povjesničare Makarske biskupije i jezikoslovce, latinskim je pisao izvješća u Rim, a talijanskim popratna pisma. Njegovu je rukopisnu ostavštinu, sačuvanu uglavnom u prijepisima, objavio i potanko komentirao S. Kovačić (zbornik Makarski biskup fra Bartul Kačić Žarković, 1999). ---------------------------- Knjiga je NOVA... 0

Ira M. Lapidus - Historija islamskog svijeta 1 i 2 , izdanje Libris . Zapakovano !! NOVO !

ETIKA - Baruh de Spinoza Izdavač: KULTURA Beograd Godina izdanja: 1970. Povez: tvrd povez sa zaštitnim omotom Broj strana: 477 Pismo: latinica Stanje: vrlo dobro

Izdavač: LIBER ZAGREB Biblioteka LIBER Croaticus - Rukopis pronašao i priredio, Latinski predgovor i Indeks sastavio ŠIME JURIĆ, Uvod na hrvatskom jeziku napisao RAFO BOGIŠIĆ, Šiven k o ž n i povez - Jedinstvena knjiga / 1979; Tvrd povez; sitna oštećenja korica i unutrašnjost u odličnom stanju

Knjiga je dobro očuvana,spoljni omot malo zacepljen sa strane pri vrhu. Izvorii tokovi,Zagreb,1976.286 strana. ,,Ja sam Moju stvar na Ništa postavio Prvi odjeljak ČOVJEK I Jedan ljudski život II Ljudi starog i novog vremena 1. Stari 2. Novi 2.1. Duh 2.2. Opsjednuti Utvor Daska 2.3. Hijerarhija 3. Slobodni 3.1. Politički liberalizam 3.2. Socijalni liberalizam 3.3. Humani liberalizam Napomena Drugi odjeljak JA I Vlastitost II Vlastitelj 1. Moja moć 2. Moj obraćaj 3. Moj sebeužitak III Jedini Ja sam Moju stvar na Ništa postavio Što sve neće biti Moja stvar! Prije svega dobra stvar, pa stvar boga, stvar čovječanstva, istinitosti, slobodnosti, humanosti, pravednosti; dalje stvar Mojega naroda, Mojega vladara, Moje otadžbine; na koncu čak stvar duha i tisuću inih stvari. Samo Moja stvar ne treba nikad biti Moja stvar. »Fuj egoist koji samo na se misli!« Nego, pogledajmo kako to s njihovom stvari čine oni za čiju stvar Mi imamo raditi, žrtvovati se i oduševljavati. Vi znate o bogu puno temeljitoga naviještavati i tisućljećima ste »istraživali dubine božanstva« i u dušu mu zreli, te Nam dabome možete kazati kako bog sam tjera »stvar boga« kojoj smo Mi zvani služiti. A Vi to i ne tajite, to tjeranje Gospodinovo. Pa sad što je njegova stvar? Je li on, kao što se od Nas očekuje, neku tuđu stvar, je li stvar istinitosti, stvar ljubavi učinio svojom? Vas ovo neshvaćanje razjaruje i Vi Nas poučavate da je božja stvar svakako stvar istinitosti i ljubavi, no da se ova stvar ne može nazvati njemu tuđom, jer da bog sâm jest istinitost i ljubav; Vas razjaruje uzeće da bi bog Nama bijednim crvima mogao naličiti time što bi tuđu stvar promicao kao vlastitu. »Bog bi se imao zauzeti za stvar istinitosti kad sam ne bi bio istina?« On brine samo za njegovu stvar, no jer on jest Sve u Svemu, stoga i jest sve njegova stvar! Mi pak, Mi nismo Sve u Svemu, i naša je stvar posve malena i prezrena; zato Mi moramo nekoj »višoj stvari služiti«. – Sad je jasno, bog brine samo za Svoje, bavi se samo sobom, misli samo na sebe i ima samo sebe u vidu; jao svemu što njemu nije milo. On ne služi ničem Višemu i zadovoljava samo sebe. Njegova stvar je jedna – čisto egoistična stvar. Kako stoji s čovječanstvom čiju stvar imamo Mi učiniti svojom? Je li njegova stvar možda nekog inog i služi li čovječanstvo nekoj višoj stvari? Ne, čovječanstvo gleda samo sebe, čovječanstvo hoće samo čovječanstvo promicati, čovječanstvo je sebi samom svoja stvar. Da bi se razvilo, pušta ono narode i individue da se izmuče u njegovoj službi a kad su ovi učinili što čovječanstvo treba, tad ih ono iz zahvalnosti baca na smetište povijesti. Nije li stvar čovječanstva jedna – čisto egoistična stvar? Ja ne trebam baš na svakome, tko bi Nam mogao nametnuti njegovu stvar, pokazati, da mu je stalo samo do njega, ne do Nas, samo do njegove dobrobiti, ne do Naše. Pogledajte Si samo one preostale. Žude li istinitost, slobodnost, humanost, pravednost za nečim inim do da se Vi entuzijazmirate i njima služite? Svima je stalo naročito do toga, ako im se najrevnosnije klanja. Promatrajte jednom narod kojeg štite odani patrioti. Patrioti padaju u krvavoj borbi ili u borbi s glađu i nevoljom; zar narod mari za to? Narod postaje gnojem njihovih lešina »cvjetajući narod«! Individue su za »veliku stvar naroda« umrle, a narod im šalje nekoliko riječi hvale i – time profitira. Ja to nazivam unosnim egoizmom. Ta pogledajte onog sultana koji za »njegove« s toliko puno ljubavi skrbi. Nije li on čista nevlastokorisnost sama i ne žrtvuje li se on neprestano za one njegove? Dakako, za »njegove«. Pokušaj jednom i ne pokaži se kao Njegov nego kao Tvoj: Ti ćeš za to, što si uzmakao njegovom egoizmu, dospjeti u tamnicu. Sultan je svoju stvar na Ništa kao na se postavio: on je sebi Sve u Svem, sebi je jedini i ne trpi nikoga tko se usudio ne biti jedan od »Njegovih«. Ta zar nećete Vi na ovim sjajnim primjerima učiti da egoist najbolje prolazi? Ja se s Moje strane time poučujem i hoću, umjesto da dalje služim onom velikom egoisti, radije sâm biti egoist. Bog i čovječanstvo su postavili njihovu stvar na Ništa kao na Sebe. Tad nek i Ja postavim moju stvar jednako na Mene, Ja koji sam kao i bog ono Ništa od sveg inoga, Ja koji sam moje Sve, Ja koji sam Jedini. Ako bog, čovječanstvo, kako Vi uvjeravate, ima dovoljno sadržine u sebi da Sebi budu Sve u Svem; tad Ja njušim da će on Meni još daleko manje manjkati i da se Ja neću morati tužiti na moju »praznost«. Ja [ni]sam Ništa u smislu praznosti nego stvaralačko Ništa, ono Ništa iz kojeg Ja sâm kao stvoritelj Sve otvaram. Dalje od mene sa svakom stvari koja nije posve Moja stvar! Vi mnite da bi Moja stvar morala biti barem »dobra stvar«. Što dobro, što zlo? Ta Ja sam sâm Moja stvar, a Ja sam niti dobar niti zao. Oboje za Mene nema nikakvog smisla. Ono Božansko je božja stvar, ono Ljudsko stvar »čovjeka«. Moja stvar nije niti ono Božansko niti ono Ljudsko, nije ono Istinito, Dobro, Pravno, Slobodno, itd. nego samo ono Moje i ona nije opća nego jest – jedina, kao što Ja jedini jesam. Meni ništa ne nadilazi Mene!``

Izdavac :Hudson Godina : 1981 Povez : mek Stranica: 176 Stanje : veoma očuvana, ilustrovana, na kvalitetnom papiru Moje ostale knjige mozete pogledati preko sledeceg linka: https://www.limundo.com/Clan/diktionaer/SpisakAukcija ili https://www.kupindo.com/Clan/diktionaer/SpisakPredmeta kat.br. F1

Srpske crkve i manastiri - Vladimir Dulović Izdavač VULKAN IZDAVAŠTVO Pismo Ćirilica Povez Tvrd u kožnom povezu Godina 2019 Format 24 x 30 cm Strana 304 NOVA knjiga, u celofanu!!! Kroz 32 priče o prelepim mestima u našoj zemlji, s vrednim zdanjima, burnom istorijom i ponekom zanimljivom legendom, ovo izdanje pruža sjajan i sveobuhvatan uvid u našu pravoslavnu istoriju i umetničku baštinu. Crkve i manastiri predstavljaju ne samo izraz naše vere, već su i jedno od najvažnijih izvora znanja o srpskoj prošlosti, kulturi i istorji. Čitajući o ovim velelepnim zdanjima zapravo saznajemo kako je izgledao svetovni i crkveni život doba u kojem su podignuta, kao i potonju sudbinu koja ih je do današnjih dana obeležila. Detaljne i nadahnute opise prate živopisne fotografije i ilustracije, koje će čitaocu u potpunosti dočarati lepotu naših svetinja.

OBAVEZNO PROCITATI PRE KUPOVINE !!! OVO JE FOTOTIPSKO IZDANJE JEDINOG HRVATSKOG ORIGINALNOG IZDANJA!!!VEOMA KVALITETNO-PERFEKTNO URADJENO U MEKOM -BROS POVEZU-STANJE KNJIGA OD MEKOG POVEZA(KORICA), PAPIRA STAMPE SVE JE ODLICNO! ISBN: Ostalo Godina izdanja: 1983 Jezik:Hrvatski Autor: Strani Herman Dils PREDSOKRATOVCI I-II kapitalno delo iz istorije filozofije Herman Dils: Anticki filozofi; Anticka filozofija Pitagorejci ... Atomisti: Platon; Aristotel; Kant; Hegel; Toma Akvinski- filozofska biblioteka Povez: MEK OBAVEZNO PROCITATI PRE KUPOVINE !!! OVO JE FOTOTIPSKO IZDANJE JEDINOG HRVATSKOG ORIGINALNOG IZDANJA!!!VEOMA KVALITETNO-PERFEKTNO URADJENO U MEKOM -BROS POVEZU-STANJE KNJIGA OD MEKOG POVEZA(KORICA), PAPIRA STAMPE SVE JE ODLICNO! Fototipsko izdanje poznatog i JEDINOG hrvatskog prevoda. 447+418 strana Godina izdavanja: 1983. Povez:broš-mek povez Br.strana: I tom 447, II tom 418 + mapa grčkih plemena i njihovih kolonija u VI/V veku p.n.e.

Odlican primerak. Omot na jednom mestu malo zacepljen, nista strasno.

Mitologija i religija Inka Mitologija i religija Severnoameričkih Indijanaca Mitologija i religija Asteka Mitologija i religija Hetita Mitologija i religija Starih Jevreja Mitologija i religija Etruraca Dečje novine, 1990. 6 knjiga, tvrd povez. 147 + 142 + 116 + 120 + 140 + 128 strana. Veoma očuvane.

Autor: Grupa Autora Broj strana: 1010 Format: B-5 Povez: Tvrd Cena: 2800 din. Biblioteka: Posebna izdanja Oblast: Filosofija, Ostalo www.logos.in.rs Enciklopedija ruske filosofije predstavlja do sada najpotpuniji pregled ruske filosofije od početka njenog uobličavanja ( 11. vek ) do danas. U njoj su iscrpno predstavljeni najznačajniji ruski mislioci, njihove biografije, ideje, dela, kao i najvažnija literatura o njima. Kao odrednice su navedeni i pojedinačni filosofsko-istorijski periodi, ključni pojmovi ( umozrenje, živoznanje, ličnost itd. ) i specifična shvatanja. Na Enciklopediji ruske filosofije je radila velika grupa vodećih ruskih stručnjaka i specijalista sa Moskovskog državnog univerziteta ( MGU ), Instituta za filosofiju Ruske akademije nauka ( RAN ) i mnogih ruskih visokoškolskih ustanova. Ovo kapitalno delo je od neprocenjivog značaja za sve koji se zanimaju filosofijom, književnošću, istorijom, teologijom i društvenim naukama uopšte.

Na jednom mestu sva dela Svetog Justina Ćelijskog. Sabrano u 19 knjiga, bordo boje, tvrdog poveza sa zlatotiskom. Preko 10.000 stranica! Izdaje Manastir Ćelije, Valjevo. Veličina knjige je 24cm. Prodaje se kao komplet. Moguća kupovina na čekove, kreditne kartice, pay pal... Šaljem u inostranstvo! Evo i naslova: 1. Knjiga I - Praznične besede 2. Knjiga II - Nedeljne besede 3. Knjiga III - Pashalne besede 4. Knjiga IV - Pravoslavna crkva i ekumenizam / Svetosavlje kao filosofija života 5. Knjiga V - Akatisti 6. Knjiga VI-VII - Filosofija i religija F.M. Dostojevskog / Dostojevski o Evropi i Slovenstvu 7. Knjiga VIII-IX - Put Bogopoznanja / Filosofske urvine 8. Knjiga X - Tumačenje Svetog Evanđela po Mateju 9. Knjiga XI-XII - Tumačenje Svetog Evanđela po Jovanu / Tumačenje Poslanica Svetog Jovana Bogoslova 10. Knjiga XIII - Tumačenje Poslanica prve i druge Korinćanima Svetog Apostola Pavla 11. Knjiga XIV-XV-XVI - Tumačеnjе Poslanicе Svеtog Apostola Pavla: Efеscima, Filipljanima i Kološanima, Galatima i I i II Solunjanima 12. Knjiga XVII - Dogmatika Pravoslavne Crkve I 13. Knjiga XVIII - Dogmatika Pravoslavne Crkve II 14. Knjiga XIX - Dogmatika Pravoslavne Crkve III 15. Knjiga XX - Setve i žetve 16. Knjiga XXI - Druge besede 17. Knjiga XXII - Zapisi, dnevnici, manja dela 18. Knjiga XXIII/I - Besede I 19. Knjiga XXIII/II - Besede II

ISTORIJA ZAPADNE FILOZOFIJE - Bertrand Rasel Izdavač: KOSMOS Beograd - KARIJATIDE Godina izdanja: 1962. Povez: tvrd Broj strana: 850 Pismo: latinica Stanje: dobro

Zivo ogledalo beskonacnog Leibnizova Monadologija Format:21x14 cm. Broj strana: 178 Izdavač i godina izdanja:demetra 1999 Tvrd povez Vrlo dobro ocuvano. Visina postarine je za slanje putem preporucene tiskovine. Moje ostale knjige mozete pogledati preko sledeceg linka: http://www.kupindo.com/Clan/miloradd/SpisakPredmeta

jean baudrillard fatal strategies Format Paperback 192 pages Publication date 1990 Publication City/Country New York, United States Language English ISBN 0745304044 ISBN 0936756500 Odlicno ocuvana knjiga Sadržaj je na dodatnim slikama. Ako Vas nešto zanima, slobodno pošaljite poruku. Ovo je jedini primerak na sajtu na dan postavljanja! POGLEDAJTE I OSTALE predmete KOJE PRODAJEM POPUST NA VIŠE KUPLJENIH PREDMETA, PITAJTE! KLIKNITE NA LINK http://www.kupindo.com/Clan/zambezi/SpisakPredmeta ------------------------------ 29032021

Odabir najkvalitetnije kože i precizan majstorski, rucni rad, garantuju kvalitet, postojanost i nude najbolje za vaš novac. Ovo specijalno izdanje Biblije je dobar izbor ako želite da poklonite nešto posebno, vredno i trajno vašem prijatelju ili poslovnom partneru. Izuzetan materijal korišćen u procesu ručne izrade i vrhunska preciznost majstora umetnika doprinosi stvaranju utiska da se radi o istinski jedinstvenom predmetu. Primenjujemo razne tehnike graviranja kože, zlatotisak, srebrotisak, suvi žig, time proizvodima dajemo lični pečat i prilagodjavamo vašim potrebama. Izrada klišea za utiskivanje, ukoliko željeni nemamo u ponudi, iznosi 0.4 eura/cm2. Cena ove usluge se anulira prilikom poručivanja više artikala, zavisno od vrednosti artikla. VREME IZRADE max.7-10 DANA. BOJE KOŽE: crna, braon, crvena, bela, teget plava DOSTAVA NA ADRESU 24h OD TRENUTKA SLANJA. Proizvedeno u Srbiji. Ručna izrada. Dimenzije kutije: 320x270x160

FENOMENOLOGIJA DUHA - Georg Vilhelm Fridrih HEGEL Izdavač: BIGZ - filozofska biblioteka Godina izdanja: 1974. Povez: tvrd povez sa zaštitnim omotom Broj strana: 477 Pismo: latinica Stanje: dobro ( zaštitni omot zacepljen, kao na slici )

Autor : Cyril Glasse Ova enciklopedija obrađuje oko 1200 odrednica. Autor je prihvatio islam, a živi na zapadu. Na prevođenju je radila grupa prevodilaca. Djelo je ilustrirano, termini su transkribirani, navođeni su hidžretski datumi. Uopisu islamskih dužnosti i obreda zastupljeni su i stavovi drugih pravnih škola (mezheba)