Pratite promene cene putem maila
- Da bi dobijali obaveštenja o promeni cene potrebno je da kliknete Prati oglas dugme koje se nalazi na dnu svakog oglasa i unesete Vašu mail adresu.
1-25 od 1236 rezultata
Režim promene aktivan!
Upravo ste u režimu promene sačuvane pretrage za frazu .
Možete da promenite frazu ili filtere i sačuvate trenutno stanje
Aktivni filteri
Odlično kao na slikama Izdavač: Mladost - Beograd, 1982. god. Broširan povez, 24 cm. 296 str. Duhovni čovek vidi svet drukčije od ostalog sveta: mnogi gledaju, samo on vidi! Oni gledaju pojave, on sagledava suštinu. Njegove oči gledaju crkvu, ali duh traži dogmu na kojoj ona počiva; on gleda građevinu, ali u njoj vidi okamenjen jedan san; on se vozi u avionu, ali u njemu vidi misao koja leti; pred njim je katanac, ali u njemu vidi simbol nepoverenja među ljudima; gleda sliku, ali pita za njenu umetničku poruku; dok gleda nekoga ko brani rodnu grudu, on je ubeđen da ovaj brani svoja uverenja; kad nekoga gone, on pomisli da ga progone zato što drukčije misli; za njega malo znače sukobi klasa, ako to nisu sudari različitih pogleda na svet; za njega kriza društva nije u raspadu ustanova, već u slomu duha i morala... Tags: Ribari ljudskih duša Metodologija Religija i društvo
Odlično Kao na slikama Autor: Sreten Petrović Izdavač : ČASOPIS IDEJE PK SSO JUGOSLAVIJE Beograd Godina izdanja: 1975 Povez: meki - broširani sa proširenim koricama Pismo: latinica Dimenzije:24 x 14,2 cm Broj stran : 322 Dr Sreten Petrović (rođen 1940. godine u Svrljigu) je srpski filozof, kulturolog i naučnik, redovni profesor estetike Filološkog fakulteta u Beogradu. Sreten Petrović Datum rođenja 1940. Mesto rođenja Svrljig Kraljevina Jugoslavija Biografija Uredi Sreten Petrović rođen je 1940. godine u Svrljigu. Studirao je filozofiju na Filozofskom fakultetetu u Beogradu. Od 1969. godine radi na Filološkom fakultetu u Beogradu, gde 1982. godine dobija zvanje redovnog profesora. Predaje Kulturologiju, Uvod u estetiku i Kulturnu istoriju Srba. Doktorsku titulu dobio je 1971. godine za tezu o Šelingovoj estetici, mitologiji i filozofiji. Kao gostujući profesor predavao je i na Ljubljanskom univerzitetu (1975—1978), na Filozofskom fakultetetu u Nišu (1971—1981), na Filozofskom fakultetetu u Beogradu, kao i na Fakultetetu dramskih umetnosti u Beogradu, gde je od 1985. do 1988. predavao Estetiku. Član je AICA, glavni i odgovorni urednik časopisa Etno-kulturološki zbornik, član redakcije Rečnika pojmova iz likovne umetnosti pri SANU. Za svoj naučni rad dobio je priznanja: Veselin Masleša u Sarajevu 1989. godine, nagradu Saveza jugoslovenskih izdavača 1989. godine, Laza Kostić u Novom Sadu 1997. godine. Dosada najznačajnim njegovim delom smatra se Kulturologija, izdata u Beogradu 2000. godine. Predsednik je upravnog odbora Etno-kulturološke radionice osnovane 1994. u Svrljigu.[1] Ostala dela Uredi Iz oblasti estetike, filozofije, sociologije i psihologije umetnosti Uredi 1972. Estetika i ideologija. Uvod u metaestetiku. Beograd: Vuk Karadžić 1972. Negativna estetika. Šelingovo mesto u estetici nemačkog idealizma. Niš: Gradina 1972. Uvod u antičku retoriku. Niš: Gradina 1975. Estetika i sociologija. Beograd: Ideje 1975. Retorika. Teorijsko i istorijsko razmatranje. Niš: Gradina 1979. Savremena sociologija umetnosti. Beograd: Privredni pregled 1979. Marksistička estetika. Kritika estetičkog uma. Beograd: BIGZ 1983. Marksistička kritika estetike. Beograd: Prosveta 1986. Metafizika i psihologija slike. Beograd: Prosveta/Niš: Gradina 1989. Umetnost i simboličke forme. Sarajevo: Logos 1989. Boja i savremeno srpsko slikarstvo. Beograd/Niš: Udruženi izdavači 1994. Estetika. Beograd: Čip štampa 1995. Retorika. Teorija - Istorija - Praksa. Beograd: Savremena administracija 1997. Kič kao sudbina. Novi Sad: Matica srpska 2006. Dekonstrukcija estetike: Uvod u ontologiju stvaralačkog čina. Banja Luka: Književna zadruga Iz oblasti antropologije, kulturologije i mitologije Uredi 1991. Kultura i umetnost. Niš: Prosveta 1992. Mitologija, magija i običaji. Kulturna istorija Svrljiga, I. Niš: Prosveta 1993. Mitologija raskršća. Niš: Prosveta 1993. Uvod u kulturu Srba. Niš: Prosveta 1995. Mitologija - Kultura - Civilizacija. Beograd: Čip štampa / Lela 1997. Kultura i civilizacija. Beograd: Lela 1997. Mitologija Srba. Niš: Prosveta 1999. Sistem srpske mitologije. Niš: Prosveta 2004. Srpska mitologija u verovanju, običajima i ritualu. Beograd: Narodna knjiga 2006. Uspon Svrljiga između dva svetska rata 1919-1941. Svrljig: Etno-kulturološka radionica
Kao na slikama Prir. Siniša Stojanović Istorija zena Satori Kulture istoka .... Zen (japanski: zen, kineski: č`an, sanskrit: dhjana – motrenje, meditacija [1]) je škola mahajana budizma i disciplina čiji je cilj probuđenje. Zen je svojevrsna tradicija mahajana budizma nastala spajanjem indijske dhjana tradicije, ranobudističke škole praznine i kineske taoističke filozofije, dovedena do najvišeg umetničkog izraza u kulturi Japana.[2] Suština zena je neposredan doživljaj probuđenja (satori), pa su teoretsko znanje i proučavanje religijskih tekstova u drugom planu. Međutim, zen nije protiv filozofskog razumevanja, proučavanja sutri ili razvoja liturgije, ali ih žestoko odbacuje ako postoji opasnost da postanu predmet želje i prepreka za dosezanje jedine bitnosti.[2] Zen tradicija tvrdi da nastavlja direktno, od-uma-do-uma, prenošenje budnosti počev od Bude.[3] Zen smatra da čovek može da dosegne probuđenje kroz sopstvene napore, ali se pojedine škole razlikuju u metodama. Dok rinzai favorizuje šok-tretmane kao što je paradoksalno izražavanje (koan) često praćeno neočekivanim udarcima, soto favorizuje sedeću meditaciju (zazen).[4] U zen predaji postoji mnoštvo primera da su učenici kao odgovor na svoja pitanja dobijali udarac štapom.[5] Zen budizam je posebno uticao na kulturu i disciplinu japanskih samuraja...... Budizam
Izdavač: Veselin Masleša - Sarajevo, 1975. god. Tvrd povez, 20 cm. 258 str. ima potpis bivšeg vlasnika i podvlačenja na samo dve strane a ostalo je uredno i dobro očuvano De finibus bonorum et malorum (o krajnostima dobra i zla) filozofska je rasprava, koju je napisao slavni rimski orator Marko Tulije Ciceron. Predstavlja tri vodeća pogleda na takozvani `finis`, to jest krajnji cilj života: epikurski, stoički, i pogled Peripatetika. Svaki od ovih pogleda predstavlja se u liku jednog od Ciceronovih prijatelja, zastupnika jednog ili drugog gledišta, i nakon svakog izlaganja slijedi Ciceronova kritika ili `refutatio`. Na ovaj način slavni orator izbjegava, ovdje kao i mnogo gdje drugdje, priznati ili prihvatiti bilo koje gledište kao apsolutno istinito. Potraga za `krajnjim ciljem` - to jest za time što čovjek valja željeti od života ne kao sredstvo za drugi cilj, već kao najviši cilj - od izuzetnog je značaja u starih filozofa. Vjerovalo se da će izbor pravog krajnjeg cilja dati čovjeku, učeniku filozofije, smjer pokreta u kome idući može se sve više i više približiti apsolutnoj vrlini, to jest Bogu.
ISLAM I MUSLIMANI JEAN-RENE MILOT (autor) Izdavač: Kršćanska sadašnjost Zagreb I.Uvod II.Prorok Muhamed III.Kur`an IV.Islam u povijesti V.Islamska predaja i zakon VI.Islamska teologija VII.Muslimanska zajednica VIII.Islam i moderni svijet (Vahabizam...), Ilustracije, Kazala, Latinica, 159 str. Knjiga u PERFEKTNOM stanju Stanje```10``` 1k
Knjiga je dobro očuvana. ,,`Sva trojca, Hese, Jung i Serano, bili su pesnici, mistici i ljudi osvetljeni „svetlošću sa Istoka“. Pričom o dva prijateljstva i poslednjim godinama „hermetičkog kruga“ u kojem su se Hese i Jung kretali, Migel Serano, treći i najmlađi član kruga, sa stavom povlašćenog svedoka zatvorio je taj krug i preneo nam poslednje poruke dva mudraca za sva vremena, povezana filozofijom, načinom života i umiranja, delom koje su stvorili. Poruke koje izviru iz knjige Jung i Hese, tog izuzetnog dokumenta, inspirišu sve tragaoce za istinom, kako one koji „putuju na Istok“ kao Heseovci junaci, tako i one koji se suočavaju sa nasleđem svoje hrišćanske prošlosti na Zapadu sa kojeg su potekli. Dušica Lečić Toševski Mnogo je već dobrih knjiga napisano o životu i delu Karla Gustava Junga i Hermana Hesea u toku njihovih života, a naročito posle smrti ovih duhovnih velikana dvadesetog veka (Jung je preminuo 1961, a Hese 1962. godine). Oni koji su voleli i cenili Junga i Hesea revnosno su pratili objavljivanje ovakvih knjiga i iz njih saznavali mnoge pojedinosti o njihovom ličnom životu, često iz pera vrhunskih svetskih stručnjaka iz oblasti književnosti, psihijatrije, psihologije i antropologije. I onda kada je izgledalo da polako jenjava interesovanje za ovu dvojcu neobičnih stvaralaca, ili da su oni zanimljivi još samo stručnjacima („jungovcima“ i „heseovcima“), 1966. godine se pojavila čudesna knjiga Migela Serana Jung i Hese – hermetički krug, koja je ovoga puta usmerila interesovanje u jednom drugom pravcu. Vladeta Jerotić```
Izdavač: .... Godina izdanja: .... Povez: Broširan Format: 20 cm Broj strana: 255 Stanje: Veoma dobro SADRŽAJ 1. Čudesni svetac koji melje žito – Poštovanje – Priča o filozofskom značenju mlevenja žita 2. Cilj pisanja ove knjige – Nesposobnost i hrabrost u preduzimanju ovog poduhvata – Uzavreli razgovori – Dobijanje značajnog i proročkog naziva „Hemadpant” – Potreba za guruom 3. Sai Babino odobrenje i obećanje – Dodeljivanje zadataka poklonicima – Babine priče kao svetionik – Njegova majčinska ljubav – Rohilina priča – Njegove reči slatke kao nektar 4. Misija svetaca – Sveto mesto Širdi – Ličnost Sai Babe – Izjava Golibua – Pojavljivanje Vitala – Kirsagarova priča – Das Ganuovo kupanje u Prajagu – Bezgrešno začeće Sai Babe i Njegov prvi dolazak u Širdi – Tri rezidencije (vade) 5. Babin povratak sa Čand Patilovom svadbenom povorkom – Pozdravljen i oslovljen kao Sai – Kontakt sa drugim svecima – Njegova nošnja i dnevna rutina – Priča o padukama – Rvanje sa Mohidinom i promena načina života – Pretvaranje vode u ulje – Lažni guru Đavhar Ali 6. Efikasnost dodira guruove ruke – Ram Navami festival – Poreklo, transformacija itd. Popravke na džamiji 7. Predivna inkarnacija – Ponašanje Sai Babe – Njegova jogijska praksa – Njegova sveprisutnost i milost – Služenje gubavog poklonika – Slučaj sa kugom g. Kaparda Odlazak u Pandarpur 8. Važnost ljudskog rađanja – Sai Baba prosi hranu – Služenje Baiđabai – Sai Babina spavaonica – Njegova naklonost prema Kušalčandu 9. Efekti povinovanja i nepovinovanja Babinim uputstvima pred nečiji odlazak – Nekoliko primera – Prosjačenje i njegova neophodnost – Iskustva poklonika iz Tarkad porodice – Kako je Baba obilno nahranjen 10. Sai Babin stil života – Njegova daska za spavanje – Njegov boravak u Širdiju – Njegova učenja – Njegova poniznost – Nanavali, najlakša staza 11. Sai kao Sagun Brama – Dr Panditovo bogosluženje – Hađi Sidik Falke – Kontrola nad elementima 12. Saijeve lile – Iskustva (1) Kaka Mahađani, (2) Dumal Pleader, (3) gđa Nimonkar, (4) Mule Šastri, (5) Doktor 13. Još Saijevih lila – Isceljenje bolesti kod (1) Bimađi Patil, (2) Bala Šimpi, (3) Bapusahib Buti, (4) Alandi Svami, (5) Kaka Mahađani, (6) Datopand iz grada Harda 14. Ratanđi Vadia iz grada Nanded – Sveti Mulisahib – Dakšina 15. Naradija kirtan padati – G. Čolkarov nezašećereni čaj – Dva guštera 16-17. Brzi Brama-džnan 18-19. Kako je Hemadpant primljen i blagoslovljen – Priče g. Sate i gđe Desmuk – Ohrabrivanje dobrih misli da se ostvare – Raznovrsnosti u upadešu – Učenja u vezi sa klevetanjem i nadoknadom za rad 20. Kako je Das Ganuov problem rešila Kakaova služavka 21. Priče o (1) V.H. Takuru, (2) Anantrao Patankaru, i (3) pravobraniocu iz Pandarpura 22. Spašavanje od ujeda zmije (1) Balasahib Mirikara, (2) Bapusahib Butija, (3) Amir Šakara, (4) Hemadpanta – Babino mišljenje u vezi ubijanja zmija 23. Joga i luk – Izlečenje Šame od ujeda zmije – Uredbe u vezi kolere su prekršene – Teška iskušenja posvećenosti učitelju 24. Babina duhovitost i humor – Čudo sa leblebijama – (1) Hemadpant, (2) Sudama, (3) Ana Činčanikar protiv ujne (maušibai) 25. Damu Ana Kasar iz Ahmednagara (1) Špekulacije, (2) Amra lila 26. Priče o (1) Bakta Pant, (2) Hariščandra Pitale, (3) Gopal Ambadekar 27. Milost prikazana kroz davanje Bagvata i Višnu sahasranama – Diksitova vizija boga Vitala – Gita Rahasja – Gospodin i gđa Kapard 28. Vrapci koje je privukao Širdi (1) Lakšmičand, (2) dama iz Burhanpora, (3) Mega 29. Priče o (1) Bađan grupi iz Čenaja, (2) Tendulkarovi (otac i sin), (3) Kapetan Hate, (4) Vaman Narvekar 30. Privučeni u Širdi (1) Kakađi Vaidja iz Vanija, (2) Ramlal Punđabi iz Bombaja 31. Umiranje u Babinom prisustvu (1) Sanjasi Viđajanand, (2) Balaram Mankar, (3) Nulkar, (4) Mega, (5) tigar 32. U potrazi za guruom i Bogom – Post koji nije odobren 33. Veličanstvenost svetog pepela (udi) – Kako su izlečeni ubod škorpiona i slučaj kuge – Čudo u Đamneru – Bolest Narajana Raoa – Balabua Sutar – Apasahib Kulkarni – Haribau Karnik 34. Veličanstvenost svetog pepela udi (nastavak) - Doktorov nećak – Dr Pilej – Šamina svastika – Devojka Iranka – Gospodin iz Harda – Dama iz Bombaja 35. Testiran i potvrđen – Kaka Mahađanijev prijatelj i gazda – Bandrin slučaj insomnije – Bala Patil Nevaskar 36. Čudesne priče o (1) dva džentlmena iz Goe, (2) gospođi Aurangabadkar 37. Čavadi povorka 38. Babin handi – Nepoštovanje svetilišta – Šolja neobranog mleka 39. Babino znanje sanskrita – Njegova interpretacija stiha iz Gite – Izgradnja Samadi mandira 40. Priče o Babi: (1) Prisustvovanje Udjapan ceremoniji gđe Dev u formi sanjasina uz pratnju još dvoje, (2) Poseta Hemadpantovoj kući u formi Njegove slike 41. Priča o slici – Krađa starih krpa i čitanje Dnjanešvari 42. Babina smrt – Prethodne naznake – Sprečavanje smrti Ramčandra Dada Patila i Tatja Kote Patila – Milosrđe prema Lakšmibai Šinde – Poslednji trenutak 43-44. Babina smrt (nastavak) – Pripreme – Samadi mandir – Lomljenje cigle – Sedamdeset dvosatni samadi – Đogova sanjasa – Babine reči kao nektar 45. Kakasahibova sumnja i Anandraova vizija – Drvena daska – Babino postolje kreveta, a ne poklonikovo 46. Babin put u Gaju – Priča o dve koze 47. Babina prisećanja – Priča o Virbadrapi i Čenbasapi (zmija i žaba) 48. Suzbijanje nesreće kod poklonika – Priče o (1) g. Ševade, (2) Sapatnekar 49. Priče o (1) Hari Kanoba, (2) Somadev Svami, (3) Nanasahib Čandorkar 50. Priče o (1) Kakasahib Diksit, (2) Šri Tembe Svami, (3) Balaram Durandar EPILOG ARATI
ŠRI ŠANKARAĆARYA - VIVEKAĆUDAMANI DRAGULJ RAZLIKOVANJA RETKO IZDAVAČ: MILIVOJE VUČKOVIĆ STRANA: 93 MEKOG POVEZA DIMENZIJA: 20 CM STANJE: PODVLAČENA, KOMENTARISANA SA VERTIKALAMA I KVAKICAMA SA REČNIKOM NA KRAJU GRAFITNOM OLOVKOM, PRVA RUKA, OČUVANA, KNJIGA KAO NA SLICI, OCENA: 4... DOSTAVU PLAĆA KUPAC,
Pripovedački majstor Nil Gejmen predstavlja vam čuvene nordijske mitove u novom svetlu. Gejmen u drevnoj mitologiji odavno nalazi nadahnuće za maštovite svetove svog stvaralaštva. U ovoj knjizi on se vraća na izvorište i prenosi nordijske pripovesti u skraćenom i prilagođenom obliku; ove drevne priče čitaju se gotovo kao roman. Povest počinje stvaranjem devet svetova iz legende, detaljno se bavi doživljajima bogova, patuljaka i divova, i dostiže vrhunac kada nastupi Ragnarok, sumrak bogova i ponovno rođenje sveta i ljudi. Kroz elegantnu i duhovitu Gejmenovu prozu stičemo uvid u žestoka rivalstva između bogova, njihovu lakovernost i ljubav prema obmani, pratimo njihove postupke vođene strastima. Gejmen jeste ostao veran mitovima, ali je udahnuo nov život Odinu, vrhovnom bogu, mudrom, smelom i lukavom, potom Toru, Odinovom sinu, neverovatno snažnom a ipak ne najmudrijem među bogovima, i Lokiju, sinu divova, prevarantu i neprevaziđenom spletkarošu. „Uz malo slobodnije, modernije tumačenja poznatih priča, Gejmen se sladi sitnim spletkama bogova koliko i njihovim junačkim delima. U ovim čitljivim, prepričanim mitovima, uobrazilja je uvrnuta, stvarna i zlokobna.“ Boston Globe „Napeto, izuzetno zanimljivo i divno; čuvene priče u novom ruhu. Kada uhvatite blistavi ritam ove proze, uživaćete u čitanju i nećete želeti da stanete, opčinjeni Gejmenovim veštim pripovedanjem.“ Washington Post Povez knjige : mek Strana : 272 Format : 13x20 cm Pismo : latinica
Već od samog naslova ove knjige, Bertrand Rasel nam sugeriše da sreća ne dolazi sama od sebe, ni od prirode niti od ma kakvog neljudskog bića; ona potpuno i isključivo zavisi od ljudi, od svakog pojedinca i od celine ljudske zajednice; sreću ne treba čekati nego je osvajati, na ovom svetu i u ovom životu, i to ne sutra nego danas, ne negde tamo nego ovde, tu među ljudima. U ovoj knjizi će čitalac naći Raselovo shvatanje uzroka nesreće i sreće u životu savremenog čoveka, kao i bogatstvo ideja i saveta, pravu raskoš duha i lepotu stila. „Dobar život je onaj koji je inspirisan ljubavlju, a rukovođen znanjem.” Bertrand Rasel Format: 14,5x20,5 Broj strana: 195 Pismo: latinica Povez knjige: broš
"Kako davati" je jedna od najznačajnijih knjiga antičke filozofije napisana od strane rimskog filozofa i državnika, Lucija Aneja Seneku. Ova knjiga se bavi pitanjem davanja i filantropije, te nam pruža uvid u Senekinu filozofiju o davanju, sreći i moralnosti. Seneka smatra da je davanje jedan od ključnih elemenata srećnog i ispunjenog života, te da se istinska sreća ne može postići bez nesebičnog davanja drugima. On nas uči da davanje ne bi trebalo biti motivisano samo sažaljenjem i samilosti prema drugima, već da bi trebalo biti izraz naše dublje moralne prirode i našeg odgovornog odnosa prema drugima. Ova knjiga nas takođe uči kako da dajemo na najbolji mogući način, u skladu sa našim vrednostima i moralnim principima. Seneka nas podstiče da razvijemo svest o potrebama drugih, ali i da pronađemo načine da naše davanje bude efikasno i korisno za društvo u celini. Ukoliko želite da pročitate ovu izuzetno inspirativnu i duboko filozofsku knjigu o davanju, moralnosti i sreći, poručite knjigu "Kako davati" od Seneka. Ova knjiga će vas inspirisati da razmislite o tome kako možete doprineti društvu i svetu oko sebe, i pomoći će vam da pronađete svoj put ka sreći i ispunjenju.