Pratite promene cene putem maila
- Da bi dobijali obaveštenja o promeni cene potrebno je da kliknete Prati oglas dugme koje se nalazi na dnu svakog oglasa i unesete Vašu mail adresu.
1-25 od 406 rezultata
Režim promene aktivan!
Upravo ste u režimu promene sačuvane pretrage za frazu .
Možete da promenite frazu ili filtere i sačuvate trenutno stanje
Aktivni filteri
lepo očuvano kao na slikama srpsko izdanje Tako je govorio Zaratustra (nem. Also sprach Zarathustra) djelo je njemačkog filozofa Fridriha Ničea, nastalo između 1883. i 1885, a koje govori o starom šamanu koji se spušta sa svoje planine među narod iz želje da nauči nešto od njih i da narodu podari svoje znanje. Prilikom spuštanja u selo, nailazi na razne ljude, od kojih doznaje njihove tajne. Tako je govorio Zaratustra Also sprach Zarathustra.GIF Naslovnica prvoga izdanja On je, zapravo, u potrazi za čovjekom sebi ravnim, ali mnogi ne razumiju njegovu filozofiju i ismijavaju ga, no ima i onih koji mu se dive. „Zaratustra“ je njemačka verzija imena persijskog proroka Zoroastra (Zaraθuštra), navodnog osnivača zoroastrizma, koji je jako uticao na judaizam i zatim hrišćanstvo. U knjizi postaje jasno da Niče prikazuje „novog“ ili „drukčijeg“ Zaratustru, koji okreće tradicionalni moral naglavce. Najslavniji odlomak nalazi se na početku knjige: Zaratustra se spušta s planine, razgovara s nekim čovjekom i zatim se pita: „Je li moguće da ljudi još ne znaju da je Bog mrtav?“ Zbog svojih razmatranja, to je jedno od najpoznatijih filozofskih djela ovoga autora, a stil pisanja je nedvosmisleno svrstao Zaratustru i u vrhunce svjetske književnosti. antihrist volja za moc s one strane dobra i zla
Autor (i): Martin Heidegger Format: 24x14 cm. Broj strana: 175 Izdavač i godina izdanja: Niro Mladost 1979 Mek povez Dobro ocuvano. Visina postarine je za slanje putem preporucene tiskovine. Moje ostale knjige mozete pogledati preko sledeceg linka: http://www.kupindo.com/Clan/miloradd/SpisakPredmeta
„Aristotel je mislilac u kome je helenska filozofija dostigla najviši rascvat, jer je ceo helenski svet obuhvatio svojim političkim, i celu prirodu, svojim prirodnjačkim spisima.Aristotel se ne slaže s Platonovom teorijskom osudom dramskog pesništva, i njegov spis O pesničkoj umetnosti, ako se u njemu i ne spominje Platon, nije u stvari drugo nego dopunjavanje i ispravljanje Platonovog shvatanja dramskog stvaralaštva.Na Platonovu osudu umetnosti odgovorio je Aristotel svojim učenjem o katarsi, kao i celom svojom Poetikom, koja se može uzeti kao pritajen protest protiv idealističkog shvatanja njegova učitelja.Ovde su i začeci docnijih ideja o umetnosti kao specijalnoj vrsti mišljenja u slikama. Sve do današnjeg dana zadivljuju nas činjenice koje Aristotel daje u vidu obrazaca analize umetničkih dela.“ Miloš N. Đurić Prevod s originala, predgovor i objašnjenja Miloš N. Đurić
„Ovaj dijalog dobio je ime po gozbi koju je u svome domu priredio mladi tragički pesnik Agaton kad je, u tragičkom nadmetanju, god 416. o Lenejama, prvi put stekao pobedu svojom tetralogijom. Gozba predstavlja vrhunac umetničkog razvitka Platonove ličnosti, ona je njegovo najveće umetničko delo, u kome se udruživanjem dijalektike i mitskoga uobličavanja otkrivaju najdublja saznanja. Ona je ogledalo Platonove mnogostrane ličnosti, jer se u njoj nerazlučno udružuju dijalektičarska oštrina, prirodnjačka obdarednost posmatranja, besednička moć, pesnička mašta, misti carska snaga vizije..“Prevod s originala, pogovor i objašnjenja Miloš N. Đurić
Beograd 2009. Mek povez sa klapnama, ćirilica, 164 strane. Knjiga je nekorišćena (nova). U jednom prelomnom trenutku svoga života i rada, Bela Hamvaš (1897-1968) je izveo sopstvenu računicu: šta je hteo i šta je uradio. Račun je porazan i veličanstven: `Morao sam da naučim da svaka muka i nevolja, pad, lom, patnja pripada mojoj sudbini. Morao sam da saznam kako sam ranjen, i pobeđen sam. Nije mi bilo dopušteno da ustuknem. Nije mi bilo dopušteno da se prodam sreći. Na koncu sam počeo da uviđam smisao patnje.“ Delo je ostalo u rukopisu, objavljeno je tek 45 godina posle nastanka i 30 godina posle autorove smrti. Ali je Hamvaš i posle izvođenja ovoga računa nastavio da piše, tako je nastala druga polovina njegovog velikog opusa: eseji, studije, romani. Ispostaviće se da je on jedan od onih velikih stvaralaca čije delo ne zastareva, njegovo vreme tek dolazi, njegova misao će oploditi i osvestiti mnoge čitaoce i stvaraoce.Izuzetna je i veoma retka privilegija koju ima čitalac kada mu je omogućeno da se približi nepristupačnim dubinama jednog ovakvog stvaraoca i mislioca. Hamvaš za sebe tvrdi da je mađarski Hiperion koji je odricanjem i patnjom stigao do istine koju nudi narodu. Hiperion je zapravo sin boga Heliosa, Sunca, koji ljudima i zemlji šalje svetlost i toplotu; ali Hiperion nije samo rođen kao bog, nego je i titan koji je pobeđen u pobuni titana i koga Uran zatvara u podzemnu tamu. On je istovremeno trijumfalni bog i pobeđeni, patnički titan. Za njega ne može ni da postoji sreća u uobičajanom ljudskom smislu. Hamvaš je prevalio ogroman unutarnji put, ali i put realizacije, dok je stigao do ovakvih saznanja koja nam nudi. Izričito veli da bez stvaralaštva, dakle jedne vrste realizacije u književnom delu, ne bi mogao opstati. Ali i pored uzbudljivog sleda Hamvaševe misli, značajno je zapaziti s kolikom pažnjom i usredsređenošću pisac saopštava nizove pisama, pažljivo odabirajući i teme i njihov raspored. Težina misli i lakoća saopštavanja gotovo ljudski nesaopštljivih ideja dozirana je s takvom preciznošću da izaziva potrebu analize i saznavanja više nego ijedno drugo Hamvaševo delo.
Ogledi o sociologiji umjetnosti, Lucien Goldmann Zagreb 1987. Mek povez, 257 strana. Knjiga je veoma dobro / odlično očuvana. Sadržaj: Prcdgovor (Vjekoslav Mikecin) 1. Dijalektički materijalizam i povijest književnosti (prevela Divina Ježić) 2. Skriveni Bog (prevela Ana Buljan) Cjelina i dijelovi Tragična vizija: Bog Tragična vizija: svijet Tragična vizija : čovjek Vizija svijeta i društvene klase Tragična vizija u Racineovu kazalištu 3. Pojam značenjske strukture u povijesti kulture (prevela Ksenija Marković) 4. Geneza i struktura (prevela Ingrid Šafranek) 5. Estetika mladog Lukacsa (prevela Ana Buljan) 6. Uvod u sociologiju romana (prevela Avenka Zurić) 7. Genetičko-strukturalistička metoda u povijesti književnosti (prevela Ingrid Šafranek) 8. Međuzavisnost industrijskog društva i novih oblika kulturnog stvaralaštva (prevela Ana Buljan) 9. Genetov teatar. Pokušaj sociološke studije (prevela Ingrid Šafranek) 10. Pohvalnice III. Saint-Johna Persea (prevela Ingrid Šafranek) 11. O metodi proučavanja kulturnih i književnih tvorevina (prevela Ingrid Šafranek) 12. Subjekt kulturnog stvaranja (prevela Ana Buljan) Bibliografska napomena Kazalo imena
„Razmatranja o samom sebi je dnevnik Marka Aurelija, rimskog cara i poslednjeg velikog predstavnika stoičke filozofije, u kome je car naslikao intimnog sebe, kao onaj umetnik što potomstvu ostavlja svoj portret. Ono što najviše zrači iz toga dnevnika, koji nije drugo nego monolog iz tragedije velikog srca, jeste iskrenost carevih sopstvenih osećanja. Šta su bolovi napravili od njega kao čoveka, muža, roditelja i cara, a šta je on kao mudrac napravio od bolova! Sve što je car-filozof pisao o životu i ljudskoj bedi zadahnuo je osećanjima koja je sam negovao. Vidna je sumnja koja često izbija iz njegova verovanja, vidan je bol koji je bolovao u časovima sumnje, napor da razumom stečene misli pomiri s verom u svom osećanju, kao što je vidna i vera u nepobedivost ljudskog uma, koji ga spasava od asketske suvoće, kvijetizma i očajanja.“ Miloš N. Ðurić Prevod sa grčkog Albin Vilhar ; predgovor Miloš...
Svedocanstva i fragmenti Preveo i priredio Niko Majnaric Izdavac - MH, Zagreb Godina - 1950. Knjiga u dobrom stanju,bez ostecenja,sa podvlacenjima grafitnom olovkom koja je moguce ukloniti,sa potpisom prethodnog vlasnika na prvoj strani,mek povez,format 20 cm,130 str. (84)
Nietzscheova metafizika - Martin Heidegger Ecce homo: kako se biva što se jest - Friedrich Nietzsche Pabirci iz Nietzscheove ostavštine Priredio i preveo Šime Vranić Izdavač: Centar za kulturnu djelatnost SSO Zagreb Godina izdavanja: 1980 Broj strana: 350 Povez: MEK Format: 21 x 13 cm
Osvajanje Sreće Bertrand Rasl Minerva, Subotica 1982 g./188 str. ODLIČNO očuvana Knjiga se sastoji od dva dela: `Uzroci nesreće`i `Uzorci sreće`. Poglavlja prvog dela- Prvo poglavlje : Zbog čega su ljudi nesrećni? Drugo poglavlje : Bajronovska nesreća Treće poglavlje : Takmičenje Četvrto poglavlje : Dosada i uzbuđenje Peto poglavlje : Umor Šesto poglavlje : Zavist Sedmo poglavlje : Osećanje krivice Osmo poglavlje : Manija gonjenja Deveto poglavlje : Starah od tuđeg mišljenja Poglavlja drugod dela- Deseto poglavlje: Je li sreća još moguća ’ Jedanaesto poglavlje: Polet Dvanaesto poglavlje : Naklonost Trinaesto poglavlje : Porodica Četrnaesto poglavlje : Rad Petnaesto poglavlje : Bezlična interesovanja Šesnaesto poglavlje : Trud i rezignacija Sedamnaesto poglavlje : Srećan čovek
Knjiga je potpuno NOVA. Izdavac - Ukronija Broj strana - 152 12x21 Razmatranja o samom sebi je dnevnik Marka Aurelija, rimskog cara i poslednjeg velikog predstavnika stoičke filozofije, u kome je car naslikao intimnog sebe, kao onaj umetnik što potomstvu ostavlja svoj portret.
PLATON ODBRANA SOKRATOVA KRITON Predgovor - Branislav Petronijević Prevod i komentari - Miloš N. Đurić Izdavač - Izdanje francusko-srpske knjižare, Beograd Godina - 1930 102 strana 21 cm Povez - Broširan Stanje - Kao na slici, korice se odvajaju od ostatka knjige, stranice su loše povezane, sve stranice su na broju, tekst bez podvlačenja Ako Vas nešto zanima, slobodno pošaljite poruku.
-
Kolekcionarstvo i umetnost chevron_right Knjige
Opis O autoru Dodatne informacije UMETNIČKA DELA KAO OSOBE. Ako se pođe od premise da se umetnička dela ponašaju poput živih osoba i da su stoga u stanju da „kažu“ nešto, postavlja se pitanje da li se tu radi o jednoj defektnoj metafori. Ona to – očito je – doslovno ne mogu da čine. A ipak, ta vrsta izražavanja pronalazi se i u svakodnevnim razgovorima i u teorijskim spisima. Statue Frasikleje i Mojsija nam govore o antičkoj Grčkoj i renesansnoj Italiji. Ovakva vrsta glagola primenjuje se, naravno, i u pogledu književnih dela. Jedan roman kazuje nešto o određenoj istorijskoj epohi u kojoj je nastao, pesma o stanju autorove duše, njegovom doživljaju sveta, i slično. Da li je snaga metafora u tome da ih čitalac ili slušalac ne primeti? Blizina između „reći“ i „biti-o-nečemu“ neosporna je u tolikoj meri da se previđa i na kraju gubi razlika između njih. (Iz predgovora) Umetnička dela kao osobe u Biblioteci Minima: https://akademskaknjiga.com/katalog/od-obrazovanja-do-neobrazovanja-tri-teorije/ Mauricio Feraris (Maurizio Ferraris, 1956. Torino) je italijanski filozof i naučnik, čije je ime posebno povezano sa filozofskom strujom nazvanom „novi realizam“ – Ferraris je 2012. godine napisao Manifest novog realizma, koji je objavio SUNY Press u 2014. – koja deli značajne sličnosti sa spekulativnim realizmom i objektno orijentisanom ontologijom. Učenik Đanija Vatima, pod uticajem Žaka Derride, Feraris je počeo kao teoretičar hermeneutike pre nego što je svoju pažnju usmerio na analitičku filozofiju. Tokom godina uspeo je da stvori efikasnu sintezu između dva pristupa, stvarajući novi ontološki realizam koji odbacuje Kantov šematizam u domenu saznanja. Od 1995. godine, Mauricio Feraris je profesor filozofije na Odeljenju za književnost i filozofiju na Univerzitetu u Torinu, gde takođe vodi LabOnt (Laboratorija za ontologiju). Studirao je u Torinu, Parizu i Hajdelbergu i predavao je na velikim evropskim univerzitetima. Urednik je časopisa „Rivista di Estetica“ i član je uredništva „Critiqu“. Od 1989. do 2010. Feraris je redovno doprinosio kulturnom dodatku italijanskog lista „Il Sole 24 ORE“. Od 2010. godine piše za kulturnu sekciju „La Repubblica“. Njegove glavne stručne oblasti su hermeneutika, estetika i ontologija. Migel Tamen (Miguel Tamen, PhD Univerziteta u Minesoti, 1989.) trenutno je dekan Škole za umetnost i humanističke nauke na Univerzitetu u Lisabonu, gde je profesor teorije književnosti i gde je bio suosnivač i predsedavajući Programom u teoriji književnosti. Održavao je posete na Univerzitetu Stanford, Univerzitetu Masačusets i dugi niz godina na Univerzitetu u Čikagu. Bio je viši saradnik Marte Saton Viks (Martha Sutton Weeks) u Stanfordskom humanističkom centru 2003-4 i 2010-11 Rokfeler stipendista u Nacionalnom humanističkom centru. Napisao je devet knjiga, i mnogo članaka i eseja. Težina 0,16 кг Godina izdanja 2020 Pismo latinica Povez mek Broj stranica 135 str. ISBN 978-86-80484-58-7 Dimenzije 115x175