Pratite promene cene putem maila
- Da bi dobijali obaveštenja o promeni cene potrebno je da kliknete Prati oglas dugme koje se nalazi na dnu svakog oglasa i unesete Vašu mail adresu.
76-100 od 1628 rezultata
Režim promene aktivan!
Upravo ste u režimu promene sačuvane pretrage za frazu .
Možete da promenite frazu ili filtere i sačuvate trenutno stanje
Aktivni filteri
PLATON ODBRANA SOKRATOVA KRITON Predgovor - Branislav Petronijević Prevod i komentari - Miloš N. Đurić Izdavač - Izdanje francusko-srpske knjižare, Beograd Godina - 1930 102 strana 21 cm Povez - Broširan Stanje - Kao na slici, korice se odvajaju od ostatka knjige, stranice su loše povezane, sve stranice su na broju, tekst bez podvlačenja Ako Vas nešto zanima, slobodno pošaljite poruku.
Pol i karakter / Oto Vajninger Beograd 1986. Mek povez, 575 strana. Napomena: pohabane korice; unutrašnjost knjige je veoma dobro očuvana. `Pol i karakter` je knjiga koja se bavi temom polne psihologije i polnog identiteta. Autor, Oto Vajninger, proučava razlike između muškaraca i žena u pogledu mentalnih karakteristika i ponašanja. Knjiga je napisana sa naučnog aspekta, ali je pristupačna i svima koji se interesuju za ovu temu. U njoj se analiziraju mnogi aspekti koji utiču na polnu psihologiju, kao što su kultura, religija, biologija i društvene norme. Ukoliko ste zainteresovani da saznate više o polnom identitetu i psihologiji, `Pol i karakter` je knjiga koju ne smete propustiti.
Tako je govorio Zaratustra je delo nastalo između 1883. i 1885., a koje govori o starom šamanu koji se spušta sa svoje planine među narod iz želje da nauči nešto od njih i da narodu podari svoje znanje. Prilikom spuštanja u selo nailazi na razne ljude od kojih doznaje njihove tajne. Zaratustra je zapravo u potrazi za čovekom sebi ravnim, ali mnogi ne razumeju njegovu filozofiju i ismejavaju ga, međutim ima i onih koji mu se dive. „Zaratustra“ je nemačka verzija imena persijskog proroka Zoroastera (Zaraθuštra), navodnog osnivača zoroasterizma, koji je uticao na judaizam, a zatim i na hrišćanstvo. Dakle, knjiga ne prikazuje istorijskog Zaratustru, o kojem imamo vrlo malo podataka, već se koristi njegova mističnost stvarajući jednog ne-istorijskog Zaratustru, koji želi tradicionalni moral okrenuti naglavačke. Najslavniji odlomak nalazi se na početku knjige: Zaratustra se spušta s planine, razgovara s nekim čovekom i zatim se pita: „Da li je moguće da ljudi još ne znaju da je Bog mrtav?“ Zbog svojih razmatranja to je jedno od najpoznatijih filozofskih dela ovoga autora, a stil pisanja je nedvosmisleno svrstao Zaratustru i u vrhunce svetske književnosti. __________________ FRIDRIH NIČE TAKO JE GOVORIO ZARATUSTRA `Knjiga za sve i ni za koga` Mono & Manana Press BEOGRAD; 2OO2; Biblioteka: BLAGO Preveo sa nemačkog: BRANIMIR ŽIVOJINOVIĆ HRONOLOGIJA ŽIVOTA I STVARALAŠTVA FRIDRIHA NIČEA __________________ Latinica Tvrde korice Šiven povez Obeleživač stranica 444 str.
-
Kolekcionarstvo i umetnost chevron_right Knjige
Opis O autoru Dodatne informacije UMETNIČKA DELA KAO OSOBE. Ako se pođe od premise da se umetnička dela ponašaju poput živih osoba i da su stoga u stanju da „kažu“ nešto, postavlja se pitanje da li se tu radi o jednoj defektnoj metafori. Ona to – očito je – doslovno ne mogu da čine. A ipak, ta vrsta izražavanja pronalazi se i u svakodnevnim razgovorima i u teorijskim spisima. Statue Frasikleje i Mojsija nam govore o antičkoj Grčkoj i renesansnoj Italiji. Ovakva vrsta glagola primenjuje se, naravno, i u pogledu književnih dela. Jedan roman kazuje nešto o određenoj istorijskoj epohi u kojoj je nastao, pesma o stanju autorove duše, njegovom doživljaju sveta, i slično. Da li je snaga metafora u tome da ih čitalac ili slušalac ne primeti? Blizina između „reći“ i „biti-o-nečemu“ neosporna je u tolikoj meri da se previđa i na kraju gubi razlika između njih. (Iz predgovora) Umetnička dela kao osobe u Biblioteci Minima: https://akademskaknjiga.com/katalog/od-obrazovanja-do-neobrazovanja-tri-teorije/ Mauricio Feraris (Maurizio Ferraris, 1956. Torino) je italijanski filozof i naučnik, čije je ime posebno povezano sa filozofskom strujom nazvanom „novi realizam“ – Ferraris je 2012. godine napisao Manifest novog realizma, koji je objavio SUNY Press u 2014. – koja deli značajne sličnosti sa spekulativnim realizmom i objektno orijentisanom ontologijom. Učenik Đanija Vatima, pod uticajem Žaka Derride, Feraris je počeo kao teoretičar hermeneutike pre nego što je svoju pažnju usmerio na analitičku filozofiju. Tokom godina uspeo je da stvori efikasnu sintezu između dva pristupa, stvarajući novi ontološki realizam koji odbacuje Kantov šematizam u domenu saznanja. Od 1995. godine, Mauricio Feraris je profesor filozofije na Odeljenju za književnost i filozofiju na Univerzitetu u Torinu, gde takođe vodi LabOnt (Laboratorija za ontologiju). Studirao je u Torinu, Parizu i Hajdelbergu i predavao je na velikim evropskim univerzitetima. Urednik je časopisa „Rivista di Estetica“ i član je uredništva „Critiqu“. Od 1989. do 2010. Feraris je redovno doprinosio kulturnom dodatku italijanskog lista „Il Sole 24 ORE“. Od 2010. godine piše za kulturnu sekciju „La Repubblica“. Njegove glavne stručne oblasti su hermeneutika, estetika i ontologija. Migel Tamen (Miguel Tamen, PhD Univerziteta u Minesoti, 1989.) trenutno je dekan Škole za umetnost i humanističke nauke na Univerzitetu u Lisabonu, gde je profesor teorije književnosti i gde je bio suosnivač i predsedavajući Programom u teoriji književnosti. Održavao je posete na Univerzitetu Stanford, Univerzitetu Masačusets i dugi niz godina na Univerzitetu u Čikagu. Bio je viši saradnik Marte Saton Viks (Martha Sutton Weeks) u Stanfordskom humanističkom centru 2003-4 i 2010-11 Rokfeler stipendista u Nacionalnom humanističkom centru. Napisao je devet knjiga, i mnogo članaka i eseja. Težina 0,16 кг Godina izdanja 2020 Pismo latinica Povez mek Broj stranica 135 str. ISBN 978-86-80484-58-7 Dimenzije 115x175
Knjiga čuvenog francuskog filozofa Mišela Onfrea – MAGNETIZAM SUNČEVIH PREKRETNICA - Dnevnik hedoniste Mišel Onfre (1959), doktor filozofije, izrastao je u vodećeg, izazovnog i izuzetno prihvaćenog francuskog mislioca. Najznačajnija dela su mu: Umetnost življenja, Vajanje sebe (nagrada Medisis 1991), Politika pobunjenika, Teorija zaljubljenog tela… Onfre je napustio državno obrazovanje i osnovao Narodni univerzitet u Kanu (Normandija) i u drugim francuskim gradovima, na kojima besplatnu filozofsku nastavu prati na hiljade studenata. “Rekao sam da treba raskrstiti s religijom i umesto toga preci na filozofiju. Prestanite da ljude smatrate kretenima i budalama, da pričate priče za malu decu u kojima kažete: `Evo nekog ko je covek, ali ko to nije, a istovremeno i jeste. Evo nekog ko je Božji sin, ima majku, ali ona nije imala seksualni odnos s njegovim ocem. A njegov otac razdvaja more kako bi proveo svoj narod, pa se to more opet zatvara. On umire, ali posle tri dana još je živ!” Zato prekinimo s pričama za malu decu. Mitologija je lepa, ali hajde da pređemo na nešto drugo i zakoračimo u filozofsku eru koja ce nam dozvoliti da kažemo: `Vi ste sad odrasli, naš život je zapisan u vremenu, ostaricemo, umrecemo, nestacemo i nema niceg posle smrti. Naš život je kratak i zato ga iskoristimo što bolje umemo. Svaki izgubljen sekund je zauvek izgubljen ako nije proslavljen.` To je ono što vam nudim i to, de facto, predstavlja hedonisticku filozofiju, nipošto ateisticku religiju. (Iz razgovora Nede Valčić-Lazović s Mišelom Onfreom) Meki povez sa klapnama, 297 strana
Knjiga je dobro očuvana. ,,Tako je govorio Zaratustra je delo nastalo između 1883. i 1885., a koje govori o starom šamanu koji se spušta sa svoje planine među narod iz želje da nauči nešto od njih i da narodu podari svoje znanje. Prilikom spuštanja u selo nailazi na razne ljude od kojih doznaje njihove tajne. Zaratustra je zapravo u potrazi za čovekom sebi ravnim, ali mnogi ne razumeju njegovu filozofiju i ismejavaju ga, međutim ima i onih koji mu se dive. „Zaratustra“ je nemačka verzija imena persijskog proroka Zoroastera (Zaraθuštra), navodnog osnivača zoroasterizma, koji je uticao na judaizam, a zatim i na hrišćanstvo. Dakle, knjiga ne prikazuje istorijskog Zaratustru, o kojem imamo vrlo malo podataka, već se koristi njegova mističnost stvarajući jednog ne-istorijskog Zaratustru, koji želi tradicionalni moral okrenuti naglavačke. Najslavniji odlomak nalazi se na početku knjige: Zaratustra se spušta s planine, razgovara s nekim čovekom i zatim se pita: „Da li je moguće da ljudi još ne znaju da je Bog mrtav?“ Zbog svojih razmatranja to je jedno od najpoznatijih filozofskih dela ovoga autora, a stil pisanja je nedvosmisleno svrstao Zaratustru i u vrhunce svetske književnosti.``