Pratite promene cene putem maila
- Da bi dobijali obaveštenja o promeni cene potrebno je da kliknete Prati oglas dugme koje se nalazi na dnu svakog oglasa i unesete Vašu mail adresu.
26-50 od 2365 rezultata
Režim promene aktivan!
Upravo ste u režimu promene sačuvane pretrage za frazu .
Možete da promenite frazu ili filtere i sačuvate trenutno stanje
Aktivni filteri
Nolit, 1983. Prvo izdanje čuvene i do danas jedine celovite istorije srpske književnosti, koju je napisao profesor Jovan Deretić. Odlično očuvano. Kao što smo u tihoj, zamišljenoj ličnosti Jovana Deretića uvek mogli prepoznati znamenitog srpskog književnog istoričara,jer su njegove knjige bile deo našeg najintimnijeg susreta sa nestvarnim svetom, u kojem su se kretale neke figure, različiteod nas i daleke nam, koje su, me|utim snažno naselile naš život, stopile se sa njim i oblikovale ga, tako je sada vreme dase upitamo o prorodi Deretićeve književne istoriografije. Kakvo je, dakle, teorijsko zale|e njegovog književnoistorijskogpostupka? Koji su momenti odlučujući za njegovo shvatanje istorije srpske književnosti i u kakvim se vezama oni nalaze sashvatanjima ranijih književnih istoričara? Na kakvom odnosu izme|u književnosti i kulture izrasta Deretićeva književnaistoriografija? U čemu je smisao književne prošlosti i kakav je smisao angažmana koji nosi književnog istoričara? Jovan R. Deretić (Orovac, 22. januar 1934[1] — Beograd, 16. mart 2002) bio je srpski istoričar književnosti, član Udruženja književnika Srbije.[2] Ne treba ga mešati sa predstavnikom srpske autohtonističke škole Jovanom I. Deretićem. Biografija Osnovnu školu završio u Orovcu, gimnaziju u Trebinju i Vrbasu. Diplomirao na Filozofskom fakultetu u Beogradu 1958. godine na grupi za jugoslovensku književnost sa opštom književnosti. Doktorat književnih nauka stekao na Filozofskom fakultetu 1966. godine tezom „Kompozicija Gorskog vijenca“.[1] Od 1981. kao redovni profesor predavao je na Filološkom fakultetu srpsku književnost. Jedan je od pokretača časopisa „Književna istorija“ 1968. Odgovorni urednik ovog časopisa postaje 1972. godine.[1] Autor je zapaženih studija o srpskim piscima XVIII i 19. veka i predavač na više domaćih i stranih univerziteta. Proučavao je usmeno narodno pesništvo i književnu periodiku. Od 1982. bio je član Predsedništva CK SK Srbije. Važnija dela Dositej i njegovo doba (1969), Kompozicija Gorskog vijenca (1969), Poetika Dositeja Obradovića (1974), Ogledi iz narodnog pesništva (1978), Almanasi Vukovog doba (1979), Vidaković i rani srpski roman (1980)[3], Srpski roman 1800 – 1950 (1981), Istorija srpske književnosti (1983), Gorski vijenac P. P. Njegoša (1986), Put srpske književnosti, (1996), Poetika srpske književnosti (1997) Etide iz stare srpske književnosti (2000)[4] Ogledi iz srpske književnosti (2007)[5] Nagrade Za „Istoriju srpske književnosti“ dobio je Oktobarsku nagradu grada Beograda. Za delo Srpski roman 1800—1950 dobio je Nolitovu nagradu 1981. godine.
Naslov: Struktura umetničkog teksta Autor: J. M. Lotman Izdavač: Nolit, Beograd Pismo: latinica Br. strana: 398 Format: 20cm Povez: tvrdi, prošiveno, zaštitni omot Knjiga (korice, listovi, povez) je odlično očuvana; zaštitni omot je neznatno iskrzan po gornjoj i donjoj ivici. Prikaz knjige možete da vidite na trećoj slici, uvećajte je do pune veličine.
Spoljašnjost kao na fotografijama, unutrašnjost u dobrom i urednom stanju! `Luk i voda, zavičajni rječnik s ušća Drave u Dunav` Nešić, rođen 1957. u Bijelom Brdu, upravnik je Kulturnog i naučnog centra `Milutin Milanković` u Dalju u Hrvatskoj. Diplomirao je na Filološkom fakultetu u Beogradu (grupa za jugoslovenske književnosti i srpskohrvatski jezik). Do sada je objavio knjige poezije: Crv sumnje u jabuci razdora (1985), Surogati (1990), Čekajući Stvoritelja (1995), Haronov čamac (1998), Prozor kroz koji Dunav teče (izabrane i nove pesme, 2000), Granica (2006), Bolje je biti u manjini (2015) i Polog (2016). Nešićeve pesme zastupljene su u brojnim antologijama poezije i dobitnik je više nagrada. Godine 2004. objavio je rečnik pod naslovom `Luk i voda`, čije je izmenjeno i dopunjeno izdanje, pod nazivom `Luk i voda, zavičajni rječnik s ušća Drave u Dunav`, štampano 2012. Član je Odbora SANU za dinamiku klimatskog sistema Zemlje i delo Milutina Milankovića. Živi u Bijelom Brdu i u Somboru.