Pratite promene cene putem maila
- Da bi dobijali obaveštenja o promeni cene potrebno je da kliknete Prati oglas dugme koje se nalazi na dnu svakog oglasa i unesete Vašu mail adresu.
226-250 od 11489 rezultata
Broj oglasa
Prikaz
Režim promene aktivan!
Upravo ste u režimu promene sačuvane pretrage za frazu .
Možete da promenite frazu ili filtere i sačuvate trenutno stanje
Priručnik za italijanski jezik Priredila Jelena Mandić Magic Map d.o.o. Beograd, 2009. 80 strana. Veoma lepo očuvana. Na raspolaganju su Vam reči, rečenice i izrazi koji se najčešće koriste u situacijama u kojima se možete naći prilikom putovanja. Da bi ovaj jezički vodič bio što praktičniji, pored svake reči i rečenice, naveli smo i fonetsku transkripciju koja će Vam pomoći da brzo reagujete. s
U dobrom stanju Naslov Logika književnosti / Käte Hamburger ; preveo i predgovor napisao Slobodan Grubačić Vrsta građe knjiga ; odrasli, ozbilјna (nije lepa knjiž.) Jezik srpski Godina 1976 Izdavanje i proizvodnja Beograd : Nolit, 1976 (Subotica : Birografika) Fizički opis 320 str. ; 20 cm Drugi autori - osoba Grubačić, Slobodan, 1942- = Grubačić, Slobodan, 1942- Zbirka Književnost i civilizacija Napomene Prevod dela: Die Logik der Dichtung Predgovor: str . 9-23.
Nolit, 1983. Prvo izdanje čuvene i do danas jedine celovite istorije srpske književnosti, koju je napisao profesor Jovan Deretić. Odlično očuvano. Kao što smo u tihoj, zamišljenoj ličnosti Jovana Deretića uvek mogli prepoznati znamenitog srpskog književnog istoričara,jer su njegove knjige bile deo našeg najintimnijeg susreta sa nestvarnim svetom, u kojem su se kretale neke figure, različiteod nas i daleke nam, koje su, me|utim snažno naselile naš život, stopile se sa njim i oblikovale ga, tako je sada vreme dase upitamo o prorodi Deretićeve književne istoriografije. Kakvo je, dakle, teorijsko zale|e njegovog književnoistorijskogpostupka? Koji su momenti odlučujući za njegovo shvatanje istorije srpske književnosti i u kakvim se vezama oni nalaze sashvatanjima ranijih književnih istoričara? Na kakvom odnosu izme|u književnosti i kulture izrasta Deretićeva književnaistoriografija? U čemu je smisao književne prošlosti i kakav je smisao angažmana koji nosi književnog istoričara? Jovan R. Deretić (Orovac, 22. januar 1934[1] — Beograd, 16. mart 2002) bio je srpski istoričar književnosti, član Udruženja književnika Srbije.[2] Ne treba ga mešati sa predstavnikom srpske autohtonističke škole Jovanom I. Deretićem. Biografija Osnovnu školu završio u Orovcu, gimnaziju u Trebinju i Vrbasu. Diplomirao na Filozofskom fakultetu u Beogradu 1958. godine na grupi za jugoslovensku književnost sa opštom književnosti. Doktorat književnih nauka stekao na Filozofskom fakultetu 1966. godine tezom „Kompozicija Gorskog vijenca“.[1] Od 1981. kao redovni profesor predavao je na Filološkom fakultetu srpsku književnost. Jedan je od pokretača časopisa „Književna istorija“ 1968. Odgovorni urednik ovog časopisa postaje 1972. godine.[1] Autor je zapaženih studija o srpskim piscima XVIII i 19. veka i predavač na više domaćih i stranih univerziteta. Proučavao je usmeno narodno pesništvo i književnu periodiku. Od 1982. bio je član Predsedništva CK SK Srbije. Važnija dela Dositej i njegovo doba (1969), Kompozicija Gorskog vijenca (1969), Poetika Dositeja Obradovića (1974), Ogledi iz narodnog pesništva (1978), Almanasi Vukovog doba (1979), Vidaković i rani srpski roman (1980)[3], Srpski roman 1800 – 1950 (1981), Istorija srpske književnosti (1983), Gorski vijenac P. P. Njegoša (1986), Put srpske književnosti, (1996), Poetika srpske književnosti (1997) Etide iz stare srpske književnosti (2000)[4] Ogledi iz srpske književnosti (2007)[5] Nagrade Za „Istoriju srpske književnosti“ dobio je Oktobarsku nagradu grada Beograda. Za delo Srpski roman 1800—1950 dobio je Nolitovu nagradu 1981. godine.
Spoljašnjost kao na fotografijama, unutrašnjost u dobrom i urednom stanju! Slobodan Selenić, Angažman u dramskoj formi Dramske teorije i kritike Slobodana Selenića koje u najširem luku opisuju njegovu pozorišnu i dramaturšku delatnost, život sa pozorištem i u pozorištu. Slobodan Selenić (Pakrac, 7. jun 1933 — Beograd, 27. oktobar 1995) bio je srpski pisac, akademik, profesor i kritičar.[1] Biografija Slobodan je rođen juna 1933. godine u Pakracu, gde je živela majčina porodica. Bio je sin jedinac roditelja Save, profesora i Vere, rođ. Podunavac[2], koja potiče iz svešteničke porodice. Sava je bio jedan od vođa predratne Samostalne demokratske stranke Svetozara Pribićevića. Roditelji su se prvo preselili u Srem, u Rumu. Otac je pre i posle ženidbe živeo i radio u Beogradu, baveći se prosvetom, a kasnije novinarstvom i politikom. Roditelji su pred Drugi svetski rat držali privatnu gimnaziju u Beogradu. Tokom Drugog svetskog rata Sava je sarađivao sa NOP-om. On je u ime svoje partije vodio pregovore sa komunistima, oko stvaranja zajedničkog `Narodnog fronta`.[3] Međutim krajem 1944. godine bio je streljan od strane partizana. Mladi Selenić zvani Boba je osnovnu i srednju školu završio u Beogradu. Tu je i studirao engleski jezik i književnost, na Filozofskom fakultetu beogradskog Univerziteta. Postdiplomske studije pohađao je tokom 1950. godine u Velikoj Britaniji. Bavio se u mladosti novinarstvom, pa od 1955. godine književnošću. Radio je kao umetnički direktor (sa smo 29 godina života) u preduzeću `Avala filmu`, i sarađivao listovima `Borbi` i `Delu`.[4] Pisao je eseje i književne kritike; bavio se prevođenjem sa engleskog jezika. Kao docent stupio je 1965. godine na Akademiju za pozorište, film, radio i televiziju. Dopisni je član SANU u Beogradu od 25. aprila 1991. godine. Bio je oženjen Merimom; stanovali su od 1964. godine u stanu kod Studentskog parka; u braku nisu imali dece. Akademik Slobodan Selenić je umro od raka, u 62. godini života u jesen 1995. godine u Beogradu.[5] Bio je poslednji predsednik Saveza književnika Jugoslavije. Po prof. Nenadu Prokiću Bio je pametan kao pčelica i lep kao neki skandinavski princ. Predstavljao je uglađenu, pametnu, lepo vaspitanu Srbiju.[6][7] Delo Selenić je pisao romane, drame (3) i pozorišnu kritiku (redovno je objavljivao između 1956-1978). Za roman prvenac `Memoari Pere bogalja` dobio je 1969. godine Oktobarsku nagradu grada Beograda. Bio je član SANU i dobitnik mnogih nagrada, između ostalih NIN-ove nagrade 1980. godine za roman Prijatelji. Njegove knjige su bile nekoliko godina najčitanije štivo. Bio je i redovni profesor na Fakultetu dramskih umetnosti gde je predavao dramaturgiju 20. veka. Po njegovom istoimenom romanu i scenariju, 1995. godine je snimljen film Ubistvo s predumišljajem. Naredne 1996. godine snimljen je film Očevi i oci. U nekoliko svojih romana (Timor mortis, Pismo glava, Očevi i oci, Ubistvo s predumišljajem), prati tokove samospoznaje i opstanka jedne imanentno tragične kulture. Za knjigu roman `Timor mortis`, dobio je 1989. godine nagradu Meša Selimović.
20979) SRPSKE PESNIKINJE XIX VEKA , Stevan Radovanović , Stručna knjiga Beograd 1981, književno istorijska studija, romantizam , Sadržaj : IZ TMINE GLASI Na moje male prinose pogledaj UŽEGOŠE FENJER - JASNU SVEĆU I u kalu i u prahu lepota niče Od svakidašnjice do zvezda. Život i snovi na panonskoj ravnici. PROBUDILO SE U MENI ČUVSTVO RODOLJUBLJA Eustahija Arsić Julijana Radivojević Marija Popović - Milutinović Milica Stojadinović Srpkinja Mina Karadžić - Vukomanović Draga Dimitrijević - Dejanović Anka Obrenović LEPŠE JE OVAJ NE VIDE VID Emilija Popović - Rajković Ruža Ličanin - Jovanović Milena Stefanović Lenka Dunđerski NA ČEST RODA I PONOS SOBSTVENI One su se odužile svom narodu. IZ KNJIŽEVNOG STVARANJA SRPSКIH ROMANTIČARKI mek povez, format 17 x 23,5 cm , ćirilica, 292 strane