Pratite promene cene putem maila
- Da bi dobijali obaveštenja o promeni cene potrebno je da kliknete Prati oglas dugme koje se nalazi na dnu svakog oglasa i unesete Vašu mail adresu.
126-150 od 58228 rezultata
Režim promene aktivan!
Upravo ste u režimu promene sačuvane pretrage za frazu .
Možete da promenite frazu ili filtere i sačuvate trenutno stanje
Aktivni filteri
Борис Пастернак - Воздушные пути, репринт издање Москва, 1933. Godina izdanja: ? Tematika: književnost Jezik: ruski Opis: Originalni meki povez. Strana 140+ (2). izdavač Ardis Publishers, 2901 Hertherway. Boris Leonidovič Pasternak ( 1890 - 1960) ruski pesnik, novelist i romanopisac. Dobitnik Nobelove nagrade 1958. godine Lično preuzimanje knjige je moguće (po dogovoru) u ulici Braće Jerković
Prodajemo 50 knjiga dzepnog formata s kraja 19. veka. Za prave sladokusce i ljubitelje starina! RETKOST. Knjige su na madjarskom jeziku, a dimenzija su: - duzina 11,5 cm - sirina 7,5 cm. U pitanju su dela najeminantnijih pisaca toga doba: Edgar Alan Poa, Turgenjeva, Dzek Londona, Stendala, R. L. Stivensona, Guntera, Gogolja, Balzaka, Charlsa de Kostera, ` Klement Roja, Dumas Sandora, Erik Hansena, Tolstoja, Puskina, Konan Dojla. . . Knjige su veoma ocuvane, sa aromom starih vremena davno iza nas. . . Izuzetno retko u ponudi! Snizeno sa 6000 dinara. Fiksno samo 4500 dinara. Saljem nakon prethodne uplate ili preuzmite knjige licno na Novom Beogradu.
U dobrom stanju. Polukožni povez, čvrst i kompaktan. Ilustrovana. Ponegde žute tačkice, kao na slici. Salammbo Edition Definitive Avec Des Documents Nouveaux Flaubert, Gustave Bibliotheque-Charpentier, Paris, 1895 Half-leather with lettering on spine and raised bands. Marbled boards and endpapers. Tight binding. Text in French. ; 12mo 7` - 7½` tall; 574 pages. Salamba roman Gistav Flober
Kako naš đak umire: onanizam / D-r Đoka P. Jovanović, profesor Velike škole Knjiga profesora Đoke Jovanovića, inače ličnog lekara kralja Aleksandra Obrenovića. Beograd 1912. Mek povez, ćirilica, 48 strana. Knjiga je, za godine, odlično očuvana. `Pogled je uvek kos, izgleda da nešto oko sebe traži; zbunjen, ne ume da priča. Iz govora razaznajete, da teško pamti, da ne mari za rad. Knjiga mu je kuluk, ispit mu je prava napast. Voli da je sam. Tuži se na bolove po telu a naročito oko slabina. Ta bolest se u nauci zove - onanizam a u našem narodu onanija ili ananija. Bolest ova nije čedo novog vremena no datira od prastarog doba. U starim svetim knjigama priča se da je unuk Jakovljev Onan bacao svoje seme na zemlju, jer se ne hte oženiti...`
-
Kolekcionarstvo i umetnost chevron_right Kolekcionarstvo
Srebrna značka (žig 835) MERCEDES -za pređenih 100000 km. Stanje kao na slikama.. Retko..
-
Kolekcionarstvo i umetnost chevron_right Kolekcionarstvo
emajl
ZAGREB 1916 izvanredno izdanje matice hrvatske grčka lirika antička književnost agatija, alkej, sapfa, sapfo, anakreont, arhiloh, aristotel, diogen, laertijski, eshil, kir, kalin, hiponakt, ksenofan, lukijan, mimnermo, meleagar, makedonije, palada, pindar, platon, simija, simonid, olon, talo, teognis, teokrit, tukidid... potamnela naslovna strana na pojedinim mestima podvučen, obeležen tekst... kompakta, dobro očuvana
Georges Duby, TRIJE REDI ALI IMAGINARIJ FEVDALIZMA (TRI REDA ILI IMAGINARIJ FEUDALIZMA). Preveo na slovenački Gregor Moder. Ljubljana: ŠKUC; Filozofska fakulteta, 1985, 439 str., meki povez. (Naslov izvornika: Les trois ordres ou l’imaginaire du féodalisme, Paris, 1978) Stanje: VRLO DOBRO OČUVANO!
Spoljašnjost kao na fotografijama, unutrašnjost u dobrom i urednom stanju! Po koja recenica podvucena obicnom grafitnom olovkom. Nista strasno. Sve ostalo uredno! Aleksandar Belić - O jezickoj prirodi i jezickom razvitku Lingvisticka ispitivanja Aleksandar Belić (Beograd, 2. avgust 1876. - Beograd, 26. februar 1960) filolog i lingvist, profesor i rektor Beogradskog univerziteta, predsednik SANU i član mnogih akademija u Jugoslaviji i inostranstvu. Osnovnu školu i Prvu beogradsku gimnaziju završio je u Beogradu. Studije filologije započeo je u Beogradu, a nastavio na univerzitetima u Moskvi i Odesi. Po završetku studija pozvan je da ostane na katedri na lingvistiku i filologiju Moskovskog univerziteta, međutim se vratio u Beograd, gde je 1899. postavljen za docenta Velike škole. Jednu je godinu proveo na usavršavanju u Nemačkoj na Univerzitetu u Lajpcigu, gde je napisao i odbranio doktorsku disertaciju o slovenskim sufiksima za umanjivanje i uvećavanje. Disertacija mu je štampana na nemačkom jeziku u dva dela (1901. i 1904). Pošto je najpre izabran za vanrednog profesora, 1906. je izabran za redovnog profesora Beogradskog univerziteta i to srpskohrvatskog jezika, slovenske filologije i lingvistike, što je predavao dugi niz godina. Osnovao je 1905. časopis Srpski dijalektološki zbornik u izdanju Srpske kraljevske akademije, koji je pod njegovom redakcijom izlazio preko 50 godina. Pisao je naučne studije o srpskohrvatskom jeziku, o njegovim dijalektima i istoriji. Mnogi radovi koje je objavljivao posvećeni su gramatičkim studijama slovenskih jezika. Bio je osnivač a potom i urednik časopisa Južnoslovenski filolog i Naš jezik. Glavna dela: Dijalekti istočne i južne Srbije, Beograd, 1905. Akcentske studije, Beograd, 1914. O dvojini u slovenskim jezicima, Beograd, 1932. O jezičkoj prirodi i jezičkom razvitku, Beograd, 1941. Pravopis srpskohrvatskog književnog jezika, Beograd, 1923. Glavni je i odgovorni urednik prve knjige još nedovršenog Rečnika srpskohrvatskog književnog i narodnog jezika (Beograd, 1959– ). Dopisni član Srpske kraljevske akademije postao je 4. februara 1905, a redovni 3. februara 1906. Njegova pristupna beseda u Akademiju je Osnovne crte istorijskog razvitka sprskog jezika. Rektor Beogradskog univerziteta akademske 1933/34. godine. Predsednik Srpske kraljevske akademije postao je 1937., nasledivši na tome mestu Bogdana Gavrilovića. Na toj značajnoj poziciji ostaje do smrti, ukupno 23 godine. Ovaj period ostaće upamćen i po tome što je Akademija dva puta menjala ime, najpre u Srpska akademija nauka, a zatim u Srpska akademija nauka i umetnosti (kraće: SANU), kako se i danas zove. Aleksandar Belić dao je značajan doprinos radu Akademije kao njen predsednik s najvećim stažom dosad. Jedan je od potpisnika Novosadskog dogovora o zajedničkom srpskohrvatskom jeziku 1954. godine. Bio je član nekoliko akademija nauka: Jugoslavenske, Slovačke, Češke, Poljske, Bugarske, Bavarske; član naučnih društava u Lavovu, Pragu i Danskog kraljevskog društva; počasni profesor Moskovskog univerziteta „Lomonosov“ i Univerziteta u Glazgovu.
Специјално пролећно издање француског часописа Л`ИЛЛУСТРАТИОН, 12. мај 1928. - Часопис Л`Иллустратион излазио је недељно од 1843. до 1944. године, а такође је објављивао посебна издања часописа за Божић, уметничке изложбе, итд. Међу 52 странице реклама налази се додатак од 46 страница на квалитетном папиру који садржи чланке о уметности са много лепих слика...