Опис Рецензије (0) Опис BOSCH Mikser MFQ 3010S Karakteristika Vrednost Kategorija Mikseri Tip miksera Bez posude Snaga motora 300 W Oprema 2 standardne metlice za mešanje 2 stabilne metlice za gnječenje Ergonomski oblik kućišta sa soft touch ručkom Odvojena tipka za izbacivanje nastavaka Namotavanje kabla na aparatu Ostalo Prikladan i za levoruke Broj brzina 2 NAPOMINJEMO: Market servis Zlatko teži tome da fotografije, cene kao i opisi proizvoda budu što tačniji i kompletniji ali ne možemo da garantujemo apsolutnu tačnost svih podataka vezanih za proizvode. Proizvodi koji se nalaze na našem sajtu spadaju u našu ponudu i može se desiti da određen proizvod nemamo trenutno na stanju. Sve cene su sa uračunatim PDV-om.

Digitalna kućna vaga od izdržljivog stakla u crnoj boji Kapacitet merenje do 180 kg sa preciznošču od 100 g Veliki lako čitljiv LCD displej Dodatne analize količine masti, procenat vode, mišićne i koščane mase Pokazuje vrednosti bazalnog i aktivnog metabolizma u kalorijama

Odlično stanje Beograd 1984. Knjige su unutra potpuno čiste kao da nisu ni otvarane Izabrana dela P.P. Njegoša 1-5 Petar Petrović Njegoš Komplet sadrži: - Izabrana pisma; - Pjesme; - Rečnik uz celokupna dela Petra II Petrovića Njegoša_;_ - Šćepan Mali; - Ogledalo Srpsko Istorija srpske književnosti Petar I Petrović Njegoš, kanonizovan kao Sveti Petar Cetinjski (Njeguši, 1748 — Cetinje, 18. oktobar 1830) bio je srpski pravoslavni mitropolit crnogorsko-primorski i poglavar (Stare) Crne Gore od 1784. do 1830. godine, a počevši od 1796. godine njegovo starešinstvo je priznavao i znatan deo oblasti Brda. Potpisivao se kao vladika Crne Gore, Skenderije i Primorja. Bio je nosilac ruskog Ordena Svetog Aleksandra Nevskog.[1][2] Titula Stara Crna Gora i njena plemena `Vla(di)ka Petar`, `vla(di)ka Petr na službi`, `vaš brat Petr Petrovič`, `pokorni sluga Petr Petrovič`, `ja vla(di)ka Petrovič Njeguš`, `ja vla(di)ka Petr Petrovič`, `mitropolit Petr Petrovič`, `m(itropolit) č(ernogorski) Petr Petrovič`, `černogorskij mitropolit Petrovič`, `Il metropolita di Montenegro Pietro Petrovich`, `mitropolit černogorskij, skenderinski i primorski, i ordena svjatago Aleksandra Nevskago kavaljer Petr Petrovič`, `mitropolit Petr Petrovič s Njeguš`, `il archives. e metropol. di Montenegro, Albania e litor. ed l`imp. russo cavaliere Pietro Petrovich`, `v. Petr`, `vladika Petar svojeručno`, `m. černogorski Petrovič`, `mitropolit Petrovič`, `mitropolit Petr Petrovič Njeguš`, `Petr Petrovič Njegoš, mitropolit Černaja Gori, Skenderiji i Primorja`, `smireni mitropolit černogorskij, skenderiski i primorski Petr Petrovič Njeguš` `smirenij mitropolit Černija Gori, Skenderiji i Primorja`, `Petr Petrovič Njeguš`, `pokorni sluga i bogomoljac m. Petr Petrovič Njegoš`, `černogorskij. mitropolit Njegoš`.[3] Biografija Petar I Petrović Njegoš rođen je 1748. godine u Njegušima, od oca Marka i majke Anđelije (rođene Martinović). Njegovi preci su došli u Crnu Goru iz tadašnje Hercegovine, ispod planine Njegoš.[4] Petar se zamonašio oko 1760. godine, a sa svega 17 godina postao je đakon. Od 1765. godine nalazio se na školovanju u Rusiji. Nakon povratka rukopoložen je za jeromonaha i proizveden za arhimandrita.[5] Petar je 1779. godine bio u crnogorskoj delegaciji koja je u Beču od carice Marije Terezije tražila pokroviteljstvo i finansijsku podršku crnogorskoj državi.[traži se izvor] Hirotonija u Sremskim Karlovcima Karlovački mitropolit Mojsije Putnik, koji je hirotonisao Petra za vladiku (1784) Za vrijeme uprave vladike Arsenija Plamenca (koji nije bio iz porodice Petrovića-Njegoša) u Crnoj Gori je ponovo došlo do unutrašnje plemenske anarhije. Kada je vladika Arsenije počeo da poboljeva, narodni glavari su odlučili da se pobrinu ia blagovremeni izbor njegovog nasljednika. Pošto je Pećka patrijaršija bila ukinuta još od 1766. godine, crnogorski glavari su se obratili Karlovačkoj mitropoliji, kojom je u to vrijeme upravljao učeni mitropolit Mojsije Putnik. U svom obraćanju karlovačkom mitropolitu, narodni glavari su sredinom 1783. godine preporučili arhimandrita Petra za novog crnogorskog vladiku. Krenuvši iz Crne Gore, arhimandrit Petar se u Trstu sastao sa guvernadurom Jovanom Radonjićem, od koga je u jesen 1783. godine dobio preporuku za mitropolita Putnika, nakon čega se uputio u Beč, radi dobijanja saglasnosti za hirotoniju. Po pribavljanju iste, zaputio se u Sremske Karlovce. U međuvremenu, u Crnoj Gori je 15. maja 1784. godine preminuo vladika Arsenije Plamenac, čime je vladičanski tron na Cetinju ostao upražnjen. Nakon obavljanja zvaničnog sinodalnog izbora, svečana arhijerejska hirotonija arhimandrita Petra za novog crnogorskog vladiku obavljena 13. oktobra 1784. godine u Sremskim Karlovcima, od strane mitropolita Mojsija Putnika i trojice episkopa. Time je vladičansko dostojanstvo vraćenu u kuću Petrovića-Njegoša.[6] Rukopolaganje je bilo u crkvi Svetih apostola Petra i Pavla. Boravak u Rusiji Vladika Petar je iz Sremskih Karlovaca pošao u Rusiju na prijem kod carice Katarine II u cilju normalizacije odnosa sa ruskim dvorom, koji su bili narušeni za vrijeme vladavine Šćepana Malog. Vladika Petar i njegov budući sekretar Frančesko Dolči naišli su u Rusiji na neočekivano loš prijem. Knez Grigorij Potemkin ga je čak dao proterati iz Petrograda u jesen 1785. godine. U istoriografiji se smatra da se jedan od mogućih razloga za vladičino proterivanje nalazio u njegovim vezama sa ruskim generalom Simeonom Zorićem, koli je rodom bio Srbin, ali i protivnik kneza Potemkina. Nije isključena ni mogućnost da se u Petrogradu doznalo za ranije tužbe pojedinih crnogorskih glavara na Rusiju u austrijskoj prestonici. Međutim, jedan od ključnih razloga je ležao u neostvarenoj namjeri ruskih državnih vlasti da promjenu na cetinjskom vladičanskom tronu iskoriste za uspostavljanje crkvene nadležnosti Ruskog sinoda nad Crnom Gorom, što je bilo onemogućeno Petrovim odlaskom u Sremske Karlovce. Iznenađen takvim namjerama zvanične Rusije, koje su se kosile sa pomjesnim crkvenim poretkom, vladika Petar je krajem 1785. godine u svom protestnom obraćanju ruskim vlastima izričito naglasio da Ruski sinod nema nikakvu nadležnost izvan same Rusije, dodavši da neposredna crkvena nadležnost nad njegovim narodom ne pripada čak ni četvorici istočnih patrijaraha, pošto njegov narod od davnina ima sopstvenu jerarhiju, kojoj i on sam pripada. Ova vladičina odbrana svoje srpske pomjesne hirotonije u Sremskim Karlovcima predstavljala je svjedočanstvo o njegovoj visoko razvijenoj kanonskoj svijesti, a ujedno je predstavljala i svjedočanstvo o kanonskoj neutemeljenosti tadašnjih pretenzija Ruskog sinoda na Crnu Goru.[7] Sukob sa Osmanskim carstvom Područje Stare Crne Gore (1) i područja dvaju brdskih plemena (zeleno): Bjelopavlića (2) i Pipera (3) Stega crnogorska i brdska (1796) prvi pisani zakon Crne Gore i Brda Dok je 1785. godine bio u poseti Rusiji, Crnu Goru je napao skadarski vezir Mahmud-paša Bušatlija, koji je tvrdio da mu je Staniša (Skender-beg) Crnojević predak. Bušatlija je prodro do Cetinja gdje je spalio Cetinjski manastir. Kada se Petar I vratio, odazvao se pozivu Austrije i Rusije da Crnogorci učestvuju u ratu protiv Osmanlija. Da ne bi bila preduhitrena, Porta je sama 13. avgusta 1787. objavila rat Rusiji, u koji je, kao ruski saveznik, posle šest meseci, trebalo da uđe i Austrija. Između nje i Rusije bilo je, pored svega uveravanja o prijateljstvu, i suviše mnogo nepoverenja i surevnjivosti. To se videlo po njihovu radu i tu, na srpskoj granici, a još jasnije po njihovu radu u Crnoj Gori. Kada je Rusija, pozivajući narod na borbu, uputila u Crnu Goru majora Savu Mirkovića, našlo se u Beču odmah da je to povreda savezničkoga sporazuma i stoga su austrijska dva kapetana, Filip Vukasović i Ludvig Pernet, upućena isto tako da pokrenu Crnogorce u ime Josifa II, bila spremna da Mirkovića ili smaknu ili zatvore; ali, kolebali su se, jer su se bojali da tim ne razdraže Crnogorce. A i Mirković, zaista, u Crnoj Gori radio je protiv Austrije, prikazujući je kao protivnicu pravoslavlja. Vukasović je podržao guvernadura Jovana Radonjića, Petrovog proaustrijskog konkurenta te grupu oko njega okupljenih crnogorskih vođa, došlo je do nejedinstva i Crnogorci nisu imali vojnoga uspjeha.[traži se izvor] Austrija i Rusija su 1791. i 1792. godine okončale rat sa Osmanskim carstvom, pa je usamljena Crna Gora bila suočena sa starim neprijateljem - Mahmut-pašom Bušatlijom. Uz to što je imao brojnu i organizovanu vojsku, Mahmut-paša je novcem i prijetnjama širio neslogu, kako među plemenima u Brdima, tako i u dijelu Stare Crne Gore. U kritičnim momentima, uoči osmanskog napada, Petar je okupio Crnogorce i Brđane nakon čega je na crnogorsko-brdskom zboru izglasana, napisana i potpisana Stega crnogorska i brdska (zakletva).[2] 1796. su izvojevane dvije velike pobjede: Bitka kod Martinića (1796) i Bitka na Krusima. U ovoj drugoj bici 3. oktobra 1796. godine 30.000 osmanskih vojnika pod vođstvom Mahmud-paše Bušatlije i sedam francuskih oficira je pobijeđeno od strane 6.000 vojnika. Sam Mahmud-paša Bušatlija je poginuo u boju, a glava mu je, kao simbol pobjede, za osvetu odsječena i donesena u Cetinjski manastir koji je bio spalio deceniju ranije. Crnoj Gori i Brdima su se pridružili Bjelopavlići i Piperi.[2] Pod mitropolitom Petrom Crna Gora dobila je prvi pisani zakon 1798, koji je proširila Narodna skupština na Cetinju 1803. godine. Njime je ustanovljen sud, koji se zvao „Praviteljstvo suda crnogorskog i brdskog“.[2] Nesporazumi sa Ruskim sinodom Vladika Petar I Petrović Njegoš Nakon propasti Mletačke republike (1797), područje Boka kotorske je potpalo pod vlast Habzburške monarhije, koja je time postala neposredni susjed Crne Gore. U novonastalim okolnostima, vladika Petar se trudio da održava dobre odnose sa habzburškim vlastima u Boki, čime je dao povoda svojim protivnicima da ga počnu sumnjičiti za austrofilstvo i okretanje ka zapadnim državama, među kojima je najmoćnija u to vrijeme bila Napoleonova Francuska. Takve i slične sumnje nanijele su veliku štetu vladici u očima ruskog dvora. Znajući da je vladika primio hirotoniju od karlovačkog mitropolita, koji je bio habzburški podanik, ruski dvor je u cilju suzbijanja drugih uticaja odlučio da obnovi raniju zamisao o uspostavljanju nadležnosti Ruskog sinoda nad Crnom Gorom. Stoga je u jesen 1803. godine došlo do neposrednog obraćanja Ruskog sinoda sveštenstvu i narodu u Crnoj Gori, uz iznošenje niza optužbi protiv vladike Petra, koji je pozvan da se pojavi pred Ruskim sinodom radi opravdanja. U isto vrijeme, vladici Petru je zaprijećeno da će u slučaju neodazivanja biti svrgnut, a narod pozvan da izabere novog vladiku, koji bi radi hirotonije došao upravo u Rusiju. Ovakav neočekivani napad na vladiku Petra, praćen jasno formulisanim planom o uspostavljanju duhovne vlasti Ruskog sinoda nad crkvom u Crnoj Gori, naišao je na složno odbijanje narodnih prvaka, koji su sredinom 1804. godine stali u odbranu vladike Petra. U odgovorima Ruskom sinodu i carskoj vladi, vladika Petar je zajedno sa crnogorskim glavarima odlučno pobio sve optužbe kao neosnovane, odbacivši u isto vrijeme i bilo kakvu nadležnost Ruskog sinoda nad Crnom Gorom i srpskim zemljama u cjelini. Tim povodom, Crnogorci su podsjetili rusku vladu da je srpski narod imao svoju Pećku patrijaršiju koja je ukinuta silom, nakon čega je preostali dio srpske jerarhije nastavio da se zalaže za njenu obnovu, i upravo tim povodom su prebacili Ruskom sinodu da bi veća korist bila ako bi se ruska strana založila za poboljšanje položaja srpskih eparhija pod turskom vlašću, koje su se nalazile u rukama grčke jerarhije. Ovakvim odgovorom, koji je na kraju uvažen od ruske strane, otklonjena je opasnost od otvorenog sukoba sa Ruskim sinodom, nakon čega su sporna pitanja razjašnjena, a ruski car je 1806. godine vladiki Petru na poklon poslao i bijelu mitropolitsku kamilavku, u znak priznanja za njegovo zasluge u borbi protiv zajedničkih neprijatelja.[8][9][10] Sukob sa Napoleonom Vladika Petar Prvi Petrović Njegoš kao ratnik (po francuskom crtežu) Godine 1806. armije Napoleona Bonaparte pokušavale su da učvrste svoju vlast u Crnoj Gori, napredujući iz Bokokotorskog zaliva. Vojska Vladike Petra I ojačana ruskim odredima i sa ruskom flotom pod vođstvom admirala Senjavina, istjerala je francuske snage čak i iz Dubrovnika. Ruski car, Aleksandar I, je pokušao ubijediti vladiku Petra da preda Boku Austrijskom carstvu, ali Vladika nije htio pristati već je naredio da se crnogorske snage učvrste u Herceg-Novom. Aleksandar I je promenio svoj stav i pomogao je Crnogorcima osvojiti Korčulu i Brač.[traži se izvor] Dalja napredovanja su prekinuta dolaskom francuske velike flote, a ruska flota se morala povući da brani Jonska ostrva. Po ugovoru u Tilzitu iz 1807. godine završeni su sukobi između Francuskog i Ruskog carstva, a Boka kotorska je predata Francuskoj. U ratu od 1807—1812, Osmanske snage ojačane francuskim odredima napale su Brda i Crnu Goru, ali ih nisu uspele zauzeti. Vladika Petar je održavao stalne veze sa Karađorđem za vrijeme Prvog srpskog ustanka i sa njim je sklopio savez za oslobođenje potčinjenih Srba, te je sa tim ciljem vodio znatne borbe sa Turcima. 1813. godine, Crnogorci su uz rusku i britansku pomoć ponovo preoteli Boku kotorsku od Francuza. Bečki kongres koji je uslijedio iste godine je, međutim, vratio Boku kotorsku Austrijskom carstvu, a Crnoj Gori nije priznata nezavisnost.[traži se izvor] Nakon ovog razočarenja, Crnu Goru su zadesila teška vremena. Hiljade Crnogoraca je umrlo od gladi, a stotine emigriralo u Kneževinu Srbiju i Carevinu Rusiju. Bolja vremena se najavljuju kad Brđani iz Morače 1820. godine, pod vođstvom serdara Mrkoja Mijuškovića.[traži se izvor] Petar I je za nasljednika spremao Đorđija Savova Petrovića, ali je ovaj više voleo vojsku i oficirski poziv. Zbog toga je za svog naslednika 20. januara 1827. proglasio Radeta Tomova Petrovića, budućeg Petra II Petrovića Njegoša.[traži se izvor] Njegov testament je prvi put izložen javnosti februara 2013. godine u Narodnoj biblioteci Srbije.[11] Sukob sa Bjelopavlićima Prilikom jednog od pokušaja hercegovačkog oslobađanja Nikšića od Turaka, Čolak Anta je pozvao vladiku Petra da s Crnogorcima i Brđanima pomogne Hercegovcima osvojiti Nikšić. Čolak se ponudio da sa Srbijancima prvi ide u juriš. Predlog su rado primili Bjelopavlići i Pješivci. To prinudi vladiku Petra da i on pristane. Pri udaru na grad vladika s Crnogorcima ostane pasivan, čime izloži Bjelopavliće velikoj pogibiji i ovom izdajom omogući Turcima veliku pobedu. Poginuo je barjaktar Bjelopavlića, Zrno Stankov Bošković. Zbog ove izdaje vladike Petra umalo nije došlo do pokolja između Bjelopavlića i Crnogoraca. Tada je čuveni bjelopavlićki junak Đorđije Vujadinović, Ostroški iguman, gađao vladiku iz puške nazivajući ga izdajicom i `drobošarom`. Zbog ove izdaje vladike Petra više nikada nije moglo doći do sloge između Bjelopavlića i Crnogoraca. Korespondencija sa srbijanskim vladarima Sačuvano je nekoliko pisama Petra I Karađorđu [12] i knezu Milošu Obrenoviću. 1807. godine u pismu Karađorđu piše: `...sam Bog molitvami i hodatajstvom srbskih svetiteljej budet nam pomoščnik`.[13] Iako je Petar Cetinjski imao negativan stav prema iseljavanju iz Crne Gore [14], u odnosu na Srbiju nema takav stav. U pismu knezu Milošu piše: `... Ako bi moguće bilo da se nekoliko žitelja u Vašu državu preseli... jer bi oni bili među svojom jednovjernom i jednokrvnom braćom i pod vladenijem svojega a ne tuđega gospodara...` (1824).[15] Miloš Obrenović mu je pisao, a Petar mu je u odgovoru između ostaloga napisao svoje viđenje tadašnje Crne Gore: `...No evo, ljubazni Knjaže, moje teške žalosti, što ja sa suzama vidim, da je ovaj bijedni narod prinuđen od gladi i ćeskote rasijati se, i da se ova mala iskra slavenosrpska slobodna ugasiti hoće, koja je od davnih vremena u ovim gorama sunastavovaše.`[16] Korespondencija sa ruskim vladarima Petar I Petrović Njegoš je ruskog cara u svojim brojnim poslanicima i pismima nazivao naš car, a sultan je bio car naših muslimana, pa je i u dopisivanju sa muslimanima našeg jezika pisao naš i vaš car. Iz nekoliko pisama upućenih caru Aleksandru doznajemo tadašnja političke odnose Crne Gore i Rusije. Petar Cetinjski izvještava cara da su crnogorski i brcki činonačalnici primili njegovu carsku gramatu preko ruskog konsula u Kotoru. Gramata je primljena sa najvećom radošću. Pevalo se na Cetinju u slavu njihovog protektora, pucalo zbog veselja i svi su veleglasno vikali `da živi veliki Aleksadnar`. Petar mu preporučuje da se u Kotoru oformi komisija sastavljena od Rusa, da bi se otklonili nesporazumi usled zlih kleveta na račun njega i naroda. Narod crnogorski i brdski je radostan zbog uređenja konsulata u Kotoru.[17] Povodom ulaska Francuza u Moskvu 1812. vladika Petar je napisao [18] : Ja sam sveđer u strahu ot dvorjanstva rosijskoga, koje obožava Franciju i koje se nije staralo o vojenim djelima, no kako će bolje u razkoš živjet i na balove ljevše tancovat, stideći se svojim narodnim jezikom govorit, ono je odavno počelo Franciju vozvišat i svoje otečestvo prezirat. Jedva su, mislim, mnozina i dočekali da vide svoje bogove u njihova mjesta, ostavivši istinoga Boga, koji je i dopustio da prime takovo bezčesno pokazanije ot svojih mnimih bogov i da ostanu sramotni pred cijelim svijetom, ali se na vsesilnog i miloserdnoga Boga uzdam, da neće sasvim hristijanstvo posijskoje bit iztrebljeno kako misle izmjenci vjere Hristove i svojega otečestva neprijatelji. Testament Testament vladike Petra pisao je njegov sekretar, Sima Milutinović Sarajlija, po diktiranju vladičinom. „ A sad upućujem svesrdno i najpotonje pozdravlje blagorodnoj gospodi duhovnog i mirskog čina, glavarima i starješinama i svemu narodu crnogorskom i brdskom - sam Bog znade koliko sam muke zbog njih prepatio, a opet mi se teško od njih otkinuti, a još je teže iskazati zadnji pozdrav. Svako znade i vidi da sam ja davnog vremena oronuo i panuo, te ne mogu već nikud, nešto od starosti, a najviše od svakojake muke i truda, koje sam u velji moj vijek za narod crnogorski i brdski podnosio i za slobodu hrišćanske vjere i našega otačastva pretrpio čuvajući narod i sirotinju kao dušu svoju. No to i sam videći i poznavajući svoju slabost i bolest neizlečivu i da mi se smrt približava, napisao sam neka potrebna pisma i knjige, tako i vama i svemu narodu crnogorskom i brdskom napisah i ostavih ovu knjigu, koju svi da čujete i dobro razumijete prijed nego me ukopate. Molim svakoga Crnogorca i Brđanina, maloga i velikoga, kojemu sam što sagriješio ili kakvu žalost učinio, da mi svak oprosti od sveg srca i duše, i tako ja opraštam svakojega, maloga i velikoga, koji mi je gođ što sagriješio... Pak najprvi svemu narodu činim amanet i svom silom nebesnom zaklinjem svekoliko, da me s mirom u tišini i ljubavi opštenarodnoj krotko ukopate i ožalite, da ne bi krvnik krvniku tader progovorio ni grke riječi. Drugu vas molbu molim i strašnijem i svemogućijem Bogom zaklinjem, da na moje mrtve prsi vjeru zadate i utvrdite kroz svu našu zemlju i eparhiju, kroza sve nahije, sela i plemena, da niko nikoga ni za šta ne tiče do Đurđeva-dne i dotader, nadam se ti Gospoda i Spasa našega, da će vam način življenja biti zanogo učinjen i sud u svu zemlju carsku postavljen, koje sam ja u našega svagdašnjega pokrovitelja i branitelja isprosio i isplakao, i to sam vama i prijed govorio nekijema, da ja za vas i za opštenarodno blagopolučije i dobro življenje i brižim i rabotam, kako ćete i vi svikolici do malo vremena znati i vidjeti. A ja na moje mjesto nasljednika i upraviteljem i čuvateljem od svega mojega, narodskoga i crkvenoga, činim i ostavljam sinovca mojega, Rada Tomova, u kojega se nadam da će biti čovjek od posla i razuma, koliko je preblagi Otac Nebesni blagovolio podariti, i kojega Bogu i caru našemu i svemu, narodu crnogorskom i brdskom na vijeki preporučavam srcem i svom dušom. I ja vas vjerno i pošteno ovijem putem, na koji ću zadovijek, svakoga uvjeravam, da od sve lafe moskovske, kako se govori, ništa nikuđ destregao nijesam, no eto je sva u gotovu i na gomilu, i da je ona od Cara meni na obraz i na raspoloženje po mojim molbama došla, i na polzu svega naroda srpskoga, nego da te novce ni ja bez velike preše i najveće nužde ne trošim, kako i nijesam nikuđ ni dinara, đo što sam na kuluk, dokle ga opet silni i bezumni ljudi ne razvrgoše, za koje ja čist ostajem pred ljudima i pred Bogom. Pak sam i ja za te novce našem u caru i pokrovitelju pisao, da učini on za te njegove aspre kakvu hoće naredbu, i odgovorio mi je, da će svojega oficijela ovamo poslati, koji će i te aspre primiti i harčiti na sud, koji će on postaviti u našu zemlju, i moja je najveća rana na srcu, koju ću i u grob ponijeti, što i to još ne dočekah za moga života. Ako bi se ko našao u narodu našem da ne primi ove moje potonje riječi i preporuke za istinite, ili ako ne bi sve tako poslušao, kako ova knjiga izgovara, nego bi kakvu smutnju i razdor među narodom usudio se činiti slovom ili delom, toga svakoga, koji gođ on bio, mirski ili duhovni, ja na smrtni čas moj vječnome prokletstvu i anatemi predajem,, kako njega, tako i njegov rod i narod, da mu se trag i dom iskopa i umre. Svijema pak dobrijema, vijernijema i koji gođ ovo moje potenje pismo posluša i izvrši, da bude moje najusrdnije, otačarsko i arhipastirsko blagoslovenije od roda u rod.` [19] ” Srpska pravoslavna crkva Srpska pravoslavna crkva ga proslavlja 31. oktobra[20] kada i sv. apostola i jevanđelisti Luku. Cetinjski manastir čuva njegove mošti.[traži se izvor] Srpstvo Petra I Petar I je bio pripadnik srpske nacije, koja je po njemu podjeljena na više naroda (u užem, teritorijalnom smislu). Njegovo poimanje naroda i nacionalne pripadnosti se najbolje vidi iz njegovih poslanica i pisama. Tako u pismu ruskom caru Aleksandru piše: `Jednovjerni i jednoplemeni, s nama graničeći, narodi, a osobito Ercegovci...` [21] . A kada se obraća jednom od tih Hercegovaca, arhimandritu manastira Pive, Arseniju Gagoviću, piše: `... Mi smo Serbli takovi, ne znademo niti hoćemo znati drugo nako jedan drugoga gnati i u nesreću bez čest postavljati, i što koji više radi za dobro obštenarodnje to se više zavist protiv njega vooružava, koja u serbskom narodu, kako i u grečeskom, gordost carstvujet...`.[22]. U užem smislu zna za primorski, crnogorski, brđanski, hercegovački... narod, a u širem smislu svi su mu oni Slavenoserbi. U njegovo vrijeme se ne koristi termin Srbijanci (kao kasnije), tako da za žitelje Srbije koristi termin Srbi: `...da se mi i Srblji sastanemo`.[23] Čak i za muslimane našega jezika je napisao: `..zato naš car ne hoće rat s Turcima, koji su od srpskoga roda, jerbo su Srblji i Rusi po krvi braća... nego naš car ratuje s carem Otomanovićem i s Turcima, koji su od onoga roda, što su iz Azije izašli i srpsko carstvo uzeli...` [24]. I pred bitku na Martinićima i Krusima sokoli svoje Crnogorce: `Da pokažemo da u nama neugašeno srbsko srce kuca, srbska krvca vrije...` [25]. Crmničani su bili sujevjerni, vjerovali su u vještice, pa ih mitropolit Petar kori: Ja sam po svijetu u neka mjesta hodio i nekoliko knjigah čitao i nigđe ne nađoh, niti mi ko kaza da ima vješticah i vjedogonjah, nako među slijepim i žalostnim srbskim narodom, a zašto nego zato što je slijep i zašto više laži vjeruje, negoli jevangelije Hristovo... [26] Pošto su neki Brđani i Crnogorci bili skloni izdajništvu (priklanjanje Turcima) često ih kori da ne budu kao Vuk Branković [27], Dušanovo carstvo mu je `naše carstvo` [28], a Pećku patrijaršiju (za koju je više puta blagoslovio prikupljanje pomoći) [29] su mu ogradili `cari naši` [30]. Blagoslovio je u svom vladičanstvu i prikupljanje pomoći za manastir Hilandar [31]. Crna Gora mu je `iskra slavenoserbske volnosti` koju Mahmut-paša Bušatlija želi da ugasi.[32] U poslanici Bjelicama [33]. je napisao: Eto vidite što čine Ozrinići, kako jedni udaraju biti, robiti i pljenivati našu istu braću i krajičnike Brđane... ne prestaju daviti jadne i žalostne Grahovljane i Banjane, koji su se pri Crnoj Gori davno u Katunsku Nahiju pripisali... Ja mislim, da nijesu ovi Ozrinići u to djelo zdogovornici i ništa više ne žalim, nego sramni glas, koji po svijetu ide, da Crnogorci pomagaju Turcima klati i daviti hristijane u vrijeme, kada je Bog sojedinio srbski narod, da se od turskog jarma oslobodi i kada hristijansko oružje... Ali se nadam, da ostali Crnogorci neće to ime i sramotu na sebe nositi, nego da će biti što i ostali pošteni junaci srbski koji su sebe oslobodili, pak idu da i druge Srblje pomognu osloboditi. U pismu Dositeju Obradoviću je napisao: Primio sam s punim udovolstvijem Vaše počteno pismo, također i novo napečatane u našem jeziku knjige ot ljubavi Vaše k meni poslane, na koje čuvstitelno blagodareći Vam serdačno želim što bi u našem dragom rodu sveđer više takvih ljudej bilo, koji bi svoji darovanija i trudi po primjeru Vašemu... na prosvješčenije svojej naciji posječavali. [34]. Petar Cetinjski imao je plan o stvaranju slaveno-serbske države, koja bi obuhvatala Bosnu, Srbiju, Hercegovinu, Crnu Goru i Boku kotorsku, sa prestonicom u Dubrovniku. Plan je bio da ruski car bude i car Srba, dok bi crnogorski vladika bio njegov savladar. Tada to nije bilo moguće, pa je plan ostao bezuspješan.[35] Pisana dela Petar I Petrović Njegoš je ostavio za sobom preko 250 arhijerejskih poslanica. Veći broj njih je prvi objavio Dušan Vuksan (Poslanice mitropolita Crnogorskog Petra I, Cetinje 1935) Sveti Vladika je napisao i jednu nedovršenu `Kratku istoriju Crne Gore`, pisao je i pesme (izdao ih je Trifun Đukić, izd. `Narodne knjige`, Cetinje, 1961. g.). Najpoznatija među njima je pesma na pohvalu pokojnom Karađorđu Petroviću.[traži se izvor] Zanimljivosti U atmosferi neprestanih krvnih osveta mirio je zavađena plemena, ali je jednom prilikom preporučio Katunjanima, kao manje zlo nego ono što su napravili, da je bolje da su odsjekli 10-20 glava [36] . Ja znam da su oni dosta zla i bezakonija učinili i da je svaki Katunjanin na njih ijedak i srdit bio, ali i to znam ja, a znate i vi, da bi bolje za njih bilo da ste im 10 oli 20 glavah posjekli, negoli što su poharani opaljeni ostali, jer da nijesu kuće i ostalo izgubili, mogla bi se opet ostala čeljad nekako okopirkati i održat živa, ma su i u to oni krivi, no nijesu svikolici jednako skrivili ni za to, ni za ostalo... za sve zlo, koje su Doljani vama učinili... i da mogi Brđani slobodno pasavat k vama i vi k Brđanima. Cetinjani su mu zbog kulturne zaostalosti (pljačke, ubistva...) zadavali velike probleme, kao i danas Mitropoliji crnogorsko-primorskoj,[37] pa je razmišljao i o napuštanju Cetinja:[38] Ja sam odavno vidio da ovdje živjeti ne mogu i evo dođe vrijeme da se od sile Cetinjske pod starost bježim iz Cetinja. Jučer udariše Bajice na čeljad donjekrajsku pred manastir, koja nosahu žito u mlin, skočiše moji ljudi i ne dadoše da žito uzmu. Tu su puške natezali da ove naše pobiju. Iza toga se zađe boj među Bajicama i Donjokrajcima za cijeli dan, neki Donjokrajci u Vlašku Crkvu, a Bajice okolo crkve i na svaku stranu oko Donjega kraja. Čeljad koja bjehu u mlin pošla ne smiju se doma vratit, zakumila naše momke da ih provedu do kućah... a kad došli mimo crkve na velju livadu, sretnu ih Bajice i ubiju u njihove ruke jednu đevojku Špadijerovu, koja je panula mrtva na njihove noge i haljine okrvavila. Kažu mi da su i šiljež i koze crkovne uzeli, koje smo predali na zimnicu u Donji Kraj. Sad pomislite je li moguće ovo trpjeti. Da među Turcima živim, ne bih toliki zulum trpio, koliko trpim od Crnogoracah. Zato vi pišem neka znate, vi i ostali Katunjani, da ovo ni pod koji način podnositi ne mogu, nego hoću bježat, no bez vašega i ostalijeh Katunjana znanja nijesam ktio bješati u Riječku oli Crmničku nahiju ili na drugu stranu, da ne rečete jere sam krijući pobjegao... Na Cetinje 21.11.1823. Vladika Petar. Petar Prvi je od ruske crkve dobio na poklon bijelu kamilavku koju dobija u znak zahvalnosti za zajedničko ratovanje protiv Francuza u Boki.[39] Istu je nosio i Njegoš. Danas se to u Crnoj Gori tumači kao dokaz da je crkva u Crnoj Gori bila autokefalna, jer je praksa srpske crkve da samo patrijarh nosi bijelu kamilavku. Ipak, praksa ruske i bugarske crkve i onda i danas je da i mitropoliti nose bijele kamilavke. Nakon Petra Prvog i Drugog, Ilarion Roganović, Mitrofan Ban... se vraćaju staroj praksi nošenja crnih kamilavki. Ogist Marmon je zamjerio Petru Prvom što odsijecaju turske glave, a Petar mu je odgovorio da se čudi da mu to zamjeraju oni koji su sami svom kralju i kraljici odsjekli glave.[40] Vidi još Petrovići Njegoši Mitropolija crnogorsko-primorska Spisak svetitelja Srpske pravoslavne crkve Sabrana dela Komplet

Опис Рецензије (0) Опис GORENJE Mikser M 420CW Karakteristika Vrednost Kategorija Mikseri Tip miksera Bez posude Snaga motora 450 W Easy Eject Mehanizam za izbacivanje omogućava jednostavno uklanjanje metlica Neto težina 0.75 kg Broj brzina 5 brzina + TURBO Bruto težina 1 kg Dimenzije aparata (ŠxVxD) 18,8 x 14,2 x 8,4 cm Dimenzije spakovanog aparata (VxDxŠ) 20 x 9.6 x 16.4 cm Garancija 25 meseci Turbo Da NAPOMINJEMO: Market servis Zlatko teži tome da fotografije, cene kao i opisi proizvoda budu što tačniji i kompletniji ali ne možemo da garantujemo apsolutnu tačnost svih podataka vezanih za proizvode. Proizvodi koji se nalaze na našem sajtu spadaju u našu ponudu i može se desiti da određen proizvod nemamo trenutno na stanju. Sve cene su sa uračunatim PDV-om.

Опис Рецензије (0) Опис FG Seckalica FS 403 Karakteristika Vrednost Kategorija Seckalice Snaga 500 W Brzine 2 Zapremina posude 1 l Ostalo Kvalitetni noževi od nerđajućeg čelika, Sigurnosni sistem onemogućava pristup noževima za vreme operacije, Gumirana podloga protiv klizanja NAPOMINJEMO: Market servis Zlatko teži tome da fotografije, cene kao i opisi proizvoda budu što tačniji i kompletniji ali ne možemo da garantujemo apsolutnu tačnost svih podataka vezanih za proizvode. Proizvodi koji se nalaze na našem sajtu spadaju u našu ponudu i može se desiti da određen proizvod nemamo trenutno na stanju. Sve cene su sa uračunatim PDV-om.

KNJIGE 3, 4, 5 SU POTPUNO NOVE KNJIGA 2 - kao da je pokisla pa su sad strane malo izvitoperene -ocena 3 KNJIGA 1 - vrlo dobro ocuvana POGLEDAJTE SLIKE, PITAJTE. PRODAJA SAMO KAO KOMPLET

Opis proizvoda Dimenzije (H x B x T): 67 x 240 x 320 mm Ukupna snaga proizvoda: 1,200kW Dimenzija grejne ploče : 185 mm Proizvođač : ALFA PLAM Zemlja Porekla : SRBIJA Dimenzije Dimenzije proizvoda (V) 67 mm Dimenzije proizvoda (Š) 240 mm Dimenzije proizvoda (D) 320 mm Detaljnije Ukupna snaga proizvoda 1,200 kW Presek priključnog kabla GG/J 3×0,75 mm2 Priključni napon 230V/50Hz V/Hz Masa proizvoda – Neto 4,5 kg Dokumenti Preuzimanje kataloga Uputstvo za upotrebu_Studio 1 i 2

Brend ISKRATip Kuhinjska vagaNapajanje 2 x 3 V CR2032 dugmaste baterije (u sklopu)Merenje Max. 10 kg, tačnost 1 gMerne jedinice g ml lb ozDodatne funkcije Automatsko isključivanje, tariranje, prikaz stanja baterije i preopterećenjaDimenzije 230x160 mm

Opis Tefal kuhinjska vaga BC 5122 Tip vage: digitalna Nosivost: 5 kg Preciznost merenja: 1 g LCD displej Površina: staklo 2 baterije tipa LR03 AAA Funkcije Tara- oduzimanje težine posude ili novih sastojaka Funkcije Liquid- omogućava merenje tečnosti u cl i dl Boja: bela

Novi Sad prošlost u pričama - Zoran Knežev, knjiga je u vrlo dobrom stanju, postojala je posveta. Povez:mek Broj strana:550 Težina:840g K-26P

Slavomir Nastasijevic komplet od 6 knjiga, izdavac Narodna knjiga 1984, u odlicnom stanju. 1) Ustanak u Zeti 310 str 2) Stefan Dušan 548 str 3) Vitezi kneza Lazara 482 str 4) Despot Stefan 347 str 5) Teško pobeđenima I 317 str 6) Teško pobeđenima II 317 str

Izabrana dela školska lektira 1-18,na pojedinim knjigama korice blago zaprljane,sa tragovima žutih fleka od stajanja. 1.August Šenoa. 2.Borislav Stanković. 3.Vladimir Nazor. 4.Vojislav Ilić. 5.Dositej Obradović. 6.Đura Jakšić. 7.Ivan Cankar. 8.Jakov Ignjatović. 9.Jovan Skerlić. 10.Jovan Sterija Popović. 11.Laza Kostić. 12.Ljubomir Nenadović. 13.Milivan Glišić. 14.Petar Kočić. 15.Radoje Domanović. 16.Svetolik Ranković. 17.Sima Matavulj. 18.Stjepan Mitrov Ljubiša.

KNJIGA SRPSKE FANTASTIKE I-II Izdavač: SRPSKA KNJIŽEVNA ZADRUGA Beograd, knjige 541 - 542 Godina izdanja: 1989. Povez: tvrd Broj strana: 306 + 360 Pismo: ćirilica Stanje: vrlo dobro

Snaga 2200W Tip motora AC Podešavanje temperature vazduha 3 Podešavanje brzine vazduha 2 Dugme za hladan vazduh Da Jonizacija Da Keratinska funkcija Da Dodatni usmerivač vazduha Distributer AHD530 SB Alpha Supreme Shine – Svilenkasta i sjajna kosa iz prvog pokušaja Zdrava i sjajna kosa jedan je od večitih ideala ženske lepote. Savremeni životni stil i ritam svakodnevice uticao je na želju i potrebu žena za raskošnom frizurom i efektom kao iz salona u kućnim uslovima: jednostavno i lako, bez bojazni od isušivanja i oštećenja kose. Alpha Supreme Shine je fen za kosu koji će vam svaki put nakon sušenja pružiti sliku u ogledalu kojom ćete biti više nego zadovoljne. Zahvaljujući upotrebi najnovijih tehnologija i must-have funkcijama uz više podešavanja temperature i brzine vazduha, možete dobiti profesionalni rezultat bez odlaska kod frizera. Bez elektriciteta zahvaljujući automatskom jonizatoru Svaki put kada uključite Alpha Supreme Shine aktivira se funkcija jonizovanja koja generisanjem jona sprečava da dođe do naelektrisanja kose prilikom sušenja, pa je ova funkcija postala poznata i kao non-frizzy efekat. Ovim se sprečava da dođe do isušivanja kose i pojave elektriciteta na dlaci, jer ugrađeni jonizator deluje tako što izbacuje negativne jone na pozitivno naelektrisane ostatke vlage na vašoj kosi. Na taj način se sprečava da kosa upije vlagu i postane „neposlušna“ za oblikovanje i češljanje i sklona kovrdžanju. Zato će odmah nakon sušenja vaša kosa biti glatka bez potrebe da nanosite teške preparate za „smirivanje“ dlake koji često maste kosu. Ovaj fen je pravi izbor za sve žene čije vlasište proizvodi veću količinu sebuma i uzrokuje preterano mašćenje kose. Keratinski premaz za sjaj bez premca i zaštićenu kosu Keratin je protein koji je strukturni element kose, noktiju i kože i njegova uloga je da štiti ćelije od stresa i spoljašnjih faktora oštećenja. Najveća zasluga keratina u kosi je njegova sposobnost da je učini jakom i sjajnom, optornom na lomljenje i pucanje. Žene sa talasastom i kovrdžavom kosom, koja zbog čestog ispravljanja lako gubi prirodni keratin, znaju koliko je teško učiniti kosu glatkom i sjajnom i zato koriste keratinske tretmane. Međutim, nijedan tip kose nije imun na gubitak keratina usled stresa, sunca, vetra i drugih fizičkih oštećenja. Keratinska funkcija Alpha Supreme Shine aktivira se svakim uključivanjem fena i omogućava vašoj kosi da bude zaštićena od toplote, pa prilikom sušenja dobija dodatni sjaj i zaštitu, izgleda jače i zdravije, a sprečeno je i njeno neželjeno kovrdžanje. Dugme za hladan vazduh za frizuru koja ostaje na mestu Poslednjih godina neizostavna funkcija svih fenova za kosu za kućnu upotrebu, dostupna je i na Alpha Supreme Shine: dugme za hladan vazduh. Jednostavnim pritiskom dugmeta aktivirate duvanje hladnog vazduha čiji efekat je nezamenljiv za finaliziranje stilizovanja kose. Ova funkcija omogućava učvršćivanje napravljene frizure i njenu dugotrajnost jer fiksira vlasi, a koristi se nakon što je kosa već potpuno suva – dakle, na samom kraju feniranja, bez obzira da li više volite frizure sa volumenom ili potpuno ravnu kosu. Profesionalni AC motor kao osnova dugotrajnog fena za kosu Ovaj profesionalni fen napravljen je sa namerom da obezbedi dugotrajnost i kvalitet svojim korisnicima i zbog toga je u njega ugrađen profesionalni AC motor. Najjači adut profesionalnih fenova za kosu je upravo motor, a AC motor u Alpha Supreme Shine fenu za kosu je baš takav. Osim što razvija veliku snagu (2200W) i garantuje do 50% duži vek trajanja, ovaj tip motora koriste profesionalci jer se manje zagreva što omogućava dužu upotrebu bez pregrevanja. Tako će izuzetna snaga motora omogućiti kosi da se savršeno brzo osuši, a AC motor će se postarati i da više ne strepite od pregrevanja. Još jedna važna karakteristika AC motora je da tokom rada smanjuju nivo buke, pa su idealni ne samo za salonske uslove, gde istovremeno radi nekoliko fenova, već i ukoliko ne želite da vaše sušenje kose postane alarm za ukućane kasno uveče ili rano ujutru. Osim zbog kvaliteta i snage, AC motor u fenu za kosu je profesionalan i zbog toga što je napravljen da dugo traje: služiće vas znatno duže nego fen sa drugim tipom motora. Zato je Alpha Supreme Shine izuzetno pouzdan, izdržljiv i dugotrajan. Podešavanja brzine i temperature imaju opciju za svaki tip kose Fenovi za kosu sa samo jednim prekidačem koji istovremeno reguliše i brzinu duvanja vazduha i temperaturu odavno su prevaziđeni i to sa dobrim razlogom: različitim tipovima kose odgovaraju različite brzine i temperature sušenja. Zato Alpha Supreme Shine dolazi sa podešavanjima temperature na tri nivoa i dve brzine izduvavanja vazduha, a posebna funkcionalnost su podešavanje za fiksiranje frizure i podešavanje koje štedi energiju, koje nežno suši vašu kosu i istovremeno štedi električnu energiju. Ukoliko imate tanku kosu koja se brzo suši, poželjno je sušiti je na nižoj temperaturi sa većom brzinom duvanja, kako biste bili sigurni da se vlasi neće oštetiti, dok gušća kosa zahteva višu temperaturu sušenja. Svakako, i sušenje na visokim temperaturama zahteva i veću brzinu duvanja vazduha. Ove opcije naročito cene dame koje imaju neposlušnu kosu, tešku za oblikovanje. Ukoliko želite definisan oblik frizure, preporuka je da kosu najpre prosušite slabijom brzinom vazduha na višoj temperaturi, a da za stilizovanje koristite veću brzinu izduvavanja i nisku temperaturu. Fen ne čini frizuru, ali njegovi dodaci imaju tu moć Iako je fen jakog motora sa neophodnim funkcijama odličan početak, do savršene frizure baš svaki put vas vode usmerivači (koncentratori) vazduha. Oni postoje sa veoma bitnim razlogom: pomoću njih se vazduh usmerava na uži deo kose i preciznije utiče na njeno oblikovanje. Različita širina usmerivača namenjena je i različitim tipovima frizura. Ukoliko želite kosu punu volumena, stavite širi usmerivač vazduha, dok je za ispravljanje kose i posebnu glatkoću preporučen uski usmerivač. Uz Alpha Supreme Shine dobijate jedan uski i jedan širi usmerivač vazduha.

SPECIFIKACIJA Model BRAUN SE 1170 Tip Depilator Ostalo Ever Soft Deluxe je sistem za depilaciju od 10 redova sa po 2 nožića Ergonomski dizajn Napajanje isključivo na struju Četkica za čišćenje 1 brzina Boja belo roze DEKLARACIJA Tip i model SE 1170 Naziv i vrsta robe Epilatori i depilatori Uvoznik NELT CO. DOO BEOGRAD

SPECIFIKACIJA Model Braun 1370 Tip Epilator Dodaci Četkica za čišćenje Ostalo 20 nožica – pinceta 2 brzine Ergonomski dizajn Napajanje isključivo na struju Boja Bela DEKLARACIJA Tip i model EE 1370 Naziv i vrsta robe Epilatori i depilatori Uvoznik NELT CO. DOO BEOGRAD

Karakteristike : Ploča za peglanje od punog metalnog profila 112×36 cm Perforacije na ploči za peglanje za odvodjenje vlage Postolje za peglu sa silikonskim stopicama Povećana stabilnost (nogare f21/38mm+neklizajuće navlake) Poluautomatsko podešavanje visine (75-95cm) Pamučna navlaka za peglanje Proizvođač : Lindo Uvoznik : Worts Team doo Adresa : Bečmenskih ilegalaca br.7, 11279 Bečmen, Beograd

Karakteristike : -Iverica obložena sundjerom i platnom -Metalne nogice plastificirane -Svetlo vučena držač žica Dimenzija : Dužina : 115 cm Širina : 34 cm Visina štelovanja : 65-80 cm

Karakteristike : Lindo daska za peglanje Viola 110 x 33cm Model : 30810 Tip : Daska za peglanje Dimenzije : 110 x 33cm Visina : poluautomatsko podešavanje visine od 70 do 90cm Vrsta ploče : Ploča za peglanje od punog metalnog profila Perforacije na ploči za peglanje za odvođenje vlage Karakteristike : Postolje za peglu sa silikonskim stopicama Daska ima metalne stabilne nogare – f21mm sa neklizajućim navlakama Pamučni sloj : Pamučna navlaka za peglanje Dezen dolazi po slučajnom uzoru Proizvođač : Lindo Barkod : 8606017795445

DŽEK LONDON komplet 1 - 12 Izdavač: SVJETLOST Sarajevo Godina izdanja: 1964. Povez: tvrd Pismo: latinica Stanje: dobro

VEŠTICE NA PUTU AUTOR : TERI PRAČET IZDAVAČ: LAGUNA, BEOGRAD GODINA IZDANJA: 2001. MEKE PLASTIFICIRANE KORICE PISMO: LATINICA BROJ STRANA: 307 STR. STANJE KNJIGE VRLO DOBRO TROŠKOVE SLANJA SNOSI KUPAC LIČNO PREUZIMANJE MOGUĆE U CENTRU BEOGRADA 2.10.S

Dušan Radović-ANTOLOGIJA SRPSKE POEZIJE ZA DECU Dušan Radović - Antologija srpske poezije za decu, Srpska književna zadruga,1984. god, Tvrd povez sa omotom,363. strane Knjiga je N O V A ---------------------------- 29

Pogledajte uveličane slike, pitajte ako ima nedoumica. Slanje posle uplate postekspresom, poštarina se plaća po prijemu pošiljke. Z1

Opis 220 – 240 V~ 50-60 Hz 750 W Nelepljive gril ploče Automatska regulacija temperature Osigurač protiv pregrevanja Indikatori rada i poželjne radne temperature Kopča na ručki za zaključavanje Mogućnost vertikalnog odlaganja Neklizajuće nogice

Opis Model Beko CJB5103W Zapremina 1 l Snaga 40 W Ostalo 2 konusa za ceđenje Plastični filter Zaštitna kapa Moguće pranje u mašini za sudove Plastično telo, hromirani dekorativni delovi Boja Bela Dimenzije (ŠxVxD) 15,5 cm x 25,5 cm x 17 cm