Pratite promene cene putem maila
- Da bi dobijali obaveštenja o promeni cene potrebno je da kliknete Prati oglas dugme koje se nalazi na dnu svakog oglasa i unesete Vašu mail adresu.
101-125 od 17888 rezultata
Režim promene aktivan!
Upravo ste u režimu promene sačuvane pretrage za frazu .
Možete da promenite frazu ili filtere i sačuvate trenutno stanje
Aktivni filteri
Znak koriscenja na ramenu mala ogrebotina, slikano posebno. Bocni dzepovi se kopcaju na driker. Odlicno je odradjena i na dodir je efekat prave koze, mekana je. Dimenzije: -duzina 59cm -duzina rukava 65cm -duzina unutrasnjeg rukava 50cm -sirina ramena 41cm -sirina grudi-pazuh 46cm -sirina oboda 46cm
Nova, nekorišćena haljina ili tunika divnih kombinacija veoma lepih boja, ravnog kroja. Zakopčava se zipom dužinom leđa i vezuje kaišićima u struku od istog materijala. Materijal je saten diskretno sjaja. Rukavi se po želji mogu skratiti zavrtanjem i zakopčavanje na dugmiće, do 3/4 dužine Nije postavljena, ali se nije providna. Na njoj stoji oznaka veličine L/XL, po mom mišljenju odgovara veličinama M/L ili 40/42, ali najbolje da procenite po sledećim merama Širina ramena 38-43 cm Širina od pazuha do pazuha 50-52 cm Širina struka 50-52 cm Dužina rukava 59 cm Dužina haljine 85 cm Sastav - 100% poliester
Nov, nekorišćen kardigan izrađen od veoma mekog i prijatnog materijala srednje debljine. Na njemu nema oznake veličine, po mom mišljenju odgovara veličinama XL/XXL/XXXL, sve zavisi volite li uži ili komotniji model ali najbolje da procenite po sledećim približnim merama, jer se ne zakopčava već ležerno pada Širina ramena 46-58 cm Širina od pazuha do pazuha 60-90 cm Dužina rukava 65 cm Dužina kardigana 92 cm Sastav - 52% poliester, 35% acrylic i 13% nylon
Novi zenski kardigan za punije dame Moda. Turski. Odlican zenski kardigan za devojke i dame svih generacija. Moze se nositi u svim prilikama, izradjen je od prirodnog i kvalitetnog materijala. Idealno se nosi preko odece kao ogrtac. Kardigan je u bordo boji i poseduje na sebi dva dzepa sa prednje strane. Lepo stoji punijim osobama. Dobar zenski kardigan za svaki dan. Idealan za svecane i posebne prilike. Kardigan Moda je nov sa etiketom. Boja: Bordo sa dzepovima. Velicina: Univerzalna. Sastav: 50% viskoza, 50% akrilik. Dimenzije: duzina 84 ramena 46 pazuh 60 rukavi 60
-
Kolekcionarstvo i umetnost chevron_right Kolekcionarstvo
oki
Bozanstvena italijanska haljina,38 Kupljena i obucena samo za jednu priliku, perfektna, kao nova... raskosna, damska, bogato uradjena haljina, sa predivnim dezenom, sarama i nasivenim aplikacijama (cika i sl.). Italijsnaki konf. broj 42, sto je nas 38. Predivna u svakom smislu! duz 105 struk 40 grudi 50
-
Kolekcionarstvo i umetnost chevron_right Kolekcionarstvo
putovala 1901
-
Kolekcionarstvo i umetnost chevron_right Kolekcionarstvo
nije putovala
-
Kolekcionarstvo i umetnost chevron_right Kolekcionarstvo
oki
-
Kolekcionarstvo i umetnost chevron_right Kolekcionarstvo
Spomenik knezu Mihailu u Beogradu, koji se nalazi na Trgu republike, podignut je 1882. godine, čini ga konjanička figura vladara i posvećen je knezu Mihailu Obrenoviću. Autor spomenika je italijanski skulptor Enriko Paci, dok su reljefi na spomeniku rađeni su prema crtežima arhitekte Konstantina Jovanovića. Spomenik predstavlja nepokretno kulturno dobro kao spomenik kulture od velikog značaja. Knez Mihailo Obrenović (1823.-1868.) je bio knez Srbije od 1839. do 1842. i od 1860. do 1868. godine. Prvi put je na kneževski presto stupio posle smrti starijeg brata Milana I Obrenovića i vladao do 1842. godine, kada je svrgnut u buni koju je predvodio Toma Vučić-Perišić. Knez Mihailo je došao po drugi put na presto posle smrti svoga oca, kneza Miloša, 1860. godine. Vladao je osam godina kao prosvećeni apsolutista, unapredivši Srbiju, sklapajući ugovore sa susednim zemljama za zajedničke akcije na Balkanu. Za vreme druge vladavine Turska vlast je iselila posade i predala poslednje gradove Beograd, Šabac, Smederevo, Soko, Užice i Kladovo na upravljanje Srbiji 1867. godine. Vlast Kneza Mihaila Obrenovića je prekinuta atentatom u Košutnjaku 1868. godine. Tokom druge polovine 19. veka, u Beogradu se podižu javni spomenici koji predstavljaju ugledne ličnosti iz kulturnog i političkog života Srbije. Tako je odlučeno da se nakon više polemika i konkursa podigne spomenik knezu Mihailu Obrenoviću, koji bi bio postavljen na tadašnjem Pozorišnom trgu ispred Narodnog pozorišta. Povodom ove odluke objavljen je međunarodni konkurs 1873. godine. Na konkursu je pristiglo 17 radova, uglavnom stranih umetnika. Za autora je izabran italijanski vajar Enriko Paci (Enrico Pazzi). Ovaj italijanski vajar je rođen u Firenci 1819. godine. Bio je učenik čuvenih vajara Sartija i Đovanija Diprea. Predstavnik je italijanskog verizma. Njegov umetnički pravac nalaže da se prikaže život onakav kakav jeste, sa svojim lepim i ružnim stranama. Paci se proslavio spomenikom italijanskom piscu Danteu. Spomenik Danteu podignut je 1865. godine ispred firentinske crkve Santa Kroče (Santa Croce). Predlog italijanskog umetnika je predstavljao novinu u srpskoj sredini, zbog prikaza vladara na konju. Rad na ovom spomeniku je započet 1874. godine, a nastavlja se 1878. godine, kada Srbija stiče državnu nezavisnost. U to vreme podizanje ovakvog spomenika pobedi i oslobođenju ponovo postaje aktuelna tema. Spomenik knezu Mihailu rađen je u duhu klasičnih italijanskih predstava vladara na konju, koje su imale uzor u antičkoj umetnosti i predstavlja prvi je monumentalni konjanički spomenik u Srbiji. Kao model za figuru konja kojeg jaše knez Mihailo Obrenović, poslužio je konj Vranac, kojeg je knez dobio vraćajući se sa svadbenog putovanja iz Rumunije 1867. godine. Knez Mihailo i Julija Hunjadi, zastali su u selu Bašahid, (danas Bašaid), gde je Dimitrije Birimac, tadašnji beležnik u selu, poklonio najlepšeg pastuva novopečenom paru. Spomenik je odliven u Minhenu 1879. godine u radionici Ferdinanda fon Milera (Ferdinand von Mueller). Nacrte za postament je uradio srpski arhitekta Konstantin Jovanović. Svečano otkrivanje spomenika upriličeno je 6. (18.) decembra 1882. godine, na Svetog Nikolu, Krsnu slavu Obrenovića. U to vreme konjanik bez kape je bio neobična pojava, pa je to javnost zapazila. Otkrivanja spomenika je predstavljalo veliki spektakl, povodom proglašenja Kraljevine Srbije. Postavljene su tribine i scenske kulise ukrašene cvećem, heraldičkim štitovima sa dvoglavim belim orlovima, zastavama i zelenilom. Tog dana je Enriko Paci primio Orden viteza takovskog reda drugog stepena, kao autor najznačajnijeg srpskog spomenika XIX veka. Svečanosti su prisustvovali najviši predstavnici države i crkve, kao i vojske, uz veliku podršku i prisustvo naroda. Spomenik je izveden u bronzi i sastoji se iz tri dela: postamenta, pijedestala i konjaničke statue. Bronzana figura kneza na konju, oslobodioca Srbije od Turaka, čija ispružena ruka pokazuje na još neoslobođene krajeve. Pijedestal je ovalnog tipa sa reljefnim frizom. Predstave prednjeg i zadnjeg friza su preuzete iz kruga dinastičke mitologije koja veliča drevnost i herojstvo srpskog naroda i njihovu obnovu pod Obrenovićima. Pijedestal je postavljen na drugi noseći postament, obložen mermernim pločama i profilisanim blokovima, sa ukrasima livenim u bronzi i bronzanim pločama sa imenima oslobođenih gradova 1867. godine Beograd, Smederevo, Kladovo, Soko, Užice i Šabac. Na zadnjoj, severnoj strani ispisan je tekst: `Knjazu Mihailu M. Obrenoviću III. blagorodna Srbija`. Spomenik je postavljen na Trgu Republike (nekad Pozorišni trg) u Beogradu, ispred zgrade Narodnog Muzeja i u neposrednoj blizini Narodnog pozorišta. Za vreme XIX veka trgovi u Beogradu i unutrašnjosti bili su mesta gde su se odvijale razne paradne manifestacije i ceremonijalne proslave vladara iz dinastije Obrenović. Javnost centralnog gradskog trga, usklađenog sa estetskim načelima formiranja i uređenja javnih gradskih prostora, definiše ga kao političko-estetski fokus grada. U simboličnoj topografiji grada važno mesto imaju javni spomenici, koji su u simbiozi sa trgom, kao manifestacionom pozornicom, iskazivali moć dvora i vladajuće klase. Ovaj beogradski trg za nekoliko decenija kasnije dobija još jednu impozantnu građevinu, zgradu Uprave fondova. Postavljanjem spomenika vladara u centar gradskog prostora, trg dobija ideološki značaj, postaje ikonološko polje i svojevrsna bina formirana prema principima arhitekture tadašnjih evropskih gradova baroknog stilskog koncepta i urbanizma. Tako glavni trg postaje reprezent grada, države i samog dvora, odnosno novih političkih i kulturnih promena, i na njemu se odigravaju privatna i javna reprezentacija vladajuće dinastije. Zbog svojih značajnih istorijskih i umetničkih vrednosti, Spomenik knezu Mihailu utvrđen je za kulturno dobro od velikog značaja (Odluka o utvrđivanju, Sl. glasnik SRS, br. 14/79). Konzervatorski radovi na spomeniku izvedeni su 1986. godine, čišćenje 1995. godine. Obnova spomenika bila je 2020. godine.
-
Kolekcionarstvo i umetnost chevron_right Kolekcionarstvo
oki