Pratite promene cene putem maila
- Da bi dobijali obaveštenja o promeni cene potrebno je da kliknete Prati oglas dugme koje se nalazi na dnu svakog oglasa i unesete Vašu mail adresu.
1-27 od 77132 rezultata
Režim promene aktivan!
Upravo ste u režimu promene sačuvane pretrage za frazu .
Možete da promenite frazu ili filtere i sačuvate trenutno stanje
Aktivni filteri
-
Kolekcionarstvo i umetnost chevron_right Slikarstvo
Додатне информације Proizvođač La-Ram Zemlja porekla Srbija Materijal Kombinacija staklo-medijapan-metal Dimenzije 30 x 45 cm Опис Ram je napravljen od stakla čije su ivice prebrušene. Pozadina je od medijapana debljine 3,2 mm, koji je oplemenjen sa jedne strane. Staklo i pozadina su spojene elementima CLIP-FIX. Okvir od stakla je savršen za slučajeve kad želite prikazati omiljenu fotografiju ili umetničko delo bez rama. Uklonite pozadinu, postavite sliku ili umetničko delo između stakla i medijapana, a zatim učvrstite metalnim kopčama koje se lako montiraju. Na poleđini svaka kopča je urađena tako da se može koristiti kao kukica za kačenje, uzimajuči to u obzir, imate više mogućnosti da rotirate umetničko delo ili fotografiju kako Vama odgovara. NAPOMENA: Ukoliko Vam ne odgovaraju ponuđene dimenzije, javite nam se i isporučićemo Vam po Vašim merama. Kontaktirajte nas
-
Kolekcionarstvo i umetnost chevron_right Slikarstvo
Додатне информације Dimenzije Visina sa postoljem 21 cm, bez postolja 15 cm, prečnik 9,5 cm Proizvođač La-Ram Zemlja porekla Srbija Vrsta drveta Bukva Опис Jaje je izrađeno trakslovanjem na strugu iz ruke i fino prebrušeno, tako da je pripremljeno za nanošenje boje. Materijal od koga je izrađeno je suvo bukovo drvo. Jaje ima ravnu površinu namenjenu oslikavanju i koso je postavljeno. Drveno jaje je pogodno za dekorisanje svim vrstama akrilnih boja. Takođe se može oslikavati ili obraditi dekupaž tehnikom. Jedan od glavnih uskršnjih simbola je jaje. Izrada i slikanje drvenog jajeta je veoma složen i dug proces koji zahteva dosta vremena i strpljenja. Pre svega treba pripremiti drveno jaje za oslikavanje, tako što pre bele akrilne boje nanesete temeljni premaz. Nakon toga belu akrilnu boju, najbolje u dva sloja i ostaviti da se osuši. Jaja možete ukrašavati temperama koje su lakse za brisanje-pranje, ukoliko pogrešite ili akrilnim bojama. Šaru koju želite da izradite na jajetu najpre nacrtajte običnom olovkom, tanko praveći konture. Nakon toga možete da oslikavate. Oslikano jaje ostaviti da se osuši najmanje 3 sata. Jaje možete ukrasiti i tehnikom dekupaž. Nakon nanošenja salvete ostaviti da se osuši. U oba slučaja ukoliko iscrtavate bojama ili radite dekušaž tehniku, neophodno je ostaviti jaje da se dobro osuši, zatim ga premazati lakom na bazi vode.
-
Kolekcionarstvo i umetnost chevron_right Kolekcionarstvo
Topola, Sveti Sava, Kosovska bitka, Kosovka devojka, Pavle Orlović, Car Lazar, fond za spomen hram Svetog Save u Beogradu, kneževa kletva, maraton želja Sokobanja
D-r Jovan Bl. Jovanović - NAPOLEON I Izdavac - Zadruga Štamparskih Radnika `Rodoljub`, Beograd, 1925, meki povez, 260 strana , format 24 , ilustrovano Stanje kao na slici , korice losije napukle , tragovi starosti i zute tacke , unutra je knjiga u solidnom stanju , odvojeno par listova , podvucena i pisana na par mesta napomena - fale strane do 14 (odprilike dva lista) napoleon prvi bonaparta
55791) AK 2 MUTNA I KRVAVA , Milica Janković , Geca Kon Beograd 1932 , Mutna i krvava, jedan od najmaestralnije napisanih romana Milice Janković, prati tragičnu sudbinu Emilije Paprat, proslavljene glumice beogradskog pozorišta. Nakon saobraćajne nesreće Emilija će zavisiti od sluškinja ‒ najraznovrsnijih ženskih likova sa društvene margine kroz koje je istaknut i problem socijalne nejednakosti i nepravde. Drugi narativni tok romana prati dramatičnu priču porodice Kostić koju Emiliji pripovedaju njene bliske prijateljice. Sve likove povezuje duboka nesreća i tragičnost ljudske sudbine, „mutna, krvava reka” – večni rat „između smrti i života, zla i dobra, svirepe borbe za blagostanje i raskoš i očajne borbe za hleb i pokrivač”. tvrd povez, format 14 x 19 cm , ćirilica, 367 strana
Knjiga je nova. ,,Tragom mnoštva evropskih putnika namernika, koji su stizali sa raznih strana i različitim povodima, Đorđe S. Kostić nas svojom knjigom – kulinarskim bedekerom i azbučnikom srpskog „blagoutrobija“, vodi kroz Srbiju devetnaestog veka. U zemlji koja je postepeno dobijala svoje prepoznatljive obrise na karti Evrope, kao ulazna kapija na putu ka nepoznatom, haotičnom ali izazovnom „Orijentu“, stranci su srdačno dočekivani i ugošćavani za kneževskom i kraljevskom trpezom, u prvim beogradskim modernim hotelima, palanačkim kafanama, manastirskim konačištima, putničkim svratištima, seoskim krčmama i kolibama ili uz ognjište pod vedrim nebom. Ostavljajući svoje utiske o jelima i piću, običajima za stolom, slavama i teferičima, načinu pripremanja hrane, gajenju voća, povrtarskim kulturama, vinovoj lozi, otkrivali su savremenicima jedan do tada malo ili nikako poznat deo, za njih, ako ne „prave Evrope“, onda makar „evropske Turske“, kasnije „Balkana“, „Jugoistoka“. Zapažajući posebnosti „srpskog jelovnika“, uočavali su uticaje, različite lokalne kuhinje, njegove dobre i – povremeno za njih – njegove teško svarljive osobine, oslobađali se predrasuda o domaćinima i zemlji. Kroz „prizmu jelovnika“ prelamali su se i procesi „deorijentalizacije“, i „evropeizacije“ promene socijalnih, privrednih i kulturoloških obrazaca mladog srpskog modernog društva. Pažljivo iščitavajući ova svedočanstva, Đorđe S. Kostić, iskusan i akribičan istraživač, otkriva podjednako zanimljiv i važan, do sada zanemaren, deo naše društvene istorije, potvrđujući tačnost zapažanja, jednog od „njegovih“ putnika, francuskog ekonomiste Emila de Lavelea, koji je osamdesetih godina devetnaestog veka zapisao, kako „Uvek treba znati šta u kojoj zemlji ljudi jedu; od seljaka u kolibi do princa... jer to omogućava da se shvati nacionalno bogatstvo i sazna više o lokalnim resursima.“``
Dan Graf B e o g r a d 2 O O 1 mek povez Knjiga ima 298 strana 24 cm ima malo podvlačenja i knjiga je uredna i dobro očuvana a) Milošević, Slobodan (1941-) 1. `Niko nema pravo da bije ovaj narod` 2. Dolazak na vlast 3. Odustajanje od Jugoslavije 4. Pretpostavke rata 5. Gospodar igre 6. Psi rata 7. Napuštanje Krajine 8. Apoteoza 9. Metež Florence Hartmann (17. veljače 1963., -) francuska je novinarka i spisateljica. Od 1987. pisala je za Le Monde o Balkanu, a početkom 1991. o Jugoslavenskim ratovima. Izvještaje je slala iz Beograda.[1] 1985. diplomirala je te stekla titulu magistra iz područja literature i stranih civilizacija na sveučilištu u Parizu. 1986. se udala u Beogradu za supruga iz SFR Jugoslavije, čiji je materinji jezik bio srpskohrvatski. S njim je dobila dvoje djece: sina 1988. i kćer 1989., koji su se rodili u Francuskoj.[2] 2000. je postala glasnogovornica za Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju (MKSJ) u Hagu te savjetnica glavnoj tužiteljici MKSJ-a Carli Del Ponte.Godine 1992. bila je jedna od prvih novinara koji su otkrili lokaciju Ovčare, te je 2006. svjedočila pred MKSJ-om protiv `vukovarske trojke`.[1] Konkretno, tvrdi da je Veselin Šljivančanin 1992. u intervjuu izjavio sljedeće kad ga je pitala o Ovčari: `Morali smo negdje zakopati tijela`.[3] Godine 1999. objavila je prvu knjigu, Milošević, dijagonala luđaka. Kada je Slobodan Milošević završio u MKSJ-u na suđenju, Srbija je dala tribunalu povjerljive dokumente o njegovom režimu iz 1990-ih, ali pod uvjetom da se neki dijelovi `zatamne`. Hartmann je imala uvid u te tajne spise te u knjizi Mir i kazna 2006. napisala da je MKSJ prihvatio cenzurirati dijelove koji su mogli uspostaviti vezu između Miloševićevog režima i masakra u Srebrenici. MKSJ je regirao optužnicom protiv Hartmann za nepoštivanje suda objavljivanjem dokumenata koji su bili tajni za javnost.[1] Presudom je kažnjena sa €7.000, što je izazvalo kontroverzne reakcije u svijetu medija i novinara, od kojih su neki javno stali u njenu obranu.[4] Iako je Hartmann rekla da je uplatila traženu svotu, MKSJ je to opovrgnuo te izdao nalog za njeno uhićenje. Godine 2011. ona je pobjegla u Francusku. Francuske vlasti su, međutim, odbile uhititi ju jer su mislile surađivati sa MKSJ-om jedino u izručivanju ratnih zločinaca, u što ne spada i progon osoba koje kritiziraju sam sud.[5] Ipak, usprkos uhidbenom nalogu iz Haaga, nastavila se slobodno kretati i u inozemstvu: 2012. posjetila je Sarajevo, povodom 20. obljetnice opsade grada, te tamo verbalno napala Carla Bildta jer je smatrala da on nije trebao biti na obilježavanju stradanja grada jer je prije govorio da je `Milošević dobar momak`.[6] Hartmann je s vremenom postala vrlo kritična prema MKSJ-u. Još 2004. ukazala je na narušavanje neutralnosti tužilaštva tribunala kada je usvojeno novo pravilo prema kojem peteročlano sudsko vijeće kojeg pored predsjednika i potpredsjednika tribunala čine i trojica predsjedavajućih sudaca Pretresnih vijeća, odlučuje da li se nove optužnice odnose na `najviše lidere, osumnjičene da su najodgovorniji za zločine u nadležnosti tribunala.` Ukoliko ocijene da neka od optuženih osoba ne spada među `najviše lidere`, suci od tada imaju pravo optužnicu vratiti tužitelju, nezavisno od težine zločina i uvjerljivosti pratećih dokaza.[7] Godine 2013. izjavila je da je oslobađajuća presuda u slučaju bivših šefova Državne bezbednosti (DB) Srbije, Jovice Stanišića i Franka Simatovića, `najvidljiviji u nizu udaraca na kredibilitet Haškog tribunala u završenoj fazi njegovog rada` te dodala: “ Time su nagrađeni mozgovi sistema koji su obmanom uspjeli planirati i organizirati masovno nasilje, a sve preko paravan organizacije, pazeći da ne napišu direktno naređenje. Poruke sa suđenja u Nurembergu je izbrisana. Haški sud je u naglo ušao u proces ukidanja Ženevske konvencije i, time, uništava sve što je urađeno poslije Drugog svjetskog da se zaštite civili u ratu. Dešava se u Hagu jedan preokret koji žrtve posljednjeg rata u Evropi osjete na svojoj koži, ali koji ima i dalekosežne posljedice, i to širom svijeta. Mogu zamisliti reakcije žrtava čija su djeca direktno stradala od duhova tame koji su bili otjelotvoreni u likovima Stanišića i Simatovića, sada već slobodnih ljudi. Po svemu sudeći, nažalost, odgovornost za zločine (koji sud ne poriče) se svodi na lokalne igrače, a ne na mozgove. Zato imamo gorki osjećaj prijevare, jer nije ni istina, nije ni pravda`.
Adventistički hrišćani veruju.....biblijsko izlaganje 27 osnovnih doktrina Kolektiv Autora, Samuele Bakioki, Prevod ,Smaragda Stefanović Tvrd povez sa omotom, 1994.god.,501.strana,20.cm Издавач Hrišanska adventistička crkva, Jugo-istočna evropska unija, 1994 ISBN-10: 86-423-0049-3 Knjiga je N O V A ---------------------------- Plava ptica
Knjiga je dobro očuvana. NOLIT,1990. 447 strana. ,,Ovu knjigu nije napisao monetarni ekspert, a ni ekonomist. Napisao ju je historičar. On ne želi davati savjete Međunarodnom monetarnom fondu. Ne želi sugerirati čitaocu da kupuje ili prodaje zlato ili dolare. Tekst koji ćete čitati bio je u početku niz predavanja, `esej u kojem su se studentima objašnjavala pitanja i problemi vezani uz novac tokom povijesti``. - iz predgovora``
-
Kolekcionarstvo i umetnost chevron_right Knjige
ima podvlačenih pasusa
-
Kolekcionarstvo i umetnost chevron_right Knjige
Zašto svetlucaju zvezde? Zašto se ježimo? Šta se događa kada kinemo? U koje doba dana je najbolje otići zubaru? Knjiga Ima li još pitanja? – pokazuje koliko zabavno može biti znanje. Ona nas poziva da kroz svet koračamo širom otvorenih očiju, da budemo radoznali, da preispitujemo već poznato i otvorimo se za novo. Jer ako pažljivo posmatramo svet oko sebe, svakog dana imamo priliku da saznamo nešto novo: iza naizgled beznačajnih svakodnevnih pojava često se kriju uzbudljive priče koje ukazuju na čudesne povezanosti u svetu koji nas okružuje. Ova knjiga dokazuje da je život zanimljiviji ako ga bolje razumemo. Izdavač: Laguna Broj strana: 302 Pismo: latinica Povez: mek
Rista Odavić HEJ, SLOVENI dramska epizoda iz srpsko austrijskog rata R.J.Odavić DRAMSKA TRILOGIJA Duh naših dedova Knjižara Vreme, Beograd, ne mogu da pronađem godinu izdanja. 32 strane, manji format. Spoljašnosti kao na slikama. Tabaci nisu rasečeni. Prvi list oštećen u gornjem delu (pogledajte sve slike). stan
Rečnik stranih reči uzrečica i poslovica , sastavio Jovan Grčić Pančevo, Napredak, 1922 godina Stranica : 623 Manji format Stanje : Nesto losije ocuvano ali sasvim u redu za citanje, ima zapisa na prvoj i poslednjoj praznoj stranici, povez slabije drzi ali je komapaktno, sem naslovne stranice koja je odvojena, unutrasnjost,koliko sam listao, nema zapisa ili podvlacenja.
-
Kolekcionarstvo i umetnost chevron_right Kolekcionarstvo
SA SLIKE