Stanje kao na slici. Ako niste sigurni da Vam odgovara, pitajte za dodatni opis knjige PRE kupovine, i bice Vam odgovoreno u najkracem roku. Naknadne reklamacije ne prihvatam. Robu šaljem nakon uplate. Troskove slanja snosi kupac. A 497

Stanje kao na slici. Ako niste sigurni da Vam odgovara, pitajte za dodatni opis knjige PRE kupovine, i bice Vam odgovoreno u najkracem roku. Naknadne reklamacije ne prihvatam. Robu šaljem nakon uplate. Troskove slanja snosi kupac. A 491

Stanje kao na slici. Ako niste sigurni da Vam odgovara, pitajte za dodatni opis knjige PRE kupovine, i bice Vam odgovoreno u najkracem roku. Naknadne reklamacije ne prihvatam. Robu šaljem nakon uplate. Troskove slanja snosi kupac. A 83

Stanje kao na slici. Ako niste sigurni da Vam odgovara, pitajte za dodatni opis knjige PRE kupovine, i bice Vam odgovoreno u najkracem roku. Naknadne reklamacije ne prihvatam. Robu šaljem nakon uplate. Troskove slanja snosi kupac. A 359

O GENIJU Artur Šopenhauer Str 147 Povez mek Stanej knjige dobro, ima pecat OSTALE MOJE AUKCIJE MOŽETE POGLEDATI PREKO LINKA http://www.kupindo.com/pretraga.php?Prodavac=rere&Grupa=1 Kupovinom više knjiga značajno štedite na poštarini. O knjizi

Autori: DAŠA DUHAČEK, OBRAD SAVIĆ Izdavač: BEOGRADSKI KRUG, CENTAR ZA ŽENSKE STUDIJE, Beograd Biblioteka: COLLECTANEA 555 str. ; 16 x 24 cm - Latinica / Mek povez

Sun Cuovo Umeće ratovanja je jedan od najpoznatijih vojnih spisa u istoriji čovječanstva. Tokom dvije hiljade godina ovo djelo uticalo je na istočnjačku vojnu misao i filozofiju, a u drugoj polovini XX vijeka izvršilo je uticaj i na zapadno sagledavanje rata, poslovne strategije i diplomatske odnose. Umeće ratovanja nam otkriva, kroz primjer sukobljenih armija, bezvremena načela koja važe u svakodnevnom životu. Uči nas da imati strategiju ne znači planiranje, u smislu pravljenja liste postupaka, već zahtijeva brze odgovore na promjene okolnosti.

Dodatne informacije Pisac GEORG VILHELM FRIDRIH HEGEL Izdavač GRAFOS – BEOGRAD Izdanje 1985 Povez MEKI Strana 212 Stanje Dobro Edicija HORIZONTI

AVANGARDA I AKCIJA, dr Dragomir Drašković Privredni pregled, Beograd, 1979. mek povez odlično očuvana knjiga 245 strana odlično očuvana knjiga, pečat na dva mesta

TRAKTAT O LJUBAVI, dr Miodrag Lukić Prosveta, Beograd, 1972. mek povez sa klapnama vrlo dobro očuvana knjiga, napisan datum na predlistu 170 strana

dobro očuvan velook

Pavle Florenski – Imena „Imena“ predstavljaju zaključni rad P. A. Florenskog (pripremljen 1926. godine) u kome su objedinjeni rani radovi o filosofiji imena, i to od istraživanja diskontinuiteta i teorije invarijanti na Matematičkom fakultetu Moskovskog univerziteta (ime kao invarijantna karakteristika ličnosti), preko studentskih radova u Duhovnoj Akademiji o sakralnom preimenovanju, do poznih interpretacija platonizma i imenoslavlja. Ona nastavljaju ideju razvijenu u „Imenoslavlju kao filosofskoj pretpostavci“ i po zamisli autora trebalo je da uđu u kasnija izdanja knjige „U vododelnicama mišljenja“. Drugi deo rada posvećen je opisu osamnaest muških i ženskih imena i u vezi je sa nerealizovanim projektom Rečnika i Albuma imena, u koji je trebalo da za svako ime „uđe po šest (profil i anfas) slika, koje bi predstavljale platonovsku ideju imena-formi sa njene tri strane – u smislu najboljih, banalnih i najgorih mogućnosti“ (pismo Vladimiru Koževnjikovu od 12. 07. 1912 godine – Voprosi filosofii. № 6. 1991). Imena u Rečniku imena nisu složena po azbučnom redu nego po datumima kada su dovršena: od 16. 12. 1922 godine, kada je dovršeno ime Aleksandar, do 28. 02. 1925 godine, kada je dovršeno ime Mihail. (Aleksandra: 17. 12. 1922; Ana: 3112. 1922; Vasilije: 13 01. 1923; Sofija: 13. 01. 1923; Vladimir: 21. 01. 1923; Olga: 09. 09 1923; Konstantin: 18. 09. 1923; Jelena: ?; Nikolaj: 22. 10. 1923; Jekatarina: 29. 10. 1923; Dmitrij: 04. 11. 1923; Varvara: 14. 10. 1923; Pavle: 20. 07. 1924; Ljudmila: 06. 01. 1925; Vera: ?).

Knjiga je dobro očuvana,spoljni omot malo zacepljen sa strane pri vrhu. Izvorii tokovi,Zagreb,1976.286 strana. ,,Ja sam Moju stvar na Ništa postavio Prvi odjeljak ČOVJEK I Jedan ljudski život II Ljudi starog i novog vremena 1. Stari 2. Novi 2.1. Duh 2.2. Opsjednuti Utvor Daska 2.3. Hijerarhija 3. Slobodni 3.1. Politički liberalizam 3.2. Socijalni liberalizam 3.3. Humani liberalizam Napomena Drugi odjeljak JA I Vlastitost II Vlastitelj 1. Moja moć 2. Moj obraćaj 3. Moj sebeužitak III Jedini Ja sam Moju stvar na Ništa postavio Što sve neće biti Moja stvar! Prije svega dobra stvar, pa stvar boga, stvar čovječanstva, istinitosti, slobodnosti, humanosti, pravednosti; dalje stvar Mojega naroda, Mojega vladara, Moje otadžbine; na koncu čak stvar duha i tisuću inih stvari. Samo Moja stvar ne treba nikad biti Moja stvar. »Fuj egoist koji samo na se misli!« Nego, pogledajmo kako to s njihovom stvari čine oni za čiju stvar Mi imamo raditi, žrtvovati se i oduševljavati. Vi znate o bogu puno temeljitoga naviještavati i tisućljećima ste »istraživali dubine božanstva« i u dušu mu zreli, te Nam dabome možete kazati kako bog sam tjera »stvar boga« kojoj smo Mi zvani služiti. A Vi to i ne tajite, to tjeranje Gospodinovo. Pa sad što je njegova stvar? Je li on, kao što se od Nas očekuje, neku tuđu stvar, je li stvar istinitosti, stvar ljubavi učinio svojom? Vas ovo neshvaćanje razjaruje i Vi Nas poučavate da je božja stvar svakako stvar istinitosti i ljubavi, no da se ova stvar ne može nazvati njemu tuđom, jer da bog sâm jest istinitost i ljubav; Vas razjaruje uzeće da bi bog Nama bijednim crvima mogao naličiti time što bi tuđu stvar promicao kao vlastitu. »Bog bi se imao zauzeti za stvar istinitosti kad sam ne bi bio istina?« On brine samo za njegovu stvar, no jer on jest Sve u Svemu, stoga i jest sve njegova stvar! Mi pak, Mi nismo Sve u Svemu, i naša je stvar posve malena i prezrena; zato Mi moramo nekoj »višoj stvari služiti«. – Sad je jasno, bog brine samo za Svoje, bavi se samo sobom, misli samo na sebe i ima samo sebe u vidu; jao svemu što njemu nije milo. On ne služi ničem Višemu i zadovoljava samo sebe. Njegova stvar je jedna – čisto egoistična stvar. Kako stoji s čovječanstvom čiju stvar imamo Mi učiniti svojom? Je li njegova stvar možda nekog inog i služi li čovječanstvo nekoj višoj stvari? Ne, čovječanstvo gleda samo sebe, čovječanstvo hoće samo čovječanstvo promicati, čovječanstvo je sebi samom svoja stvar. Da bi se razvilo, pušta ono narode i individue da se izmuče u njegovoj službi a kad su ovi učinili što čovječanstvo treba, tad ih ono iz zahvalnosti baca na smetište povijesti. Nije li stvar čovječanstva jedna – čisto egoistična stvar? Ja ne trebam baš na svakome, tko bi Nam mogao nametnuti njegovu stvar, pokazati, da mu je stalo samo do njega, ne do Nas, samo do njegove dobrobiti, ne do Naše. Pogledajte Si samo one preostale. Žude li istinitost, slobodnost, humanost, pravednost za nečim inim do da se Vi entuzijazmirate i njima služite? Svima je stalo naročito do toga, ako im se najrevnosnije klanja. Promatrajte jednom narod kojeg štite odani patrioti. Patrioti padaju u krvavoj borbi ili u borbi s glađu i nevoljom; zar narod mari za to? Narod postaje gnojem njihovih lešina »cvjetajući narod«! Individue su za »veliku stvar naroda« umrle, a narod im šalje nekoliko riječi hvale i – time profitira. Ja to nazivam unosnim egoizmom. Ta pogledajte onog sultana koji za »njegove« s toliko puno ljubavi skrbi. Nije li on čista nevlastokorisnost sama i ne žrtvuje li se on neprestano za one njegove? Dakako, za »njegove«. Pokušaj jednom i ne pokaži se kao Njegov nego kao Tvoj: Ti ćeš za to, što si uzmakao njegovom egoizmu, dospjeti u tamnicu. Sultan je svoju stvar na Ništa kao na se postavio: on je sebi Sve u Svem, sebi je jedini i ne trpi nikoga tko se usudio ne biti jedan od »Njegovih«. Ta zar nećete Vi na ovim sjajnim primjerima učiti da egoist najbolje prolazi? Ja se s Moje strane time poučujem i hoću, umjesto da dalje služim onom velikom egoisti, radije sâm biti egoist. Bog i čovječanstvo su postavili njihovu stvar na Ništa kao na Sebe. Tad nek i Ja postavim moju stvar jednako na Mene, Ja koji sam kao i bog ono Ništa od sveg inoga, Ja koji sam moje Sve, Ja koji sam Jedini. Ako bog, čovječanstvo, kako Vi uvjeravate, ima dovoljno sadržine u sebi da Sebi budu Sve u Svem; tad Ja njušim da će on Meni još daleko manje manjkati i da se Ja neću morati tužiti na moju »praznost«. Ja [ni]sam Ništa u smislu praznosti nego stvaralačko Ništa, ono Ništa iz kojeg Ja sâm kao stvoritelj Sve otvaram. Dalje od mene sa svakom stvari koja nije posve Moja stvar! Vi mnite da bi Moja stvar morala biti barem »dobra stvar«. Što dobro, što zlo? Ta Ja sam sâm Moja stvar, a Ja sam niti dobar niti zao. Oboje za Mene nema nikakvog smisla. Ono Božansko je božja stvar, ono Ljudsko stvar »čovjeka«. Moja stvar nije niti ono Božansko niti ono Ljudsko, nije ono Istinito, Dobro, Pravno, Slobodno, itd. nego samo ono Moje i ona nije opća nego jest – jedina, kao što Ja jedini jesam. Meni ništa ne nadilazi Mene!``

ANTE PAŽANIN P-2/P-1

Ima podvlačenja olovkom. M F

Ima posvetu autora. BiM

Izdavač: bigz Godina izdavanja: 1990 Broj strana: 208 Povez: tvrdi Format: 22 x 15 cm privatni pečat u knjizi

Filozofija antickog i feudalnog drustva Kultura 1948. 509 str tvrd povez ima potpis strane su malo pozutele korice imaju malo ostecenja i fleka dobro stanje

Urednci: Dasa Duhacek i Obrad Savic 2002. mek povez, strana 555 Prednja korica losija, i mestimicno zaprljana po knjiznom bloku Hana Arent

Radionica SIC Beograd, 1984 Mek povez, strana 112 Dobro stanje