Pratite promene cene putem maila
- Da bi dobijali obaveštenja o promeni cene potrebno je da kliknete Prati oglas dugme koje se nalazi na dnu svakog oglasa i unesete Vašu mail adresu.
1-25 od 1644 rezultata
Režim promene aktivan!
Upravo ste u režimu promene sačuvane pretrage za frazu .
Možete da promenite frazu ili filtere i sačuvate trenutno stanje
-
Kolekcionarstvo i umetnost chevron_right Kolekcionarstvo
putovala 1901
-
Kolekcionarstvo i umetnost chevron_right Kolekcionarstvo
nije putovala
-
Kolekcionarstvo i umetnost chevron_right Kolekcionarstvo
putovala 1910
-
Kolekcionarstvo i umetnost chevron_right Kolekcionarstvo
Dve karte iz 1917 godine. Ocuvane, sa pecatom cenzure! Putovale 05. septembra 1917. godine!
-
Kolekcionarstvo i umetnost chevron_right Kolekcionarstvo
SALVADOR DALI WOMAN WITH HEAD OF ROSES, 1935 Printed in SWITZERLAND ŠVAJCARSKA RAZGLEDNICA NIJE PUTOVALA NIJE KORIŠĆENO GARANCIJA ODLIČNO KOLEKCIONARSKI PRIMERAK iz 1985 GNatur16
-
Kolekcionarstvo i umetnost chevron_right Kolekcionarstvo
Dve kolor razglednice iz Norveške upućene Slobodanu Miloševiću, predsedniku Jugoslavije Putovale 1995. godine. Dimenzije: 15x10,5 cm K Š S 11 R4
Bez obzira na to da li slavu doživljavamo kao verski obred, porodičnu svetkovinu ili obeležje nacionalne pripadnosti, ono je jedino nasleđe koje se prenosi sa oca na sina a koje se ne može prodati, poharčiti, propiti, založiti. Zato je važno da slavu čuvamo i održavamo. Zato nam je bitno da je poznajemo i proslavljamo. Ova knjiga spomenik je toj nasušnoj srpskoj potrebi. Pored toga ko je bio svetac kog slavite kao zaštitnika roda i doma, u ovoj knjizi saznaćete i: • zašto se slava održala samo u našem narodu i čijom zaslugom • u kom veku je slavljenje krsnog imena dobilo oblik koji danas poznajemo • ko su Srbi svetitelji koje slavimo kao krsno ime • koliko porodica kojeg svetog slavi • koje su najčešće a koje najređe krsne slave u Srba • koja je najveća pokretna slava • zašto Srbi nekad promene slavu • koje slave su slavile srpske vladarske porodice • šta sve danas Srbi slave • zašto najviše slava slavimo u kasnu jesen i zimu, od Sv. Tome (19. oktobra) do Sv. Trifuna (14. februara) • koji dan, kao slavski, nadmašuje sve ostale dane u godini • koliko se dana slavi slava • kako je pre pojave mobilnih telefona i ličnih asistenata narod po slavama pamtio kad se koji posao valja obaviti • šta je to bez čega se ne može proslavljati slava • u koju prostoriju i na koji zid se po pravilu postavlja slavska ikona • kako se na đurđevdanskoj ikoni predstavlja Sveti Đorđe, a kako na onoj koja se ističe za Đurđic • kada je i na čiji predlog počelo proslavljanje Svetog Save kao školske slave • koja je simbolika ukrasa od posnog testa na slavskom kolaču. • 21 × 28 cm, 336 strana • u raskošno ukrašenom povezu od eko-kože, • biografije 121 sveca koji se slave kao krsne slave • više od 100 ikona i fresaka slavskih svetitelja Format : 21 x 28 cm Br. Str. : 336 Povez knjige : tvrd Pismo : ćirilica Open publication - Free publishing - More ethnology
Celovita, činjenicama izuzetno bogata i izvanredno ilustrovana monografija prava je riznica podataka o razvoju grčkog državnog uređenja, umetničkog stvaralaštva, filozofske misli, ali i svakodnevnog života. Kao kolevka čitave evropske civilizacije, njene politike, nauke, umetnosti i morala, antička Grčka je uvek privlačno polje istraživanja i saznavanja. Jezgroviti tekstovi koji čine ovu knjigu mogu podjednako da budu osnova znanja o drevnoj Grčkoj za one koji s ovom temom tek počinju da se upoznaju kao i podsetnik za one koji o njoj već dosta znaju. Od početaka mikenske kulture, preko zlatnog doba polisa, do helenističkih kraljevina, od olimpskih bogova do mističkih kultova, od Homerovih epova do helenističkih naučnih traktata, monografija o antičkoj Grčkoj pokazuje kako je utiran put današnjem zapadnom svetu u kome živimo, ali ne samo to. Ovde je takođe prikazano i kako su se stari Grci hranili, oblačili, vesellili, voleli. Bez ikakve sumnje, ovo delo vredi imati u svakoj kućnoj biblioteci – svakako će često biti uzimano s police i prelistavano. Knjigu su prevele Svetlana Đurić i Milena Marjanović. Redaktor je Jelena Todorović a stručni redaktor – dr Gordan Maričić. Povez knjige : tvrd Strana : 215 Format : 240 x 280 mm Pismo : latinica
Da li smo slobodni u svom ponasanju? Sta je zajednicko blistavom kadilaku i raskosnom paunovom repu? Zasto zene zive u proseku duze od muskaraca? Kako uce celije mozga? Mozemo li razumeti delfine? Da li je covek imao zajednicki prajezik? Kakva je bila stvaralacka svest u kamenom dobu? Na ta i na mnoga druga pitanja nema nedvosmislenog odgovora.Kome su potrebni jednom zauvek reseni problemi,ako je sam proces mnogo zanimljiviji od nedvosmislenog rezultata! Povez knjige : tvrd Strana : 189 Format : 23x29 cm Pismo : latinica