Marketing
Postavite oglas
Kontakt
Pratite promene cene putem maila
- Da bi dobijali obaveštenja o promeni cene potrebno je da kliknete Prati oglas dugme koje se nalazi na dnu svakog oglasa i unesete Vašu mail adresu.
151-175 od 31649 rezultata
Režim promene aktivan!
Upravo ste u režimu promene sačuvane pretrage za frazu .
Možete da promenite frazu ili filtere i sačuvate trenutno stanje
THEORIA - ČASOPIS FILOZOFSKOG DRUŠTVA SRBIJE BROJ 1-2 / 1977. Stvaranje budućnosti analitička filozofija Istina i pluralizam Socijalna filozofija Budućnost čovečanstva ... ... ... Analiti Vrlo dobro ocuvana knjiga. Sadržaj je na dodatnim slikama. Ako Vas nešto zanima, slobodno pošaljite poruku. Ovo je najjeftiniji primerak na sajtu na dan postavljanja! POGLEDAJTE I OSTALE predmete KOJE PRODAJEM POPUST NA VIŠE KUPLJENIH PREDMETA, PITAJTE! KLIKNITE NA LINK http://www.kupindo.com/Clan/zambezi/SpisakPredmeta
Georg Vilhelm Fridrih Hegel FILOZOFIJA POVJESTI Autor: Georg Vilhelm Fridrih Hegel Izdavač: Naprijed Zagreb Godina izdanja: 1966 Broj strana: 491 Format: 20 x 13cm Povez: Tvrdi povez Opis i stanje: Sadržaj na slikama, fleka na knjižnom bloku proteže se i u unutrašnjost knjige na poslednjim stranama Tags: Georg Vilhelm Fridrih Hegel FILOZOFIJA ISTORIJE FILOSOFIJA 08.09.2023.
MOBIUSOVA VRPCA: Josip Užarević Naslov Möbiusova vrpca : knjiga o prostorima / Josip Užarević Vrsta građe knjiga Jezik hrvatski Godina 2011 Izdavanje i proizvodnja Beograd : Službeni glasnik, 2011 (Beograd : Glasnik) Fizički opis 430 str. : ilustr. ; 20 cm Zbirka Biblioteka Književne nauke. Kolekcija Znak ISBN 978-86-519-0798-5 (broš.) Napomene Autorova slika na kor. Tiraž 500 Bilješka o autoru: str. [427]-428 Napomene i bibliografske reference uz tekst Bibliografija uz svako poglavlje Bilješka o objavljenim raspravama: str. [423]-425. Predmetne odrednice Prostor -- Interdisciplinarni pristup Knjiga ima pet dijelova: U prvi dio – „Neurofilozofski aspekti prostora“ – uvrštene su rasprave koje se bave istraživanjem suodnosa izvanjskoga prostora, tijela i mozga, odnosno perceptivnim (psihofiziologijskim) mehanizmima koji sudjeluju u oblikovanju, obradi i razumijevanju prostorne obavijesti. U taj kompleks uključene su i rasprave o iluzijama kao „perceptivnim varkama “. Drugi je dio knjige posvećen spletu problema povezanih s vizualnošću i slikarstvom – kao medijima u kojima prostor dolazi do osobita izražaja ( „Vizualnost i prostori slike“). U tome je kontekstu osobito zanimljiva pojava tzv. obrnute perspektive, kao i kulturno-svjetonazorske pretpostavke koje toj pojavi leže u osnovi. Treći dio knjige naslovljen je „Prostor pisma i jezika“. Središnja rasprava toga dijela tiče se prostornoorijentacijskih aspekata pisma kao grafički izražena (utjelovljena) jezika. Četvrti dio – „Prostori književnosti i književnih teorija“– sadrži najviše rasprava (dvanaest). Tu su najprije obraðeni neki opći (načelni) problemi jezičnoumjetničkoga stvaralaštva – Jakobsonova poetska funkcija i Smirnovljevo, odnosno Farynovo tekstogeno načelo ponavljanja prekinutoga ponavljanja. Zatim su na konkretnim književnim tekstovima pokazane različite prostorne (i druge) konceptualizacije, a na kraju su izložene teorije nekih književnih teoretičara (Lotman, Lachmann, Flaker, Schwanitz, Biti). Posljednji, peti dio ( „Upisivanje vremena u prostor“) na neki način probija problemske krugove knjige jer se bavi intrigantnim problemima konceptualizacije vremena. No zanimljivo je (i indikativno) da se „neuhvatljivost “ vremena često svladava upravo prostornim analogijama (simbolima, metaforama, slikama). Par manjih fleka na koricama, ostalo je odlično očuvano.
Nolit Beograd, 1966. godine na 233. strane, u tvrdom povezu. Knjiga je odlicno ocuvana, bez podvlacenja. Bachelard Gaston, francuski filozof, povjesničar znanosti i književni kritik (Bar-sur-Aube, 27. VI. 1884 – Pariz, 16. X. 1962). Diplomirao matematičke znanosti 1912., a filozofiju 1920. Profesor fizike i kemije u rodnome gradu (1929–30), potom (1940–54) profesor filozofije i povijesti znanosti na Sorbonnei. Bio je jedan od pokretača smjera nouvelle critique, koji je tekst držao organizmom kojemu treba proučavati funkcioniranje i koji nastoji dokinuti opreku između znanosti i književnosti. Premda ne oblikuje svoje filozofsko mišljenje u sintetsku i sustavnu doktrinu, Bachelard razvija vlastitu sliku svijeta i znanosti koja stvara svijet, upućujući na temeljno jedinstvo filozofije, filozofije znanosti i pjesničke imaginacije. Protivi se uporabi apstraktnih teorijskih sustava, posebice pozitivizmu, empirizmu i racionalizmu, historicizmu i spiritualizmu. U središtu je njegova bavljenja filozofijom i filozofijom novoga znanstvenoga duha problematika teorije znanosti, istraživanje njezine biti, predmeta, metoda, vrijednosti i statusa. Njegovo poimanje filozofije i znanosti i njihova odnosa (filozofija znanstvenih otkrića) utemeljeno je u društveno-povijesnim, tehničkim i psihološkim okvirima, za što Bachelard stvara vlastitu koncepciju »primijenjenog racionalizma«, neku vrstu »miješane filozofije«, za razliku od statičkog racionalizma siromašne filozofije. Napredovanje znanstvenog duha zbiva se kroz negaciju ranijih spoznaja, kroz »filozofiju ne« (La Philosophie du non, 1940), ali ne filozofiju negacije. Razumjeti duh, kako ga shvaća Bachelard, videći u tome obrat znanstvenog duha, znači razumjeti ono čemu on govori »ne«, misleći pritom na totalno oslobađanje od povijesti zabluda, od lažne znanosti. Prema Bachelardu, otvorena filozofija i integriranje znanstvene kulture u opću u tom smislu predstavljaju sastavni dio ljudske sudbine. Osnovom i najdubljim oblikom znanstveno-tehničke spoznaje smatra Bachelard stvaralačku imaginaciju, fizikalni element naslijeđen od Aristotelove fizike, pa taj fenomen pjesničke imaginacije klasificira arhetipsko-simbolički kao dijelove elementarne filozofije (elementi zemlja, voda, zrak, vatra), koji postaju načelima umjetničkog djela, analogno elementarnim kozmičkim snagama. Autor je mnogobrojnih rasprava o estetičkim temama, pjesništvu i umjetnosti (Monet, Van Gogh, Chagal i dr.). Djela: Novi znanstveni duh (Le Nouvel esprit scientifique, 1934), Filozofija ne. Esej o filozofiji novoga znanstvenog duha (La Philosophie du non. Essai d’une philosophie du nouvel esprit scientifique, 1940), Racionalni materijalizam (Le Matérialisme rationnel, 1953), Poetika prostora (La Poétique de l’espace, 1957), Plamen voštanice (La Flamme de la chandelle, 1961).
Istorija cene
Naziv oglasa
Početna cena
Najveća cena
Najniža cena
Nema podataka o istoriji cene
Pretraga: " "
Uspešno ste zapratili pretragu.
Sve zapraćene pretrage možete videti u
korisničkom panelu.