Pratite promene cene putem maila
- Da bi dobijali obaveštenja o promeni cene potrebno je da kliknete Prati oglas dugme koje se nalazi na dnu svakog oglasa i unesete Vašu mail adresu.
26-50 od 256 rezultata
Režim promene aktivan!
Upravo ste u režimu promene sačuvane pretrage za frazu .
Možete da promenite frazu ili filtere i sačuvate trenutno stanje
Rođen je 29. marta 1947. godine u Novom Sadu. Bio je tehnički urednik `Indeksa`, `Glasa omladine`, `Stava` i lista `Dnevnik`. Kao član UPIDIV-a bavio se grafikom, karikaturom, tapiserijom, opremom knjiga, plakatom i slikarstvom. Prvu samostalnu izložbu imao je na Tribini mladih u Novom Sadu 1971, potom je izlagao i 1972, 1973, 1974. i 1987. godine, a priredio je i vernisaž u Beču u Hartmanovoj galeriji. Kuzini radovi bili su deo mnogih kolektivnih izložbi kod nas i u svetu: Pariz, Vroclav, Bratislava, Beč, Tokio... Na Međunarodnom salonu karikatura u Montrealu nagrađen je 1970. i 1971. godine. Dobitnik je i novosadske Nagrade punoletstva 1970. za umetničku karikaturu, a osvojio je prvu nagradu SLUPUJ-a za plakat Uneska 1971. godine. Prepoznatljive su njegove grafike sa pužem i Petrovaradinskom tvrđavom, koje ukrašavaju mnoge prostore u Novom Sadu, a likovni kritičari bili su složni u oceni da Kuzini radovi imaju dodirnih tačaka sa stripom, da u boji deluje ekspresionistički, da je ilustrativno satiričan, ali i da nikada ne izneverava umetnički nivo. Kuza je bez sumnje bio veliki umetnik, ali je iznad svega bio veliki čovek i drag saradnik. Slobodan Kuzmanov-Kuza 1947. - SLIKAR - graficar - dizajner - crtac Roden je 1947. godine u Novom Sadu. Završio školu za primenjenu umetnost (Odsek unutrašnje arhitekture) 1967. u Novom Sadu. Od 1969 do 1974. godine likovni i tehnicki urednik studentskog lista INDEX. Clan UPIDIV- a od 1969. godine. Zastupljen u dve Likovne enciklopedije Jugoslavije. Grupne izložbe: Zagreb, Beograd, Novi Sad, Sremski Karlovci, Sarajevo, Svetozarevo, Sremska Mitrovica, Montreal, Pariz, Bratislava, Vroclav… Samostalne izložbe: Novi Sad (5 puta) i Bec. Nagrade: Nagrada za aktuelnu karikaturu na Medunarodnom salonu karikature, Montreal (1970); Nagrada punoletstva za umetnicku karikaturu, Novi Sad (1970); VI nagrada za karikaturu na Medunarodnom salonu karikature, Montreal (1971); I nagrada SLUPUJ-a za plakat UNESKO-a, Beograd (1971); Pohvala Majskog salona Eksperiment 5, za plakat, Beograd (1973). tags: kuza grafika slikar novosadski strip avangarda...
-
Nekretnine i zemljišta chevron_right Apartmani
Dodatne Informacije Kalimegdan: 250 m Obilicev venac: 100 m Savamala: 300 m Knez Mihajlova: 200 m
-
Nekretnine i zemljišta chevron_right Apartmani
Dodatne Informacije Obilicev venac: 50 m Kosancicev venac: 50 m Savamala: 200 m Kalimegdan: 300 m Knez Mihajlova: 200 m
-
Nekretnine i zemljišta chevron_right Apartmani
Dodatne Informacije Slavija: 200 m Beogradjanka: 500 m
Zivko Stojsavljevic (Benkovac, 1900 - Beograd, 1978) Venecija, 1950-te plavo mastilo na hartiji, 26 x 13,5 cm na poledjini zastitnog kartona posveta i signatura autora Kolekcija Pavle Beljanski poseduje veoma slican rad, vidi reprodukciju u katalogu na slici. Dva fotosertifikata.
potpisana grafika iz 1974. 97 / 200 inspirisano stihovima Božidara Kovačevića Mladen Srbinović 1925. - 1995. Mladen Srbinović rodio se 1925. godine u Sušici kod Gostivara. Osnovnu školu i gimnaziju pohađao je u Beogradu. Studirao je slikarstvo na Akademiji likovnih umetnosti od 1947. do 1951., a postdiplomske studije završio je 1953. godine. Za asistenta u Akademiji likovnih umetnosti bio je izabran 1953. kada je izabran i za člana ULUS-a. Penzionisan je u zvanju redovnog profesora Fakulteta likovnih umetnosti 1988. godine. Prvi put je izlagao 1948.. na Izložbi radova studenata Akademije likovnih umetnosti , a samostalno 1952. godine u Grafičkom kolektivu. Pored mnogih samostalnih i grupnih izložbi u zemlji i inostranstvu, predstavljao je jugoslovensku umetnost na brojnim izložbama. Bio je član Grafičkog kolektiva i grupe Samostalni (od 1952), i jedan od osnivača i članova Decembarske grupe(1955). Izdao je dve grafičke mape (1953. i 1955.), inspirisane stihovima Lorke. Uporedo sa slikarstvom i grafikom od 1960. počeo je da radi mozaike i predloške za tapiserije koje su realizovane i izlagane. Izradio je u mozaiu: · zid u svečanoj sali Saveznog izvršnog veća (1962), · dve zidne kompozicije u Muzeju revolucije BiH u Sarajevu(1966), · dva ciklusa zidnih mozaika(1971.i 1988), i 17 podnih mozaika (1985), u svečanoj dvorani Skupštine opštine Kruševac, · zidne mozaike u Medicinskom centru Gamzigrdske banje (1975), · mozaičku kompoziciju u svečanoj sali fabrike Prvi maj u Pirotu( 1978, uništena u požaru 1992.), · dva mozaika u zgradi Radio-televizije Beograd u Košutnjaku(1979), · dva mozaike za crkvu Sv. Nikole u Rumi (1985), · mozaik na pročelju Investbanke u Beogradu (1989) i · mozaičke ikone za oltarsku pregradu u manastiru Žiči (1993). · Radio je i vitraže za Svečanu dvoranu Skupštine opštine Kruševac. Izabran je 1981. godine za dopisnog, a 1988. za redovnog člana Srpske akademije nauke i umetnosti, a 1997. godine je izabran i za člana Makedonske akademije nauka i umetnosti . tags. pesnik Božidar Kovačević
Da se ne lazemo, nemalo je ova umetnost ostecena tj. cepnuta na sredini desne vertikale prema sredini, ali pravom rusofilu to nece smetati. Jer na taj nacin ona poseduje i svog sharma. Stari Germani ponosili su se svojim oziljcima zadobijenim u borbi a kamoli Rusi. Mesana tehnika tempera i tus na papiru kasiranom na karton, necitak potpis autora na poledjini, videti sliku. 24 x 17 cm Kada su Francuzi napustali Moskvu planirali su dizanje u vazduh Hrama Vasilija Blazenog a krajem 1920ih komunisti su odlucili da sruse hram. Mladim sovjetima nije odgovarala kultna gradjevina u suvom centru Moskve.