Pratite promene cene putem maila
- Da bi dobijali obaveštenja o promeni cene potrebno je da kliknete Prati oglas dugme koje se nalazi na dnu svakog oglasa i unesete Vašu mail adresu.
1-25 od 405 rezultata
Režim promene aktivan!
Upravo ste u režimu promene sačuvane pretrage za frazu .
Možete da promenite frazu ili filtere i sačuvate trenutno stanje
URAMLJEN CRTEŽ TINTIN-A SA SREBRNIM NOVČIĆEM U RUKAMA NA KOMPOZICIJI JE JUNAK CRTANOG FILMA IZMEĐU MASKOTA FENCUSKOG PETLA I BELGISKOG LAVA CRTEŽ JE NA RAĐEN NA PAUS PAIRU KOJI JE NAN NEKOLIKO MESTA OSENČEN I ZACEPLJEN KAKO BI IZGLEDAO PATINASTO I STARIJE NEGO LI JESTE. CRTEŽ JE POTPISAN I NUMERISAN DENTES 03/100 TREBALO BI GA PRERAMITI U NEKI BOLJI RAM I IZGLEDAĆE FANTASTIČNO NA ZIDU. DIMENZIJE SA RAMOM 30 X 18 CM
Đorđe Đorđević Džoni: BLIZANCI, bakropis, 1983. Ispod otiska: Blizanci suva igla 11/12 Đorđe Đorđević - Džoni 1983. Uramljeno, pod staklom. Dimenzije rama: 22 x 17 cm Dimenzije otiska: 8 x 9 cm Težina: 330 g Ram je zagreban na par mesta, prebojeno je. Đorđe Đorđević, rođen je 1949. u Beogradu. Diplomirao je na Accademia di Belle Arti Brera u Milanu 1972. godine u klasi prof. Usellini-a i prof. Rossi-a. Njegovo obrazovanje i profesionalno iskustvo dopunjuju česta putovanja u Evropu i kontakti sa nekim umetnicima-kolegama (Hans Hartung, Emilio Vedova i mnogi drugi) Član je ULUS-a od 1981. godine, od kada ima status slobodnog umetnika. Izlagao je u značajnim galerijama u Srbiji i Beogradu, kao i u inostranstvu. Njegove slike su u vlasništvu privatnih kolekcionara u Srbiji, Hrvatskoj, Italiji, Francuskoj, Švajcarskoj, Japanu, kao i Narodnom muzeju u Beogradu, Muzeju primenjenih umetnost, Hotelu Hyatt Regency. Poslednjih deset godina živi u Beogradu, više fokusiran na eksperimente i istraživanja u okviru svoje umetničke poetike, manje na izložbe. Uprkos tome, otvoren je za saradnju i projekte sa galeristima, umetnicima, dizajnerima, i arhitektama koji se tiču realizacije izložbi, enterijera i postavki na otvorenom prostoru. “Đorđević evidentno da već niz godina, gotovo od samih njegovih slikarskih početaka eksperimentiše sa izgledom slike - a to znači i sa njegovim pikturalnim sadržajem i sa njenim predmetiim oblikom. Ali u toj specifičnoj, blagoj i nedestruktivnoj problematizaciji slikarskog postupka on nikada pnije prekoračio granicu koja deli njenu samu fizičku pojavnost od znatno promenjenog izgleda koji je nastao nakon samoubistva slikarstva u epohi enformela. Dakle, pošto nije bilo uništavanja predstave slike u ovom slučaju, odigralo se razlaganje pikturaliog prizora pre svega zbog primetne dvostukosti njenih slikarskih slojeva. Otuda prvi utisak koji se dobija kada se ove slike posmatraju pre svega zbog primene vizuelnih efekata. Jedan je nastaoiz mentaliih, intelektualnih resursa umetnika. Pojediostavljeno govoreći tu se radi o slikarskom geometrizmu. Drugi je proizašao iz emocionalnih, ekspresivnih slojeva stvaralačkog karaktera slikara. Ovo odstupanje od klasičnog pravila omogućeno je u Đorđevićevom slučaju jednom njegovom sasvim svesnom slikarskom akcijom koja je bazirana na primećenoj likovnoj kulturi tokom perioda studiranja i boravka u Italiji. Ona mu omogućava da bez obzira na rizičan postupak ukrštanja međusobno isključujućih principa geometrmzma i gestualnosti u istom slikovnom polju ipak pikturalni prizor održi u konzistentnom stanju u opravdanom kompozicionom poretku, u veštim balansima koji su ova naslikana uzburkana polja uravnotežila i dovela u potrebno vizuelno i logičko dejstvo. Jovan Despotović (118/8-kp/1237)
Sibila Petenji: BAKROPIS, 1996. Ispod otiska, olovkom: E.A. (autorski otisak) Bakropis akvatinta Sibila Petenji `96. Uramljeno, pod staklom. Dimenzije rama: 17,5 x 21 cm Dimenzije otiska: 6,5 x 8 cm Težina: 300 g Mr SIBILA PETENJI-ARBUTINA rođena je 1976. godine u Novom Sadu. 1999. godine diplomirala je na Akademiji umetosti u Novom Sadu, na odseku za likovnu umetnost, odsek grafika, kod prof. Milana Stanojeva. 2004. godine magistrirala je na istom odseku, kod mentora Milana Stanojeva. Član je ULUV-a od 2000. godine i Umetničkog društva “Likovni krug” u Novom Sadu. Od 2000. do 2005. godine radila je Akademiji umetnosti u Novom Sadu, kao asistent za predmete Crtanje sa tehnikom i Anatomski crtež. Od 2005. godine je rukovodilac studijskih programa Primenjenja fotografija – osnovne i postdiplomske studije za ilustraciju. Predavač je na predmetima Umetnički elementi, Primenjena fotografija, Studijska i dokumentarna fotografija, na osnovnim studijama, i predmetima Foto ilustracija i Ilustracija crtanog film na specijalističkim studijama. Imala je 20 samostalnih i više kolektivnih izložbi u Srbiji i inostranstvu i učestvovala na 22 međunarodne konferencije sa svojim multidisciplinarnim istraživanjima. Dobitnica je 3 nagrade iz oblasti crteža, grafike i fotografije, a njeni radovi objavljeni su u nekoliko monografija. Piše likovne kritike za samostalne i grupne izložbe. Mentor je na preko 20 studentskih izložbi i koordinator studentskih kreativnih projekata. Bavi se crtanjem, slikarstvom, grafikom, fotografijom, video i multimedijalnom umetnošću. (119/10-kp/1239)
Fotografija Zrenjanina iz osamdesetih godina a mozda i nesto ranije nema potpisa pretpostavlja se da je rad nekog od Zrenjaninskih fotografa iz tog perioda na fotografiji se vide detalji koji dočaravaju vreme u kome su fotografisani Fotografija je nesto većeg formata oko 20 cm × 29 cm crno bela na brom- srebrnom papiru
Ex Libris Jovan M. Jovanović Ex Libris biblioteke Jovana M. Jovanovića veličina 8,5 x 11,5 cm Jovan M. Jovanović Pižon (Beograd, 3. septembar 1869 — Ohrid, 20. jun 1939), bio je srpski diplomata, političar, ministar i pisac. Diplomata Jovan Jovanović Pižon i predsednik vlade Nikola Pašić, za vreme Prvog svetskog rata Jovan Jovanović Pižon Rodio se u Beogradu 1869. godine gde je završio osnovnu školu i gimnaziju, kao i prava na Velikoj školi 1891. godine. Zatim je nastavio studije prava na univerzitetu u Parizu, gde je stekao `lisans` (diplomirao). Po povratku maja 1892. godine postavljen je za pisara u beogradskom Varoškom sudu. Između 1899. i 1903. bio je pisar Poslanstvu Kraljevine Srbije u Carigradu, pisar Ministarstva finansija (1901-1903) i sekretar Ministarstva inostranih dela. Izabran je još 1900. godine za vanrednog profesora Velike škole. Tokom 1903-1904. godine Jovanović je bio u Sofiji, otpravnik poslova, a nakon pauze, 1906. godine diplomata u Atini, gde je kratko vršio je dužnost otpravnika poslova u poslanstvu Kraljevine Srbije u Grčkoj. Godine 1907. on se bavi poslom u Kairu, pa preuzima dužnost konzula na Cetinju 1907-1909. godine. Uz Svetislava Simića, bio je jedan najzaslužnijih državnih službenika za pomaganje i organizaciju srpskog četničkog pokreta u Makedoniji. Na upravi srpskog konzulata u Skoplju bio je od jula 1909. do 1911. godine. Godine 1911. postaje načelnik odeljenja Ministarstva inostranih dela, a 1912. godine i ministar ovog ministarstva. Od 1912. do 1914. godine bio je poslanik u Beču, zatim pomoćnik ministra inostranih dela 1914-1915. godine. Bio je stalno uz predsednika vlade Pašića, sa kojim se povlačio iz Niša, preko Kraljeva, Raške, Prištine, Prizrena do Skadra. Nakon konsolodicaje državnog vođstva u izgnanstvu, sa ostrva Krfa je otišao u novu diplomatsku misiju. Postao je poslanik Kraljevine Srbije u Londonu 1915-1916. godine, i Vašingtonu 1919-1920. godine. Penzionisan je 1920. godine po svom zahtevu, kao diplomata u Americi, i po povratku u novu državu Kraljevinu SHS, ulazi u politički život. Kada je osnovana Zemljoradnička stranka ulazi u nju, i već na prvim izborima 1920. godine izabran je kao nosilac liste u banjalučkom okrugu za narodnog poslanika. U tom okrugu će biti biran za poslanika i na sledećim izborima - 1923, 1925. i 1927. godine. Tokom šestojanuarske diktature apstinira, i jedan je od osnivača Udružene opozicije. U politički život se aktivno vratio pred izbore 1935. godine, i to na listi dr Vladimira Mačeka. Poslednji put je izabran za poslanika, takođe na Mačekovoj opozicionoj listi, 1938. godine u Oplenačkom srezu. Celog života je bio aktivni dopisnik srpskih uglednih časopisa i pisac. U Srpskom književnom glasniku pisao je pod pseudonimom Inostrani. Sarađivao je i sa časopisima `Zorom`, `Delom`, `Novom Evropom` i više dnevnih listova, `Politikom` i drugim. Napisao je i značajno delo Južna Srbija od kraja 18. veka do oslobođenja. Preminuo je u Ohridu juna 1939. godine; pozlilo mu je tokom održavanja političke konferencije u hotelu `Srpski Kralj`. Njegov „Dnevnik (1896-1920)“ objavljen je 2015. godine.