Pratite promene cene putem maila
- Da bi dobijali obaveštenja o promeni cene potrebno je da kliknete Prati oglas dugme koje se nalazi na dnu svakog oglasa i unesete Vašu mail adresu.
1-25 od 6947 rezultata
Režim promene aktivan!
Upravo ste u režimu promene sačuvane pretrage za frazu .
Možete da promenite frazu ili filtere i sačuvate trenutno stanje
Aktivni filteri
rvi broj Rizoma donosi temat o savremenoj američkoj poeziji, koji je priredio novosadski pesnik Stevan Bradić. Autori/ke zastupljeni u ovom tematu po prvi put su prevedeni na srpski jezik, a to znači i prvi put uvedeni u našu kulturu (sa izuzetkom Luiz Glik). Ovaj temat predstavlja celovit blok tekstova, koji su međusobno povezani, sa pratećim prevodima eseja i intervjua, koji ih dopunjavaju, bili oni pesnički ili teorijski i društveni. Zastupljeni glasovi su manje ili više prepoznatljivi u samoj SAD i predstavljaju različite poetike, kao i različite zajednice, što je dakako bitan faktor u savremenom američkom pesništvu. U tematu je zastupljena poezija sledećih autora i autorki: Luiz Glik, Ričarda Sajkena, Terensa Hejsa, En Bojer, Danijela Borzuckog, Ade Limon, Patriše Lokvud, Tao Lina, Tomi Pikoa i Aditi Maćado. Temat sadrži i eseje Dženifer Ešton, o savremenoj američkoj pesničkoj sceni i Danijela Morisa, o pesništvu Luiz Glik, kao i mnoge druge priloge posvećene američkom društvu i kulturi (intervjui, članci, prikazi itd). Žanr: časopis Priređivač: Stevan Bradić Godina izdanja: jesen-zima 2020. Broj strana: 152 Pismo: latinica Povez: mek Format: 20x13
Spoljasnjost kao na fotografijama, unutrasnjost u dobrom i urednom stanju! Izdavač: Jugoslavija Prevod dela: L`art de l`Iran - Andre Godard Godina: 1965 Broj strana: 412, 179 crno-belih reprodukcija u bakro-štampi, 6 reprodukcija u boji, 232 crteža i plana u tekstu, 6 karata Format: 23.5x18 Povez: tvrd Andre Godard (rođen 21. januara 1881. u Šomonu, † 31. jula 1965. U Parizu) bio je francuski arhitekta, arheolog i istoričar umetnosti. Takođe je bio direktor Iranske arheološke službe (IAS) (Edareh-ie kol-e `atikat). Andre Godard je studirao arheologiju na Bliskom Istoku, specijalizirajući se prvenstveno za Iran. Usledila je saradnja sa Ernstom Herzfeldom i Henrijem Violetom u Iraku (Samarra) i Egiptu. Posle Prvog svetskog rata, Godard se oženio Iedom Reuilli (1889–1979), koja je izučavala orijentalne jezike, i 1922. učestvovao je u francuskoj arheološkoj delegaciji u Avganistanu. Tamo se posvetio proučavanju statua Bude Bamiian. Godine 1925. u muzeju Guimet usledila je izložba o ovom budističkom hodočašću. Od 1928. do 1953. i od 1956. do 1960. Andre Godard bio je direktor Iranske arheološke službe (IAS). Ovo je uspostavio Reza Šah nakon isteka francuskog monopola na arheološka istraživanja u Iranu. Za to vreme Godard je dizajnirao muzej Bastan (Museh-ie Iran-e Bastan (Muzej starog Irana)), koji je kasnije usmerio. U saradnji sa drugim arhitektama usledila je restauracija i dizajn nekoliko važnih zgrada, uključujući Institut lepih umetnosti Univerziteta u Teheranu, čiji je nastavni plan kasnije razvio kao dekan po uzoru na francusku Ecole des Beauk-Arts. Po povratku u Francusku 1960. godine, Godard je napisao knjigu L`Art de l`Iran, u kojoj je predstavio razvoj iranske arhitekture - fokus svojih istraživanja.
Letopis popa Dukljanina "Letopis popa Dukljanina" je latinski istoriografski spis čije poreklo i autorstvo izazivaju rasprave i pretpostavke. Mada se često tvrdi da je pisac slovenskog porekla i da je pisao na srpskom jeziku, Uvod ovog dela uneo je pometnju u vezi s tim pitanjima. U Uvodu se navodi da je, na molbu ljudi iz Bara, preveo sa slovenskog na latinski Knjigu o Gotima koja se na latinskom zove "Regnum Sclavorum". Ovo je dovelo do zaključka da je "Letopis" prvobitno napisan na srpskom, a da ga je kasnije sam pisac preveo na latinski. Ferdo Šišić, jedan od istraživača, tvrdi da je Pop Dukljanin bio Sloven (Srbin) iz Zete i da je delo prvobitno napisao na srpskom jeziku, a potom ga preveo na latinski. Drugi istraživači, međutim, smatraju da "Letopis" ima nekoliko nezavisno nastalih delova koje je neki docniji pisac spojio u jednu celinu. Knjiga sadrži kartu geografskih podataka Dukljaninovih i genealogiju dinastije Svevladovića. Smatra se da je "Letopis popa Dukljanina" nastao u drugoj polovini 12. veka, ali mišljenja o tačnom vremenu nastanka variraju među istraživačima. Ovo izdanje knjige sadrži dva kompletna fototipska izdanja Letopisa, kao i retku kartu geografskih podataka Dukljaninovih i genealogiju dinastije Svevladovića. "Letopis popa Dukljanina" je izrađena u tvrdom povezu, ima 592 strana. Težina je 1.1 kg. Najviši dar cena Cena knjige "Najviši dar" je 2970,00 dinara. Cena sa popustom je 2524.00 din. Lako naručivanje putem našeg sajta i brza dostava
-
Kolekcionarstvo i umetnost chevron_right Knjige
Description Sapijens Kratka istorija ljudskog roda – Juval Noa Harari Sapijens Kratka istorija ljudskog roda je uzbudljiva knjiga od koje zastaje dah. Ona zapravo dovodi u pitanje osnove našeg pogleda na svet. Bavi se najvećim pitanjem istorije i savremenog sveta, a napisana je nezaboravno slikovitim jezikom. Obožavaćete je. Homo sapiens, kako, kada, zašto i dokle? Istorija se retko kada trudi da odgovori na takva pitanja i po tome je ova knjiga jedinstvena ne samo među popularnom literaturom. Juvala Hararija u ovom svetskom bestseleru ne zanima čitava ta beskonačna sapunica ljudske istorije – on sapiensa posmatra kao biološku vrstu. Kad je i kako nastala? Po čemu je i zašto tako jedinstvena? Šta je stvorilo sapiensovu kulturu i civilizaciju? I kakav će biti njegov kraj? Umesto na ere, on ljudsku istoriju deli na četiri revolucije: kognitivnu, agrarnu, unifikacionu i naučnu. Prve tri su ga stvorile. Četvrta bi ga mogla uništiti, ali ne nekakvom senzacionalnom kataklizmom. Sapiens bi, naime, mogao postati prva vrsta koja je izvršila kolektivno samoubistvo. Odlučivši prerasti u nešto više. Knjiga koja odgovara i još se više pita. Puna, kao krimić, napetih zapleta i raspleta, zbog čega se kao krimić i čita… Yuval Harari (hebrejski:יובל נח הררי) je profesor istorije na katedri za istoriju Hebrejskog univerziteta u Jeruzalemu. Harari se u početku specijalizirao u srednjovekovnoj i vojnoj istoriji. 2002. doktorirao je na Univerzitetu u Oxfordu (Jesus koledž), a objavio je i veliki broj članaka i knjiga, među kojima i Special Operations in the Age of Chivalry, 1100-1550, The Ultimate Experience: Battlefield Revelations and the Making of Modern War Culture, 1450-2000, “The Concept of ‘Decisive Battles’ in World History” i “Armchairs, Coffee and Authority: Eye-witnesses and Flesh-witnesses Speak about War, 1100-2000”. U novije vreme posvetio se globalnoj istoriji i makro-historijskim procesima.
ISTORIJA JUGOSLAVIJE 1-3: Branko Petranović Naslov Istorija Jugoslavije : 1918-1988. Knj. 1 : Kraljevina Jugoslavija : 1914-1941 / Branko Petranović Vrsta građe knjiga Jezik srpski Godina 1988 Izdavanje i proizvodnja Beograd : Nolit, 1988 (Beograd : BIGZ) Fizički opis XXII, 431 str., [35] str. s tablama ; 24 cm ISBN 86-19-01664-4 Predmetne odrednice Jugoslavija -- Istorija -- 1918-1988 Naslov Istorija Jugoslavije : 1918-1988. Knj. 2, Narodnooslobodilački rat i revolucija : 1941-1945 / Branko Petranović Vrsta građe knjiga Jezik srpski Godina 1988 Izdavanje i proizvodnja Beograd : Nolit, 1988 Fizički opis 516 str., [50] str. s tablama ; 24 cm. ISBN 86-19-01664-4 (karton) Predmetne odrednice Narodnooslobodilačka borba 1941-1945 Jugoslavija -- Istorija -- 1941-1945 Naslov Istorija Jugoslavije : 1918-1988. Knj. 3, Socijalistička Jugoslavija : 1945-1988 / Branko Petranović ; [registri Vinka Dragović] Vrsta građe knjiga Ciljna grupa odrasli, ozbiljna (nije lepa knjiž.) Jezik srpski Godina 1988 Izdavanje i proizvodnja Beograd : Nolit, 1988 Fizički opis 492 str., [60] str. pril. ; 24 cm : ilustr. Drugi autori - osoba Dragović, Vinka ISBN (Karton sa omotom) Nekontrolisane predmetne odrednice Jugoslavija / Istorija / 20 v. Odlično očuvane knjige.
Informacije o Proizvodu Veličina: 38 Grad: Obrenovac Materijali: ... Tagovi: crna crvena bela haljina ruza Stanje predmeta: odlično Boja: crna Crno bela haljina sa ruzom na struku. . Nošena jednom. Veličina 38. Duzina haljine 87cm. . . Polyester 65% Viscose 30% Elastin 5%