Pratite promene cene putem maila
- Da bi dobijali obaveštenja o promeni cene potrebno je da kliknete Prati oglas dugme koje se nalazi na dnu svakog oglasa i unesete Vašu mail adresu.
101-125 od 6849 rezultata
Režim promene aktivan!
Upravo ste u režimu promene sačuvane pretrage za frazu .
Možete da promenite frazu ili filtere i sačuvate trenutno stanje
Lav Tihomirov – Monarhija Monarhija – knjiga bez koje se ne da zamisliti biblioteka srpskog pravoslavnog monarhiste, čuveno delo Lava Aleksandroviča Tihomirova, konačno je dostupna i na srpskom jeziku. Lava Tihomirova mnogi smatraju „duhovnim ocem monarhističkog pokreta“ na pravoslavnom Istoku. Ono sto je Demestr za Zapad verovatno je Lav Tihomirov za Istok.Tihomirov na 616 strana prati razvoj monarhijskog principa od Rima preko Vizantije do Carske Rusije i zapadne Evrope. Ovo kapitalno delo je podeljeno na četiri dela i preko dvadeset poglavlja, među kojima su Opšte osnove monarhije, Borba demokratskog i monarhijskog načela, Opšti značaj monarhijskog principa u politici, Šta je crkva, Sudbina monarhijskog principa, Vizantijska duhovnost. Autor: Lav Tihomirov Broj strana: 616 Format: B-5 Povez: Tvrd Biblioteka: Posebna izdanja Oblast: Istorija, Književnost www.logos.in.rs
Živorad Žika Stojković 1922-1998. Spomenica Priredio Radovan Popović Naš dom, 2003. 220 strana, udžbenički format. Veoma očuvana. Za istoriju jedne knjizevnosti sudbinu autora nisu važna samo dela nego i kontekst u kome se cela stvar odvijala. Ako o okolnostima i duhu vremena naših starih pisaca saznajemo iz retkih sačuvanih papirića, onda bar o savremenicima imamo priliku da se obavestimo iz izvora prve vrste. Jedini je problem što i oni mogu, danas, biti nepouzdani. No jedno je jasno: odsustvo bilo kakve kulturne politike naročito je porazno za književnost i na njoj su se kola prelomila, bar do naredne prilike. Svi su dobili kakav takav deo, a književnost i izdavaštvo necivilizacijski porez... Znamo tu priču. Nismo znali mnogo o onome što je bilo par decenija ranije. Zato su tu jedinstvene biografije i spomenice Radovana Popovića. ŽIVORAD ŽIKA STOJKOVIĆ ( 1922 – 1998), SPOMENICA, PRIREDIO RADOVAN POPOVIĆ, NAŠ DOM, BEOGRAD, 2003, STR. 220 Svi se slažu da je bio instutucija, lovac na ljudske duše, neponovljiva ličnost naše posleratne kulture. Titov politički komesar iz 1945. brzo je skinuo uniformu i, razočaran, otišao da se bavi učiteljskim poslom, bar za prvi period. Karlovački đak nije lako prihvatao gvozdenu disciplinu. Izabrao je da radi i deluje iz senke. Tako je to dobro radio da se isti Broz sedamdesetih godina javno upitao: - Ko je taj Žika Stojković, za koga radi? Oni iz najobaveštenije službe nisu tada mogli mnogo da mu kažu. Dovoljan je, ipak, bio samo komesarski period, da Žika sačuva glavu i krene u nove poslove. A ko je u stvari Stojković bio, odgovor dobijamo tek ovom dragocenom knjigom/ spomenicom koju je sa pijetetom i prijateljskim simpatijama uradio novinar i urednik “«Politike”» Radovan Popović. Držeći se kolažne strategije Popović je pustio da o Stojkoviću govore njegovi savremenici, pisma, razglednice, dokumenti, posvete, fotografije. Onaj koji je presudno doprineo oživljavanju srpske književne baštine, u vreme kada je to bila prava jeres i opasnost, prvi je priredio knjigu, a zatim i dela zabranjenog pisca Slobodana Jovanovića, dela Dučića, Crnjanskog, Stankovića, Isidore Sekulić... Poznata je njegova monumentalna monografija „Zadužbina Kosovo” (1989). Svoj intelektualni testament ostavio je u svojoj knjizi «„Otisci” « (BIGZ,1996). Tvrdio je da su intelektualci potrebni jednom društvu zbog njihove sposobnosti da misle, a ne zbog njihovog oportunizma i konformizma. A on je mislio i delao, bio posmatrač i sudija u koga su svi gledali i onda kada on nije imao nikakvu funkciju/ položaj. O tome najbolje svedoče prepiske sa Andrićem, Mihizom, Isakovićem, Đilasom, Bećkovićem, Raičkovićem, Medakovićem, Leskovcem, Davičom, Kulenovićem, Konstantinovićem, Mićom Popovićem, Pavlom Ivićem i celom plejadom korifeja srpske kulture. Sve to zaslugom Radovana Popovića čitamo danas kao senzacije prve vrste i pravi prilog kontekstu, sa početka teksta. O Stojkoviću svedoče: Ivo Andrić, Matija Bećković, Miodrag Bulatović, Oskar Davičo, Milovan Danojlić, Milovan Đilas, Antonije Isaković, Skender Kulenović, Dejan Medaković, Borislav Mihajlović Mihiz, Miodrag Pavlović, Boško Petrović, Stevan Raičković, Žan Pol Sartr, Isidora Sekulić, Meša Selimović, Dobrica Ćosić... Dobrica Ćosić je, 1988. godine, kazao: `Šta sve taj čovek nije radio i uradio, a njegova dela, verovatno, neće niko popisati i sabrati. Uman, eodan, dragocen i težak prijatlj.
Br.strana: 242 God.izdanja: 2013. Izdavač: Buybook, Sarajevo Karen Armstrong rođena je u katoličkoj porodici 1944. godine u Engleskoj. U svojoj sedamnaestoj godini stupila je kao iskušenica u katolički samostan u Triptonu. Nakon sedam godina redovničkog života i bezuspješne potrage za prosvetljenjem napušta samostan. Od 1982 godine isključivo se bavi pisanjem. Preko dvadeset izvanrednih knjiga stoji u blistavom opusu ove autorice što je opravdano stavlja u vrh autora koji pišu o religiji i religioznosti. Napisala je opsežna analitičko-komparativna dela o judaizmu, hrišćanstvu, islami, i budizmu i drugim istočnjačkim religijskim tradicijama. Karen Armstrong, autorica bestselera Historija Boga, napisala je jedan sažet, umjeren i poučan portret poslanika Muhammeda. Kroz poređenje sa drugim poslanicima i misticima ona razmatra Muhammedove duhovne ideje i koristi činjenice iz njegovog života - iz kojeg muslimani stolećima crpe lekcije - da bi načela islama učinila jasnim i pristupačnim za čitatelje svih vjerskih opredeljenja. `Knjiga Muhammed: Poslanik za naše vrijeme, kako sama autorka kaže, predstavlja pokušaj dopune ranije knjige Muhammed: Biografija poslanika, koju je 1991.godine napisala o poslaniku islama. Međutim, to je sasvim druga, nova knjiga, koja je sažetija od prethodne, ali je kao i ona napisana za zapadno, prvenstveno nemuslimansko čitateljstvo s ciljem da se približi ličmost Poslanika islama Zapadnom umu u teškom vremenu naglašene zloupotrebe religije i religijskog. Armstrongova u knjizi iznosi svojevrsnu potvrdu ranijih stavova, a sve to u jeku globalne priče o terorizmu i njenog nasilnog utiskivanja u okvire islama.`
"Autobiografija koju ovdje predstavljam je autobiografija zapadne misli koja se sprema da slijedi maksimu proročišta u Delfima, Spoznaj Sebe. Ova misao se očituje u raznim oblicima – kao sloboda, kao priroda, kao logika – ali one zajedno predstavljaju jedan obrazovni odnos koji čini autobiografsko djelo. Oni koji su skeptični prema imperijalizmu koji je utemeljen u cijelom pojmu istorije zapadne filozofije ne razumiju u čemu je stvar. Imperijalizam ovog projekta je najotvoreniji negaciji i podrivanju u samom istraživanju, u učenju. Istorija zapadne filozofije, u smislu Spoznaj Sebe, možda je najdjelotvorniji oblik samokritike koji Zapad ima na raspolaganju za nju samu. Ona ne može preživeti ovu kritiku bez konstruktivne promene koja proističe iz poricanja samog svog postavljanja. Ono što ona spoznaje i kako se mijenja tema je sledećeg prikaza zapadne filozofije". (Iz autorovog predgovora) Povez knjige : tvrd Strana : 272 Format: 13x20 Pismo : latinica
Baranin je uspeo ono što nijednom njegovom prethodniku nije pošlo za rukom: da svestrano prouči istorijske činjenice i da maštovito dočara ideale i surovu stvarnost burnog razdoblja srpske istorije. Povez knjige : tvrd Strana : 436 Format knjige : 14 x 21 cm Pismo : ćirilica
Stanoje Stanojević (1874 - 1937) je bio srpski istoričar, prvi srpski enciklopedista, član Srpske kraljevske akademije i redovni profesor Beogradskog univerziteta. Učestvovao je u Balkanskim ratovima i u Prvom svetskom ratu, držao je predavanja u Parizu na Sorboni i u Londonu.Na Pariskoj mirovnoj konferenciji učestvuje kao član Istorijsko - etnografske sekcije. Povez knjige: mek Strana: 160 Pismo: ćirilica Format knjige: 24 cm
„Knjiga kakva nam je upravo sada potrebna.“ – Daily Telegraph „Ova knjiga me je navela da sagledam čovečanstvo iz sasvim novog ugla i da preispitam mnoga davno prihvaćena uverenja. Toplo je preporučujem svima.“ – Juval Noa Harari Ako postoji verovanje koje ujedinjuje psihologe i filozofe, levicu i desnicu, antičke i moderne mislioce, to je prećutna pretpostavka da su ljudi loši. Ono je prisutno gotovo u svakoj novinskoj vesti i usmerava zakone koji oblikuju naš život. Od Makijavelija do Hobsa, od Frojda do Pinkera, verovanje da su ljudi rđavi duboko je ukorenjeno u zapadnoj misli. Učili su nas da su ljudska bića po prirodi sebična i da se rukovode ličnim interesom. Ali šta ako to nije tačno? Rutger Bregman nam pruža novo viđenje proteklih dvesta hiljada godina istorije čovečanstva, rešen da dokaže da smo stvoreni za dobrotu i saosećajnost više nego za nadmetanje, i da smo skloniji tome da verujemo jedni drugima nego da gajimo međusobno nepoverenje. Taj nagon zapravo ima čvrst evolucioni temelj prisutan još od pojave Homo sapiensa . Korak po korak, pažljivo analizirajući proverene činjenice od solidarnosti posle nemačkog bombardovanja Londona, preko revizije opštepoznatih psiholoških eksperimenata, do dva brata, identična blizanca, na suprotnim političkim stranama, koja su pomogla Mandeli da okonča aparthejd, Bregman nam pokazuje da verovanje u velikodušnost i saradnju nije puki optimizam – to je karakteristika kojoj su evolucija i naše društvo naklonjeni. Ako shvatimo da su ljudska dobrota i altruizam realnost, tada ćemo stvoriti osnov za istinsku promenu u društvu, što Bregman uverljivo obrazlaže s osvežavajućom iskrenošću prožetom inteligentnim humorom i upečatljivim pripovedanjem. „Živopisna istorija društva. Uverljiv argument za preoblikovanje institucija i političkih načela u skladu sa istinskom humanošću.“ – New Yorker „ Čovečanstvo nam pruža mnoštvo dokaza da je naš doživljaj ljudske vrste opasno i štetno iskrivljen.“ – Guardian „Bregman je jedan od najzanimljivijih mislilaca našeg doba.“ – Adam Grant, autor knjige Originalni „Ova knjiga je otkrovenje.“ – Suzan Kejn, autorka knjige Tihi ljudi Povez knjige : Mek Strana : 416 Format knjige : 13x20 cm Pismo : Latinica