Pratite promene cene putem maila
- Da bi dobijali obaveštenja o promeni cene potrebno je da kliknete Prati oglas dugme koje se nalazi na dnu svakog oglasa i unesete Vašu mail adresu.
126-150 od 5386 rezultata
Režim promene aktivan!
Upravo ste u režimu promene sačuvane pretrage za frazu .
Možete da promenite frazu ili filtere i sačuvate trenutno stanje
Prosveta, 1969. Broj strana: 495, 48 strana s tablama Format: 21x14 Povez: tvrd potpis ISTINA O MOME ŽIVOTU , Đorđe Karađorđević (1887-1972), Dobio je ime prema svome pradedi — Crnom Đorđu (Karađorđu), osnivaču dinastije i vođi Prvog srpskog ustanka. Na njega je imao neukrotivu i neobuzdanu narav. Često je išao na Adu u ribarenje sa svojim profesorom matematike i velikim prijateljem Mikom Alasom. Njegova preka narav dovodi ga u mnoge neprilike, bio je u neprijateljstvu sa Pašićem, Apisom i oficirom Petrom Živkovićem. Za razliku od njega, Petrov mlađi sin Aleksandar imao je mnogo više diplomatskog duha i taktike i bio je Pašićev miljenik. Jedan događaj bio je preloman za Đorđev život — smrt njegovog posilnog (tj. poslužitelja) Kolakovića. Jednom u besu prestolonaslednik Đorđe ga je udario jako nogom u stomak, od bolova i povreda sluga je posle nekoliko dana umro. Ovaj događaj izazvao je veliku buru u srpskoj, a naročito u Austrougarskoj štampi, pa je zbog svega toga i svoje griže savesti dobrovoljno ponudio abdikaciju 14/27. marta 1909. godine. Novi prestolonaslednik postao je Aleksandar koji tada dolazi iz Petrograda... format 13,5 x 20,5 cm , tvrd povez , zlatotisak, ćirilica, 495 strana, Porodica kralja Petra je živela na Cetinju kod kralja Nikole u periodu 1883—1894. Tada je u Srbiji na vlasti bila dinastija Obrenović i oni su na Cetinju, na neki način, bili u političkom izbeglištvu. Ovde su rođena sva Petrova i Zorkina deca, a porodičnu sreću prekinula je prerana smrt kneginje Zorke. Posle Zorkine smrti, Petar sa decom odlazi u Ženevu 1894. gde su u ulici Monetije 10 živeli sledeće 4 godine. Princ Đorđe je išao u vojnu školu u carskoj Rusiji, bio je to Kadetski korpus cara Aleksandra II. Često je tada od svojih drugova kadeta skrivao svoje vladarsko poreklo, tj. da mu je deda crnogorski knjaz Nikola čije su dve ćerke, Đorđeve tetke bile udate u Rusiji za članove carske porodice. Njegovo školovanje ovde prekinuo je Majski prevrat 1903. kada je u Srbiji ubijen kralj Aleksandar Obrenović i njegova žena kraljica Draga. Odlučeno je da novi kralj bude knez Petar Karađorđević, koji je tada živeo u Ženevi. Od 1903. Đorđe je imao titulu prestolonaslednika, kao najstariji kraljev sin. Roman počinje opisom autorovog hapšenja 2. maja 1925. godine, a onda se nastavlja hronološkim opisom njegovog života od djetinjstva na Cetinju, na dvoru njegovog djede kralja Nikole I, do aprila 1941. godine, kad su ga njemački okupatori Srbije oslobodili iz izolacije u lječilištu za duševno oboljele u Toponici kod Niša. Roman počinje rečenicom: `Bilo je jutro, drugog maja 1925. godine, kada sam se probudio u svom stanu u Beogradu, u Jevremovoj ulici`, a završava rečenicom: `- Zar je trebalo da ceo jedan narod ... narod čiji sam i ja sin, izgubi slobodu - da bih je ja stekao?` Jednogodišnje zatočeništvo princa Đorđa Karađorđevića u Lovačkom dvorcu u Tikvešu, koji je tada bio u sastavu kraljevskog dobra Belje, opisano je u poglavljima `Sve staro, samo - rešetke nove` (406-427) i `U predsoblju pakla` (428-442). Na tabli između stranica 448. i 449. objavljena je i fotografija s potpisom: `Stari lovački dvorac na Belju, u kojem je princ Đorđe bio u zatočenju godinu dana`. Belje Kad govori o prvom mjestu svog zatočeništva, princ Đorđe ne spominje ni Baranju, ni Tikveš, nego samo Belje, Lovački dom, Lovački dvorac, beljski park, beljske šume, beljski zatvor i beljsku stanicu (na kojoj je, ulazeći sporednim ulazom na malo udaljeni kolosek, ukrcan u vagon iz dvorskog željezničkog parka, kojim je prebačen u Toponicu). Uspoređujući svoje tamnovanje na Belju i u Toponici, princ piše: `Zatvor u Toponici teži je od beljskog zatvora. Istina, imam komfor, na koji nisu navikli ostali zatvorenici. Udobno sam smešten, hrana je dobra, posluga su mi bolničari i žandarmi. U drugom delu paviljona smeštena je straža: jedan oficir i šest žandarma. Stražari se smenjuju, uvek su po dvojica pred vratima moje sobe. Na svim prozorima su rešetke.` `Ovde mi je sloboda više uskraćena. Na Belju sam imao ogroman park i mogao sam da šetam u pratnji čuvara po velikom prostranstvu punom stoletnog drveća. Toponica ima manju šumu, pogdegde koje drvo, usamljeno i bez mnogo hlada. Dvorište je skučeno i osim sunca, koje za toplih dana prosto bije u prozore, mogu da vidim još jedino - nebo. Nema mnogo ni ptica, i one kao da beže iz ove atmosfere, u kojoj caruje mrtvilo.
Biografija žene koju su srpski vojnici zvali „naš brat“. Život kapetana Flore Sends. Engleskinja Flora Sends, jedina žena iz zapadne Evrope koja je učestvovala kao vojnik u Prvom svetskom ratu, postala je heroina i medijska senzacija zbog svoje borbe u srpskoj vojsci i istaknute vojne karijere. Ova knjiga govori o njenom neverovatnom životu, o detinjstvu muškobanjaste devojčice u blagoj viktorijanskoj Engleskoj, o njenom odlasku u Srbiju kao dobrovoljca Crvenog krsta i kasnijem stupanju u vojsku, o turnejama i predavanjima koje je držala kad se proslavila, o braku s kolegom oficirom, o boravku u gestapovskom zatvoru tokom Drugog svetskog rata i o njenim poslednjim godinama u Safoku. Flora Sends, opčinjujuća ličnost svog doba i nadahnuće ženama širom sveta, oživljava i zauzima svoje pravo istorijsko mesto u ovoj knjizi nastaloj uz pomoć njene porodice i na osnovu do sada neobjavljivanih privatih dokumenata i fotografija. Povez knjige : broširani Strana : 537 Format knjige : 145x205 mm Pismo : latinica
Roman Veliki gospodar govori o Milošu Obrenoviću. On je bio knez Srbije od 1815. do 1839. i od 1858. do 1860. Učestvovao je u Prvom srpskom ustanku i predvodio srpske ustanike u Drugom srpskom ustanku. Osnivač je dinastije Obrenovića. Za vreme njegove vladavine, Srbija je postala autonomna kneževina u okviru Otomanskog carstva. Knez Miloš je vladao autokratski, stalno odbijajući da ograniči i deli vlast, zbog čega je protiv njegve vlasti bilo podizano nekoliko buna. Tokom svoje vladavine, knez Miloš je bio najbogatiji čovek u Srbiji i jedan od najbogatijih na Balkanu. Povez knjige : tvrd Strana : 436 Format knjige : 14 x 21 cm Pismo : ćirilica
Politika u zemlji „zbežalih“ Politika. Korupcija. Pljačka naroda. Pozlaćivanje prostakluka. Svađa i ljubav sa velikim silama. Kult vođe. Istorijska bespuća. Ratovi. Nasilja. Ubistva i trovanja – licence to kill za političke protivnike. U knjizi Ko je ubio Jovana Skerlića Momčilo Đorgović sagledava dubok konflikt mlade i stare generacije pred sam početak Prvog svetskog rata, što je odredilo političku, privrednu i kulturnu sudbinu Srbije i njen identitet sve do današnjih dana. Veliki protivnik srpskih radikala Jovan Skerlić bio je ubeđen da njihov vođa Nikola Pašić mladu balkansku državu vodi u uništenje i ambis. I kada je u Narodnoj skupštini 1914. pozvao na opštu pobunu protiv njega i ondašnjih korupcionaša, umro je iznenada u 37. godini kao gromom pogođen. Mnogi su tada u Beogradu smatrali da je otrovan. Lik jednog od najznačajnijih srpskih književnih istoričara i kritičara posmatra se u ovoj knjizi u svetlu njegovog političkog angažmana i političke filozofije. Skerlić je bio Prometej, verovatno jedina ličnost u modernoj srpskoj istoriji koja je Srbima pokušala da donese vatru ne bi li osvetlili svoju pećinu i unapredili sebe i svoju zemlju, čedo sunca, kako ga je nazivala njegova supruga Klara.
Svet danas baštini jednu od najimpozantnijih prastorijskih civilizacija, nastalu nadomak Beograda, koja je po svom prvootkrivenom nalazištu, dobila naziv Vinčanska . Ovo je bio centar odakle se u drevnosti širila civilizacija Stare Evrope, no u svetskim naučnim krugovima ova činjenica još uvek nije doprinela da joj se u skladu sa tim pokloni i odgovarajući značaj. Sa druge strane, Srbi koji naseljavaju samo žarište Stare Evrope pod budnim očima Vinčanaca, svojih dalekih sugrađana iz doba neolita, o tome nedopustivo malo ili skoro ni malo, ne znaju. Ova knjiga nastala je sa ciljem da ih o tome obavesti, a takođe i da obeleži sto godina od otkrića prvog arheološkog lokaliteta najstarije evropske civilizacije.
Jedna stranica fali, deo predlista pocepan, fleke po margini.... Stanje kao na slikama. Ako niste sigurni da Vam odgovara, pitajte za dodatni opis knjige PRE kupovine, i bice Vam odgovoreno u najkracem roku. Naknadne reklamacije ne prihvatam. Robu šaljem nakon uplate. Troskove slanja snosi kupac. A 374
Pola veka instituta za noviju istoriju Srbije 1958-2008. Spomenica Instituta za noviju istoriju Srbije. INIS, Beograd, 2008, str.272. ISBN 978-86-7005-067-9 Za izdavača: dr Momčilo Mitrović Redakcioni odbor: dr Momčilo Mitrović, mr Slobodan Selinić, mr Aleksandar Životić, Saradnik dr Žarko Jovanović 1g