Pratite promene cene putem maila
- Da bi dobijali obaveštenja o promeni cene potrebno je da kliknete Prati oglas dugme koje se nalazi na dnu svakog oglasa i unesete Vašu mail adresu.
101-125 od 2624 rezultata
Režim promene aktivan!
Upravo ste u režimu promene sačuvane pretrage za frazu .
Možete da promenite frazu ili filtere i sačuvate trenutno stanje
-
Kolekcionarstvo i umetnost chevron_right Knjige
Dodatne informacije Pisac ALFRED ADLER Izdavač KOSMOS – BEOGRAD Izdanje 1934 Povez TVRDI Strana 298 Stanje Dobro Edicija KARIJATIDE
Knjiga je dobro očuvana. ,,Filozofski esej Mit o Sizifu Alber Kami objavljuje iste godine kad i roman Stranac, pa se ove dve knjige često sagledavaju kao tematski komplementarne. Mit o Sizifu, jedan od najčuvenijih egzistencijalističkih tekstova dvadesetog veka, koji počinje postavljanjem filozofskog problema samoubistva, predstavlja analizu nihilizma i prirode apsurda, kao i čovekovog života u apsurdnom univerzumu bez reda i smisla. Za Kamija je Sizif idealan primer apsurda – čovek koji je usprotivio bogovima, i sad izdržava svoju kaznu. Međutim, u opisu Sizifa koji zastaje da bi pogledao kako se kamen još jednom kotrlja niz padinu, Kami opisuje osvešćenje i samosvest glavnog junaka, čoveka koji spoznaje svoju sudbinu i u njoj pronalazi snagu. Danas, kada se čovečanstvo suočava sa tolikim političkim i društvenim izazovima, kada je trka za moći i uspehom jača nego ikad, a kad ogroman deo ljudske populacije biva pritisnut Sizifovim poslom, ova knjiga je ponovo, još jednom i drugačije relevantna.``
Knjiga je u dobrom stanju. ,,Tako je govorio Zaratustra je delo nastalo između 1883. i 1885., a koje govori o starom šamanu koji se spušta sa svoje planine među narod iz želje da nauči nešto od njih i da narodu podari svoje znanje. Prilikom spuštanja u selo nailazi na razne ljude od kojih doznaje njihove tajne. Zaratustra je zapravo u potrazi za čovekom sebi ravnim, ali mnogi ne razumeju njegovu filozofiju i ismejavaju ga, međutim ima i onih koji mu se dive. „Zaratustra“ je nemačka verzija imena persijskog proroka Zoroastera (Zaraθuštra), navodnog osnivača zoroasterizma, koji je uticao na judaizam, a zatim i na hrišćanstvo. Dakle, knjiga ne prikazuje istorijskog Zaratustru, o kojem imamo vrlo malo podataka, već se koristi njegova mističnost stvarajući jednog ne-istorijskog Zaratustru, koji želi tradicionalni moral okrenuti naglavačke. Najslavniji odlomak nalazi se na početku knjige: Zaratustra se spušta s planine, razgovara s nekim čovekom i zatim se pita: „Da li je moguće da ljudi još ne znaju da je Bog mrtav?“ Zbog svojih razmatranja to je jedno od najpoznatijih filozofskih dela ovoga autora, a stil pisanja je nedvosmisleno svrstao Zaratustru i u vrhunce svetske književnosti.``
Knjiga je dobro očuvana,malo okrzana pouglovima(kao na slici). ,,„U ljudskom delovanju postoje sile koje odlučuju o sreći, i one koje odlučuju o nesreći. Ne znamo koja će nadjačati, ali da bismo postupali mudro, moramo biti svesni da obe postoje.“ – Bertrand Rasel Već od samog naslova ove knjige, Bertrand Rasel nam sugeriše da sreća ne dolazi sama od sebe, ni od prirode niti od ma kakvog neljudskog bića; ona potpuno i isključivo zavisi od ljudi, od svakog pojedinca i od celine ljudske zajednice; sreću ne treba čekati nego je osvajati, na ovom svetu i u ovom životu, i to ne sutra nego danas, ne negde tamo nego ovde, tu među ljudima. U ovoj knjizi će čitalac naći Raselovo shvatanje uzroka nesreće i sreće u životu savremenog čoveka, kao i bogatstvo ideja i saveta, pravu raskoš duha i lepotu stila.``
Stanje kao na slici. Na marginama nekoliko str. pisano pa obrisano korektorom! Ako niste sigurni da Vam odgovara, pitajte za dodatni opis knjige PRE kupovine, i bice Vam odgovoreno u najkracem roku. Naknadne reklamacije ne prihvatam. Robu šaljem nakon uplate. Troskove slanja snosi kupac. A 292
Stanje kao na slici. Na marginama nekoliko str. pisano pa obrisano korektorom! Ako niste sigurni da Vam odgovara, pitajte za dodatni opis knjige PRE kupovine, i bice Vam odgovoreno u najkracem roku. Naknadne reklamacije ne prihvatam. Robu šaljem nakon uplate. Troskove slanja snosi kupac. A 292
Prvi rečnik filozofije na srpskom jeziku, ima tri dela: rečnik termina, rečnik filozofa i spisak filozofskih dela na našem jeziku. Pored svakog termina naveden je nemački i francuski ekvivalent, kao i njegovo poreklo, reč od koje je izveden i značenj. Rečnik filozofa sadrži najosnovnije podatke o filozofima, nazive njihovih glavnih dela i vrlo kratke karakteristike njihovih filozofskih učenja, novo nekorišćeno
Jedan stari egipatski natpis iz Novog carstva glasi: „Knjiga je vrednija od svih spomenika, jer ona sama gradi spomenik u srcu onoga koji je čita”. Posle čitanja rukopisa „Otkopčavanje”, odmah sam ga video u obliku knjige, i odmah se setio da negde u svom dnevniku „Salita agli orti” imam prigodnu sentenciju za emotivno iznenađenje, koje me obuzelo. Kao da su se stari Egipćani umešali, neimarski kako su umeli, u stvaranje ove knjige! Autor Zoran Ljubičić se ovoga puta priklonio savremenoj esemes komunikaciji, ne da bi ugodio „novim” čitaocima, koji ne žele da gube vreme čitajući romane i pripovetke, već da ih osokoli veštinom da se u maloj formi može ispričati roman. Mogao je mirne duše da im citira Hemingveja, koji se kladio da može da napiše priču u šest reči! I dobio je opkladu, za priču: „Na prodaju. Cipelice za bebu. Nenošene.” Onaj ko voli da čita – čitaće i „Rat i mir” i „Otkopčavanje”, sa istim uživanjem. Uostalom, i sam pripadam toj vrsti čitalaca. Bertrand Rasel kao da je čuo ove moje reči kad je zapisao: „Kad uživate u gubljenju vremena, onda to nije gubljenje vremena!” Zoran Ljubičić je majstorski pobegao od aforizama, kiteći svoje rečenice oneobičenim situacijama, sličnim nonsensu Danijela Harmsa, a poetski bogatim kao kod Mike Antića. Kada u priči „Uvek” napiše „Pamtim ono što ne vidim”, kao da slušamo zapitanog Miku: „Šta će nam narod, kad imamo ljude?” Posle svake priče čitalac će zastati i razmisliti. Ili će priču usvojiti zdravo za gotovo, ili će pokušati da je završi u sebi, da joj doda još neko značenje. Tako čitalac postaje piščev saradnik, koautor, ili u najmanju ruku – zahvalni sledbenik. Još ako se prepozna u priči „Beleška pisca”, u rečima: „Sve što uradi čini mu se nekako poznatim, kao da ne živi prvi put”, onda će nastaviti da traga i dalje za svojom biografijom u Ljubičićevim pričama. Nasmejaće se posle priče „Beznadežno”, jer je i sam svojevremeno kidao listiće, preslišavajući se da li ga devojka, ili devojku dečak, voli ili ne voli, ali su bili mudriji, izbegli su travku sa parnim brojem listića! Ljubivoje Ršumović, iz Pogovora Pročitajte odlomak iz knjige u PDF-u