Pratite promene cene putem maila
- Da bi dobijali obaveštenja o promeni cene potrebno je da kliknete Prati oglas dugme koje se nalazi na dnu svakog oglasa i unesete Vašu mail adresu.
76-100 od 2493 rezultata
Režim promene aktivan!
Upravo ste u režimu promene sačuvane pretrage za frazu .
Možete da promenite frazu ili filtere i sačuvate trenutno stanje
Aktivni filteri
БРАНКО МИЉУШ С Л И К Е МОДЕРНА ГАЛЕРИЈА - ВАЉЕВО 16.09. - 31.10.2000 С Л И К Е Предговор ЛЕОНИД ШЕЈКА - ЗАБОРАВЉЕНИ САДРЖАЈ ПУЖА .............................................................. БРОШ ЋИРИЛИЦА 17 СТРАНА ФОРМАТ 30 x 22 цм НЕКОРИШЋЕНО ГАРАНЦИЈА ОДЛИЧНО Екстра *********
Na marginama 2-3 stranice pisano, pa obrisano korektorom! Ne smeta pri citanju! Stanje kao na slici. Ako niste sigurni da Vam odgovara, pitajte za dodatni opis knjige PRE kupovine, i bice Vam odgovoreno u najkracem roku. Naknadne reklamacije ne prihvatam. Robu šaljem nakon uplate. Troskove slanja snosi kupac. A 500
Stanje kao na slici. Knjiga 3 se malo razlepila. Ako niste sigurni da Vam odgovara, pitajte za dodatni opis knjige PRE kupovine, i bice Vam odgovoreno u najkracem roku. Naknadne reklamacije ne prihvatam. Robu šaljem nakon uplate. Troskove slanja snosi kupac. A 422
70 godina od masakra civila u Šumaricama, izložba Kragujevac, 2011. Četvrtasti format, 50 ilustrovanih strana. Odlično očuvan katalog. Kako objašnjavaju autori izložbe, istoričari dr Miroslav Perišić i Dejan Ristić, u pitanju je jedna od četrdesetak sačuvanih pisanih poruka žrtava masovnog streljanja civila u Kragujevcu oktobra 1941. godine. - Snaga ovih reči ispisanih na komadiću papira u časovima kada je već bila izvesna sudbina ogromnog broja nevinih ljudi zatvorenih u barake pred streljanje nadjačala je svaku drugu ideju za naziv izložbe posvećene jednom od najvećih zločina u Drugom svetskom ratu. Tada namenjene najmilijima, ove reči danas dobijaju višeznačnu dimenziju. Iziskuju našu ponovnu pažnju, podstiču na preispitivanje da li se dovoljno sećamo, izazivaju neizmerno poštovanje, opominju. Svojevrsno su upozorenje. Iščitavajući ih zamišljeni nad tim potresnim rukopisom doživljavamo ih kao poruku čitavom narodu i svim narodima koji su u svojoj istoriji podneli žrtvu pred onima koji su uzeli sebi pravo da zločinom ukinu pravo drugome na život i postojanje. One su poruka živima - poručuju autori.
MAJSKA IZLOŽBA GRAFIKE BEOGRADSKOG KRUGA 23. MAJ - 11. JUN 2005 GALERIJA GRAFIČKI KOLEKTIV BEOGRAD 2005 a) MAJSKA IZLOŽBA GRAFIKE BEOGRADSKOG KRUGA (2005 Beograd) - IZLOŽBENI KATALOZI b) GRAFIKA - SRBIJA - 2OO4-2OO5 - IZLOŽBENI KATALOZI ............................................................ UREDNIK I KUSTOS LJILJANA ĆINKUL Predgovor KATARINA RADULOVIĆ IZLAGAČI - 64 UMETNIKA !!!!!!!!!!!!!! REPRODUKCIJE U BOJI ILUSTRACIJE BROŠ LATINICA 17 x 24 cm 47 STRANA NEKORIŠĆENO
Svoje delo Sanjarije usamljenog šetača, objavljeno posthumno 1782, francuski filozof Žan-Žak Ruso pisao je, s prekidima, u Ermenonvilu pored Pariza, pred smrt, između 1776. i 1778. godine. Da li su Sanjarije nastavak Ispovesti, dnevnik, eseji, zbirka refleksija?Ovaj zapis o slavljenju prirode i izolacije, koji obiluje piščevim anegdotama, kao i razmišljanjima o obrazovanju i političkoj filozofiji, zanimljiv je i zbog svoje žanrovske neodređenosti. Knjiga se sastoji od deset „šetnji“: prvih sedam uredio je sam autor, osma i deveta su završene, ali ih Ruso nije revidirao, dok je deseta ostala nepotpuna u trenutku Rusoove smrti.Ruso je smatrao da se čovek rađa dobar, te da naknadno biva iskvaren društvenim prilikama. Insistirao je na povratku na precivilizacijsku prirodnost i čistotu. Budući da je ovaj ideal neostvariv, iznevereni mislilac povlači se u izolaciju. Priroda je za ovog filozofa-šetača ne samo mes...
NEZAŠTIĆENI SVEDOK BR. I: AFRODIZIJAK Nezaštićeni svedok br.1: Afrodizijak Uporedo na srpskom i engleskom. Muzej afričke umetnosti, 2019. Četvrtasti format, 110 strana. Lepo očuvano. „Nezaštićeni svedok br.1: Afrodizijak“ predstavlja radove osam umetnika – Saše Tkačenka, Ivane Ivković, Siniše Ilić, Irene Kelečević, Milice Josimov, Milice Rakić, Ane Adamović i Ane Vujović – koji su interpolirani u stalnu postavku MAU od 17.10. do 22.12.2019. godine.
Jedan stari egipatski natpis iz Novog carstva glasi: „Knjiga je vrednija od svih spomenika, jer ona sama gradi spomenik u srcu onoga koji je čita”. Posle čitanja rukopisa „Otkopčavanje”, odmah sam ga video u obliku knjige, i odmah se setio da negde u svom dnevniku „Salita agli orti” imam prigodnu sentenciju za emotivno iznenađenje, koje me obuzelo. Kao da su se stari Egipćani umešali, neimarski kako su umeli, u stvaranje ove knjige! Autor Zoran Ljubičić se ovoga puta priklonio savremenoj esemes komunikaciji, ne da bi ugodio „novim” čitaocima, koji ne žele da gube vreme čitajući romane i pripovetke, već da ih osokoli veštinom da se u maloj formi može ispričati roman. Mogao je mirne duše da im citira Hemingveja, koji se kladio da može da napiše priču u šest reči! I dobio je opkladu, za priču: „Na prodaju. Cipelice za bebu. Nenošene.” Onaj ko voli da čita – čitaće i „Rat i mir” i „Otkopčavanje”, sa istim uživanjem. Uostalom, i sam pripadam toj vrsti čitalaca. Bertrand Rasel kao da je čuo ove moje reči kad je zapisao: „Kad uživate u gubljenju vremena, onda to nije gubljenje vremena!” Zoran Ljubičić je majstorski pobegao od aforizama, kiteći svoje rečenice oneobičenim situacijama, sličnim nonsensu Danijela Harmsa, a poetski bogatim kao kod Mike Antića. Kada u priči „Uvek” napiše „Pamtim ono što ne vidim”, kao da slušamo zapitanog Miku: „Šta će nam narod, kad imamo ljude?” Posle svake priče čitalac će zastati i razmisliti. Ili će priču usvojiti zdravo za gotovo, ili će pokušati da je završi u sebi, da joj doda još neko značenje. Tako čitalac postaje piščev saradnik, koautor, ili u najmanju ruku – zahvalni sledbenik. Još ako se prepozna u priči „Beleška pisca”, u rečima: „Sve što uradi čini mu se nekako poznatim, kao da ne živi prvi put”, onda će nastaviti da traga i dalje za svojom biografijom u Ljubičićevim pričama. Nasmejaće se posle priče „Beznadežno”, jer je i sam svojevremeno kidao listiće, preslišavajući se da li ga devojka, ili devojku dečak, voli ili ne voli, ali su bili mudriji, izbegli su travku sa parnim brojem listića! Ljubivoje Ršumović, iz Pogovora Pročitajte odlomak iz knjige u PDF-u