Pratite promene cene putem maila
- Da bi dobijali obaveštenja o promeni cene potrebno je da kliknete Prati oglas dugme koje se nalazi na dnu svakog oglasa i unesete Vašu mail adresu.
101-125 od 230 rezultata
Režim promene aktivan!
Upravo ste u režimu promene sačuvane pretrage za frazu .
Možete da promenite frazu ili filtere i sačuvate trenutno stanje
Katalog 43. saziva likovne kolonije `SOPOĆANSKA VIĐENJA` 2018. - Novi Pazar i brošura u koloru: SOPOĆANSKA VIĐENJA 2018. - MALA GALERIJA DOMA VOJSKE SRBIJE, 5 - 20. mart 2019. Format kataloga: 22 cm x 22; ćirilično pismo; mek povez. Učesnici 43. saziva likovne kolonije `SOPOĆANSKA VIĐENJA` bili su: Ljubiša Đurić, Amra Hodžić Jejna, Miroslav Lazović, Mika Lovre, Dušan Mikonjić, Vukašin Milović, Dimitrije Pecić, Ljiljana Stojanović, Saša Filipović i Vesna Džakić. Potpuno NOV KATALOG sa NOVOM BROŠUROM i jedini katalog ove izložbe na Kupindu! PRE OZNAČAVANJA KUPOVINE, MOLIM VAS DA PAŽLJIVO PROČITATE OPIS PREDMETA, KAO I USLOVE PRODAJE, DA KASNIJE NE BI DOŠLO DO NESPORAZUMA. Ukoliko postoji bilo kakva nejasnoća, slobodno pitajte.
Katalog: LIKOVNI I PRIMENJENI UMETNICI ZEMUNA SVOME GRADU, septembar - oktobar 83. Galerija `Pinki`, Zemun. Format: 22 cm x 24 cm; ćirilično pismo; mek povez. Na izložbi su izlagali: Antić Aleksandar, Arsenović Jovan, Bojić Nikolić Dragana, Denić Nada, Dodig Aleksandar, Điković Mario, Đurović Željko, Đurović Mladen, Hecl Aleksandar, Jovanović Zorica, Jovanović Zoran, Jović Miomira, Jovanović Milan, Kerečki Mustur Desa, Milić Branka, Matejić Velimir, Marković Daca, Medurić Spomenka, Miloradović Pajić Branislava, Manzalović Ljiljana, Nešković Dumović Jelka, Petrović Milica, Prokopljević Jovan, Popin Vladimir, Pačov Stojan, Pisanjuk Mihajlo, Rašić Milorad Raša, Repič Lekić Miriam, Rumenčić Dragan, Stefanović Slobodan Kut, Savić Popović Olivera, Subotić Predrag, Stojanović Stevan, Stojisavljević Nevenka, Savić D. Miroslav, Trucić Svetlana, Tasić Zorica, Tonšić Željko, Vlašić Draginja i Emir Krajišnik. Lepo očuvan katalog i na Kupindu, jedini za ovu izložbu! Prvi vlasnik. PRE OZNAČAVANJA KUPOVINE, MOLIM VAS DA PAŽLJIVO PROČITATE OPIS PREDMETA, KAO I USLOVE PRODAJE, DA KASNIJE NE BI DOŠLO DO NESPORAZUMA. Ukoliko postoji bilo kakva nejasnoća, slobodno pitajte.
SRPSKI MANASTIRI I CRKVE NA KOSOVU I METOHIJI, Arhiv Srbije Četvrtasti format, 44 ilustrovane strane. Odlično očuvan katalog. Na izložbi u Arhivu Srbije predstavljene su umetničke fotografije manastira Pećke patrijaršije, crkve Bogorodice Ljeviške, manastira Gračanice, manastira Dečana, manastira Zočišta, crkve Sv. Nikole, crkve Sv. Nedelje i manastira Sv. Jovana Preteče u Velikoj Hoči, kao i manastira Sv. Joanikija Devičkog u Deviču. Autor izložbe, rukovodilac Mikrofilmskog centra Arhiva Srbije i član Fotografske sekcije ULUPUDS-a, Aleksandar Radoš je u periodu od 1998. do 2009. godine fotografisao veliki broj srpskih manastira i crkava.
KRALJEVINA JUGOSLAVIJA U MEĐUNARODNOJ DUNAVSKOJ KOMISIJI 1920-1940. Katalog izložbe, Beograd, 2016. Četvrtasti format, 64 ilustrovane strane. Nekorišćen katalog. Изложба Краљевина Југославија у Међународној дунавској комисији 1920–1940, са више од 130 докумената и фотографија приказује период у којем је Краљевина СХС/Југославија била уважени члан овог међународног тела. Документа сведоче о раду Сталне делегације Краљевине СХС/Југославије у овој Комисији, као и раду и активностима саме Комисије. Изложба је тематски подељена на осам поглавља: Дунав после Првог светског рата, Међународна дунавска комисија, Стална делегација Краљевине СХС/Југославије, Комисија за режим дунавских вода, Ђердапска администрација, Тропроцентни ђердапски зајам, Сипски канал и локомотивска вуча и Немачки Рајх и нестанак Међународне дунавске комисије. Документи приказани у прва три поглавља говоре о најважнијим догађајима везаним за положај Дунава после завршетка Великог рата, заседањима Међународне дунавске комисије, одлукама које је доносила, као и улози Сталне делегације Краљевине СХС/Југославије у овом међународном телу. Делегати Краљевства/Краљевине Срба, Хрвата и Словенаца у Међународној дунавској комисији били су: Михаило Ристић (1920–1924), Милош Михаиловић (1925–1930. и 1932–1936) и Велизар Нинчић (1930–1932. и 1936–1940).
Knjiga Brak crvenih ribica meksičke autorke Gvadalupe Netel jeste neobična tematska zbirka priča, zasnovana na analogijama i kontrastima između života ljudi i životinja, pa čak i ljudi i gljiva. Obuhvata pet priča u kojima se egzistencijalne krize junaka redom povezuju sa životima riba, bubašvaba, mačaka, gljivica i zmija. Tim postupkom autorka dovodi u sumnju mogućnost ljudskog uticaja na vlastitu sudbinu i otvara uvid u nesvesnu, a ponekad i mračnu stranu ljudske psihe. Priče se odlikuju svedenim jezikom i stilskom elegancijom, univerzalnošću motiva poput nesrećne ljubavi i odrastanja, momentima poetičnosti iznaženim u svakodnevnici, no u isto vreme uobičajena percepcija stvarnosti je u njima destabilizovana prenošenjem ljudskih nemira na životinje, u kojima junaci traće odraz sopstvenih patnji i odgovor na svoje životne dileme. Životinje su ovde očovečene, a ljudi poživotinjeni, pri čemu se ljudska samosvest i volja najednom čine krhkim i varljivim, izneveravajući uvreženu predstavu o našoj nadmoći kao vrste. Tako se, na primer, postepeno propadanje jednog braka najpre očituje u žestokim okršajima para akvarijumskih ribica, likovi priče „Ratovanje po smehu” vode nemilosrdnu borbu protiv bubašvaba koje unose pometnju u prividni sklad jednog bogatog buržujskog doma, a junakinja „Gljivica” razvija bizaran emotivni odnos prema svojoj vaginalnoj infekciji pošto samu sebe doživljava kao parazita u ljubavi. Brak crvenih ribica je vrlo suptilan prikaz ljudskih nedaća i strahova, lišen svake visokoparnosti i moralisanja, saosećajan prema likovima i nenametljivo kritičan prema društvenim odnosima, u kome ponajviše očarava sámo autorkino umeće pripovedanja. Ana Marković Gvadalupe Netel (1973) istaknuta je meksička književnica čija je proza prevedena na 17 svetskih jezika. Čitalačku publiku osvojila je romanima Telo u kome sam se rodila (2011) i Posle zime (2014), za koji je dobila nagradu „Eralde”, kao i zbirkama priåa Latice i druge nelagodne priče (2008) i Brak crvenih ribica (2013), za koju je dobila prestižnu nagradu za kratku prozu „Ribera del Duero”. *KNJIGA ĆE BITI DOSTUPNA U KNJIŽARAMA OD 25.06.2020.
Novi prozni rukopis Gordane Vlahović koji aluzivnom podnaslovnom odrednicom „porodična priča“ otvara vrata jednoj potresnoj i dubokoj egzistencijalnoj drami i drami kobi, jeste priča o sudbinama onih koji su se, ne svojom krivicom, našli pod teretom istorije, rata, onih životnih iskušenja koja surovo razaraju sve – identitet, porodicu, ljubav, Život… Kosovsko-metohijsko istorijsko nasleđe, u crnom zakrilju ratnih sukoba, stradanja i smrti, aktuelizovano je u uzbudljivom narativu dinamizmom priče, buđenjem arhaičnijih jezičkih matrica, slikovitim portretima junaka i njihovim psihološkim profilima, ali i dinamizacijom pejzaža – „geografskom mapom“ patnje, stradanja, boli, naspram nade i onih večitih čežnji svakog čoveka. Otud se i sam naslov „Kud nestade nebo Rosulje“ može posmatrati kao jedno od fundamentalnih pitanja koje ova knjiga postavlja – Kako se sva lepota izgubi, sakrije, uništi pred nekontrolisanim silama istorijske mašine? I šta nam uistinu nakon toga ostaje? Sećanje? Nečija krivica? Priče predaka? Još uvek San? Borba… dok „sanja cvet rosulje koji od crveno-belog tamni i dobija boju panja na neobeleženom i napuštenom grobu“. Gordana Vlahović autorka je više proznih rukopisa koje odlikuje autentičnost u stilsko-jezičkom oblikovanju teksta, u živosti jezika između savremenog i arhaično-tradicionalnog, a u ovom slučaju i u oblikovanju porodične sage u okvirima hibridnog žanra koji egzistira između zbirke priča i kratkog romana, u epizodama čiji snažni preplitaji, prateći svoje protagoniste postaju oni najtananiji i najdublji treptaji ljudske duše.
Katalog: Tihi život, slikari mrtve prirode - Galerija MM, Beograd, decembar 1994. - januar 1995. Format kataloga: 33 cm x 22,5 cm; ćirilično pismo; mek povez. Katalog sadrži uvodni tekst Dejana Đorića: Za jednu poetiku tihog života, ali i faktografske podatke sa reprodukcijama umetničkih dela slikara sa izložbe: Dragana Dragičevića, Slobodana - Bobana Đurđevića, Dragoslava Živkovića, Miodraga D. Jelića, Dragana Martinovića, Milana Miletića, Marine Nakićenović, Ljubice Radović, Đorđa Sekulića i Miodraga Stojanovića. Prvi vlasnik. Odlično očuvan katalog i jedini katalog ove izložbe na Kupindu! PRE OZNAČAVANJA KUPOVINE, MOLIM VAS DA PAŽLJIVO PROČITATE OPIS PREDMETA, KAO I USLOVE PRODAJE, DA KASNIJE NE BI DOŠLO DO NESPORAZUMA. Ukoliko postoji bilo kakva nejasnoća, slobodno pitajte.
Novo!!! Izdavač: Muzej Grada Novog Sada - Novi Sad, 2005. god. Broširan povez, 22X22 cm. 69 str. Kunstdruk, ilustracije pun kolor Slike iz fonda Narodnog muzeja u Zrenjaninu i Narodnog muzeja u Pančevu Uroš Predić rođen je u Orlovatu 25. Novembra/7. Decembra 1857 godine, kao najmlađi sin sveštenika Petra Predića. Tu je je pohađao osnovnu školu, a potom nemačku školu u Crepaji. Od 1869. do 1876. studirao je sedmorazrednu gimnaziju u Pančevu. Kao vrlo darovit, dobio je stipendiju Matice srpske i 1876. otišao na bečku slikarsku akademiju. Završio je Umetničku akademiju u Beču 1880. godine u klasi profesora Gripenkerla. U toku studija dobio je Gundelovu nagradu - za slikanje uljem po muškom modelu. Godine 1882. radio je u privatnom ateljeu prof. Gripenkerla, a u periodu 1883-1885. bio je asistent Umetničke akademije u Beču. Usled porodičnih obaveza 1885. godine vraća se u domovinu. U Orlovatu radi seriju slika iz života svojih seljaka. Zatim je 1886-1889. boravio u Beogradu, 1890-1893. u Novom Sadu i u Starom Bečeju. U periodu 1894-1909. živi u Orlovatu, a od 1909. godine pa do smrti u Beogradu. Umro je 1953. godine u Beogradu, u svojoj 96. godini, kao najstariji srpski slikar. Prema sopstvenoj želji sahranjen je Orlovatu.