Džek Ričer planira da provede jesen na dugom putovanju preko Amerike, od Mejna do Kalifornije. Ali na tom putu ne stiže daleko. Na seoskom drumu duboko u šumama Nove Engleske nailazi na tablu koja označava mesto koje nikad nije posetio – gradić u kom je rođen njegov otac. Odlučivši da provede dan više, on skreće s planirane rute. U tom trenutku, nedaleko odatle, jedan automobil se kvari. Dvoje mladih Kanađana pokušavaju da stignu do Njujorka kako bi prodali svoje blago. Ostali su zatečeni u samotnom motelu usred nigdine. Čudno je to mesto… ali i jedino do kog su došli. Sledećeg jutra, Ričer se u gradiću raspituje za očev stari porodični dom. Rečeno mu je da niko po imenu Ričer nikad nije živeo u tom mestu. On zna da njegov otac nije želeo da se vraća tu. Sad se pita da li je uopšte tu živeo. Tako počinje nova, napeta, adrenalinska avantura Džeka Ričera. Sadašnjost ume da bude mračna, ali prošlost je često još mračnija…

Bosonogi Gen je moćna i tragična autobiografska priča o bombardovanju Hirošime i njegovim posledicama, prikazana kroz vizuru samog autora dok je kao dečak odrastao u Japanu. Ove iskreno prenete emocije i iskustva obraćaju se deci i odraslima širom sveta. Bosonogi Gen služi kao podsetnik na patnje koje rat donosi nedužnim ljudima, ali i kao jedinstveni istorijski zapis o naročito užasnom izvoru patnje – atomskoj bombi. Ovo je šesti deo desetodelnog serijala. “Ova živopisna i strahotna priča izdubiće vam radioaktivni krater u sećanju, kako je nikad ne biste zaboravili. Gen je jedan od onih retkih stripova koji zapravo i uspeva da izvede taj ključni mađioničarski trik svakog valjanog umetničkog narativa: da udahne život svojim likovima.” – Art Špigelman, dobitnik Pulicerove nagrade za strip MAUS.

U povijesti američke poezije u zadnjih sedamdeset i više godina nedvojbeno se izdvajaju četiri zasebne pjesničke grupe, ali koje se po svojim pjesničkim svojstvima, nazorima, eksperimentiranjima s jezikom itd., nerazdvojivo isprepliću, budući da su neki od pjesnika pripadali ne samo jednoj od spomenutih grupa nego istodobni bili i prijatelji, dijelili iste pjesničke vizije, objavljivali u istim časopisima i borili se za slična pjesnička postignuća. Povijesno gledano sve započinje sredinom četrdesetih godina dvadesetog stoljeća u New Yorku gdju su tada živjeli i stvarali Allen Ginsberg, Jack Kerouac, William S. Burroughs, Gregory Corso i drugi koji su izvorni članovi Pjesnika Beat generacije. Pedesetih godina na nekadašnjem Black Mountain koledžu (Sjeverna Carolina) okupljaju se, drže predavanja i književne večeri neki od velikana suvremene američke poezije: Charles Olson, Robert Duncan, Robert Creeley, Denise Levertov i drugi. Termin “Pjesnička renesansa San Francisca” označava neformalnu grupu pjesnika koji su tijekom pedesetih i šezdesetih, a potom i sedamdesetih i osamdesetih godina prošloga stoljeća živjeli u San Franciscu i njegovoj okolici, a kojoj su pripadali neki od najznačajnijih i najpoznatijih tadašnjih američkih pjesnika. “Njujorška škola poezije” zapravo je predstavljala neformalnu grupu pjesnika s kraja pedesetih i tijekom šezdesetih, a kojoj su pripadali neki od najpoznatijih pjesnika tog doba.

Prednji blatobran za Mercedes-Benz C W204 Godište: 07- Levi ili desni deo

Ovo delo predstavlja ogled, svojevrstan autobiografsko-polemički tekst o položaju Afroamerikanaca u modernom američkom društvu. Odlomak : „Ono što sam video svuda oko sebe tog leta u Harlemu nije se razlikovalo od onoga što sam tu oduvek viđao – ništa se nije promenilo. Ali odjednom su, bez ikakve najave, kurve i makroi, kao i ucenjivači na Aveniji, za mene postali lična pretnja. Ranije mi nikada nije palo na pamet da bih i ja mogao postati jedan od njih, ali sam tog trenutka shvatio da smo svi zajedno proizvod istih okolnosti.“

Reč izdavača: Putopis Olega Maštruka ’’Zapisi s drugog krova svijeta’’ svojevrsni je izdavački eksperiment proizašao iz projekta ’’Marco Polo – Hrvatska do Pamira’’. Tekstovi i fotografije s putovanja objavljivani su 2015. godine na Facebooku gotovo u realnom vremenu, prateći rutu koju je putopisac prelazio i komunicirajući pritom izravno s čitateljima. Snažne fotografije i zanimljivi, na trenutke i duhoviti tekstovi sada su dobili i svoju „opipljivu“ inačicu.

Delo predstavlja zbirku pripovedaka savremenih kineskih pisaca i donosi nam uvid u svet kineskog društva koji nismo imali prilike da vidimo.