Pratite promene cene putem maila
- Da bi dobijali obaveŔtenja o promeni cene potrebno je da kliknete Prati oglas dugme koje se nalazi na dnu svakog oglasa i unesete VaŔu mail adresu.
51-75 od 924364 rezultata
Režim promene aktivan!
Upravo ste u režimu promene saÄuvane pretrage za frazu .
Možete da promenite frazu ili filtere i saÄuvate trenutno stanje
-
Kolekcionarstvo i umetnost chevron_right Knjige
VodeÄi svetski intelektualac podrobno istražuje āameriÄki vekā na izmaku, prirodu ameriÄke politike nakon 11. septembra i rizik od stavljanja moÄi iznad demokratije i ljudskih prava.U oÅ”troj, temeljnoj analizi aktuelne meÄunarodne situacije, Noam Äomski iznosi tvrdnju da Sjedinjene Države svojom politikom rizikuju da izazovu katastrofu i uniÅ”tenje globalnih dobara. PozivajuÄi se na veliki broj primera, od sve ekstenzivnije kampanje ubistava dronom i stvaranja opasnosti od nuklearnog rata, do žariÅ”ta u Iraku, Iranu, Avganistanu i u izraelsko-palestinskom odnosu, autor daje neoÄekivane i nijansirane uvide u uticaj imperijalne moÄi na naÅ”u sve haotiÄniju planetu.
-
Kolekcionarstvo i umetnost chevron_right Knjige
Gradovi i himere je putopisna zbirka Jovana DuÄiÄa, koju Äine pisma iz Å vajcarske, GrÄke, Francuske, Å panije, Italije, Palestine i Egipta. Impresioniran predelima ovih zemalja i tragovima njihove istorijske i kulturne proÅ”losti, autor predstavlja države, gradove i ljude, govoreÄi o arhitekturi, mitologiji, religiji, smrti i ljubavi. Kao i u DuÄiÄevoj poeziji, i u ovom proznom delu žena je Äesta i inspirativna tema, a prisustvo njegovih dveju saputnica, Poljakinje i HolanÄanke, obogaÄuje ne samo trenutni doživljaj nego i sveukupne putnikove refleksije o ljubavi, lepoti i uopÅ”te životu.
Žanrovi: Komedije IzdavaÄ: Kreativni centar Broj strana: 68 Pismo: Äirilica Povez: Mek Format: 17 x 23,5 Å esta po redu zbirka viceva koje je maestralno ilustrovao Dobrosav Bob ŽivkoviÄ. Knjiga koja Äe obradovati i razveseliti vaÅ”u decu i prijatelje. Dokazano je da smeh ima blagotvorno dejstvo na razvoj psihe i tela, pa evo povoda da uÄinite neÅ”to dobro za sebe i druge. ÄoÅ”e presavijeno
-
Kolekcionarstvo i umetnost chevron_right Kolekcionarstvo
Haut comme trois pommes Marc Levy Florent Begu HACHETTE 2017. NOVA Haut comme trois pommes Marc Levy Florent Begu ŠŠ°Š»Š° Š¾ŃŠ¾Š±Š° ŠŠ°ŃŃ ŠŠµŠ²Šø Š¤Š»Š¾ŃŠµŠ½Ń ŠŠµŠ³Ń ŠŠ¾ŃŠæŠ¾Š“ŠøŠ½ ŠŃŠ¾Š½Ń Š¾Š½ Š½Šµ ŠæŃŠµŃŃŠ°ŃŠµ Š“Š° ŃŠµ Š¶Š°Š»Šø Š½Š° ŃŃŠø Š¼Š°Š»Š° Š·ŠµŃŠ° ŠŗŠ¾ŃŠø Š³Š° ŠøŠ·ŠøŠ³ŃŠ°Š²Š°ŃŃ. ŠŠ°ŠŗŠ¾ ŃŠµ ŃŠ¾ Š¼Š¾Š³ŃŃŠµ, ŠŗŠ°Š“ ŃŃ Š²ŠøŃŠ¾ŠŗŠø ŠŗŠ°Š¾ ŃŃŠø ŃŠ°Š±ŃŠŗŠµ...
stripovi iz politikinog zabavnika odliÄne oÄuvanosti u periodu oko 1970. godine raspon brojeva 1000 - 1200 preko 60 stripova -Äarobni mitraljez ( U amazonskoj džungli / ZatoÄenici ) -BraÄa -Krvava dolina -Pjegavko -Guranson meÄu Å”kotima I-II -UplaÅ”i me vikinže I-II -Klopka -Indijanac -Gorak ukus -Dejvi Kroket osveta medveda -Tajanstveni VI razred -Tajanstveni VI razred ( nova uÄenica / MladiÄ koji je izgubio pamÄenje / dve otmice / dva podviga ) -Pol Templ (Falsifikatori / brisaÄ / ucena / lažna ÄistaÄica / sluÄaj kabloni / potraga za rembrantom / sluÄaj starog tigra ) -Tim Tajler ( Å”arena staza / tvrdoglavi doseljenik / dijamantska peÄina / put u moÄvaru ) -Tedi ted ( Äovek koji je pucao obema rukama I - Ii / zabranjeni grad ) -Fantazija ( neobiÄna biÄa/ roboti prete zemlji / lutka sa tavana / daleko od zemlje / svemirski brod u Å”kotskoj ) -Tajni agent koridan ( operacija leopard / grad izgubljen u džungli ) -Prolaznik -Poslednje utoÄiÅ”te -Lutalica -krijumÄari oružja -Osvetnica -OtmiÄari -Nada DimiÄ -Mali doboÅ”ar Edmondo de AmiÄis -Banditi sa zerosita -Svemirski pirati -Džek maÄioniÄar leteÄi automobil -Džems Bond vatrene lopte -Zid smrti -Tunga -Zlato u planini -Zaljubljeni provalnik -Žak FlaÅ” peÄurke od pene -Vinset Molberi Vitezovi okruglog stola -Ukradeno pismo -Avanture Å”erifa Ralfa O`Konora Trojica iz kolorada -Tri musketara A.Dima -Tajna agencija sreÄa -Dani futuro As Brad Formen -Kejzijevi pirati -Experiment X -Bela lisica Zamka u zamku Ii
Istorija noÅ”nje od poÄetka do danas Nezaobilazna osnova za sve kostimografe i scenografe i sve Äitaoce zainteresovane za modu.Ova istorija noÅ”nje predstavlja razvoj evropske mode od njenih poÄetaka u kamenom dobu do danas... tvrdokoriÄena 19/12 odliÄno oÄuvana exlibris NOVLI.1
DvestogodiÅ”nji Äovek Isak Asimov Endrju je bio jedan od prvih kucĢnih robota na Zemlji - uglaÄeno dizajniran i funkcionalan. Ali kada je Endru poÄeo da razvija posebne talente koji su prevazilazili granice njegovih dodeljenih pozitronskih puteva, napustio je svoje kucĢne obaveze u korist viÅ”e intelektualnih aktivnosti. Kako je vreme prolazilo, Endru je sticao znanje, osecĢanja i ambicije daleko iznad svega Å”to je ikada iskusio bilo koji drugi mehaniÄki Äovek. I naÅ”ao se da je krenuo u karijeru koja cĢe mu doneti slavu, bogatstvo - i opasnost. Jer robot koji želi da bude Äovek takoÄe mora biti spreman da umre... U Bicentennial Man, Isaac Asimov se vracĢa svojoj prvoj i najtrajnijoj ljubavi ā robotici. Rezultat je briljantna knjiga prvoklasne zabave i ideja koje se vrte u glavi koje potvrÄuju Asimovljev vrhunski status Velikog majstora nauÄne fantastike. Sadržaj `Feminine Intuition` (1969) `Waterclap` (1970) `That Thou Art Mindful of Him` (1974) `Stranger in Paradise` (1974) `The Life and Times of Multivac` (1975) `The Winnowing` (1976) `The Bicentennial Man` (1976) `Marching In` (1976) `Old-Fashioned` (1976) `The Tercentenary Incident` (1976) `Birth of a Notion` (1976) PANTHER BOOK 1976. 253 str. odliÄno oÄuvana exlibris
-
Kolekcionarstvo i umetnost chevron_right Kolekcionarstvo
ŠŠ¾ŃŠ° ŠæŃŠ²Š° ŠŠ¾Š½ŃŠµŃŃŠ¾ŃŠø ŃŠøŃŠ°ŃŠ° ŃŠµ ŠŗŠ¾Š»ŠµŠŗŃŠøŃŠ° ŠŗŠ¾ŃŃ ŃŠµ Š¾ŃŠ¼ŠøŃŠ»ŠøŠ¾ ŃŠøŠ¼ Š¾Š±ŃŃŠµŠ½ Š·Š° ŠŠ¾Š½ŃŠµŃŃŠ¾ŃŠø ŠæŠµŠ“Š°Š³Š¾Š³ŠøŃŃ Šø ŃŠæŠµŃŠøŃŠ°Š»ŠøŠ·Š¾Š²Š°Š½ Š·Š° ŃŃŠµŃŠµ ŃŠøŃŠ°ŃŠ°. ŠŠ²Šµ ŠŗŃŠ°ŃŠŗŠµ ŠæŃŠøŃŠµ ŃŃ ŃŠ°Š²ŃŃŠµŠ½Š¾ ŠæŃŠøŠ»Š°Š³Š¾ŃŠµŠ½Šµ ŃŠ°Š·Š»ŠøŃŠøŃŠøŠ¼ ŃŠ°Š·Š°Š¼Š° ŃŃŠ²Š°ŃŠ°ŃŠ° ŃŠøŃŠ°ŃŠ° Šø ŠæŃŠ°ŃŠµ Š²ŃŠ»Š¾ ŃŠøŠ³Š¾ŃŠ¾Š·Š°Š½ Š½Š°ŠæŃŠµŠ“Š°Šŗ. Š§ŠøŃŠ°ŃŠµ ŠŗŃŠ°ŃŠŗŠøŃ Šø Š²ŃŠ»Š¾ ŃŠµŠ“Š½Š¾ŃŃŠ°Š²Š½ŠøŃ ŃŠµŃŠø. Š§ŠøŃŠ°ŃŠµ Š³ŃŃŠæŠ° ŃŃŠ³Š»Š°ŃŠ½ŠøŠŗŠ°. Š§ŠøŃŠ°ŃŠµ Š“ŠøŠ³ŃŠ°ŃŠ° (Š·Š²ŃŃŠø Š“Š²Š° ŃŠ»Š¾Š²Š°). Š§ŠøŃŠ°ŃŠµ ŃŃŠ³Š»Š°ŃŠ½ŠøŃŠŗŠøŃ Š³ŃŃŠæŠ°, Š“ŠøŠ³ŃŠ°ŃŠ° Šø Š½Š¾Š²ŠøŃ ŃŠµŃŠø. Š§ŠøŃŠ°ŃŠµ ŃŠ°Š·Š»ŠøŃŠøŃŠøŃ ŃŠæŠøŃŠ° ŠøŃŃŠ¾Š³ Š·Š²ŃŠŗŠ°. Š£ ŃŠ²Š°ŠŗŠ¾Ń ŠŗŃŠøŠ·Šø ŃŠµŃŠµ ŠæŃŠ¾Š½Š°ŃŠø Š¾Š·Š½Š°ŠŗŠµ ŃŠµŃŠø Šø ŃŠ»ŠøŠŗŠµ ŠŗŠ¾ŃŠµ ŃŠµ ŃŠ°Š¼Šø ŠøŃŠæŃŠ°Š²ŃŠ°ŃŃ, Š° ŠŗŠ¾ŃŠµ ŃŠµ Š²Š°Š¼ Š¾Š¼Š¾Š³ŃŃŠøŃŠø Š“Š° ŃŠ²Š¾ŃŠµ Š“ŠµŃŠµ ŃŠæŠ¾Š·Š½Š°ŃŠµ ŃŠ° ŃŠµŃŠ½ŠøŠŗŠ¾Š¼ ŃŠµŠŗŃŃŠ¾Š²Š° Šø ŠæŠ¾Š¼Š¾Š³Š½ŠµŃŠµ Š¼Ń Š“Š° Š³Š° Š·Š°ŠæŠ°Š¼ŃŠø. nova
KovaÄeviÄa Devedeset godina od roÄenja i pet godina od smrti, povodi su za izložbu i katalog o Bori TodoroviÄu. SuÅ”tinski, prilika je to za joÅ” jedno podseÄanje na glumca, koji je, ne nasedajuÄi maniru, izazivao naÅ” osmeh. RoÄen je u Beogradu 1929. u porodici prosvetnih radnika. ZahvaljujuÄi starijoj sestri, veÄ poznatoj glumici Miri Stupici, upisao je 1949, kao druga generacija PozoriÅ”nu akademiju u klasi profesora Joze LaurenÄiÄa, od koga je usvojio sugestiju: āNa sceni ne pokazuj viÅ”e nego Å”to je prirodnoā. Prvi angažman dobio je u Beogradskom dramskom pozoriÅ”tu (1953. do 1957.). Uloge u tom pozoriÅ”tu bile su āepizodne sitniceā. U Hrvatskom narodnom kazaliÅ”tu u Zagrebu (1957. do 1961.) igrao je mnogo, u razliÄitim ulogama, najÄeÅ”Äe savremeni repertoar ā sve Å”to je potrebno mladom glumcu na poÄetku. Od jeseni 1961. Älan je legendarne postave Ateljea 212 ā pozoriÅ”ta njegovog života, gde je 1961. odigrao ulogu Mortimera u predstavi Arsenik i stare Äipke. Bio je to prvi uspeh i prekretnica u karijeri. TreÄi pozoriÅ”ni poÄetak napokon je oznaÄio kontinuiranu karijeru u nizu kultnih predstava Ateljea 212 i Zvezdara teatra. DoÄi Äe do pozicije dobrog karakternog glumca- prototip koji nije izmislio Bora ā ali ga je doveo do vrhunca i nesluÄeno raskoÅ”ne lepeze likova. Bora TodoroviÄ je preÅ”ao put od poÄetniÄke nesigurnosi do prvaka fino iznijansirane karakterne komike. NajÄeÅ”Äe mu je uspevalo igrati, a ne glumiti. Nije prokockao nijednu Å”ansu u komediji. Sam je priznavao: ātaj polusvet niko ne igra bolje od meneā. UmetniÄka saradnja izmeÄu Bore TodoroviÄa i ānjegovih pisacaā, Aleksandra PopoviÄa i DuÅ”ana ŠovaÄeviÄa, āzlatni je presekā njegove karijere. PozoriÅ”te Atelje 212, mesto je njihovog prvog susreta, otkrivanja i trajnog umetniÄkog povezivanja. S razlogom je bio miljenik Aleksandra PopoviÄa. Bili su na istoj talasnoj dužini, ista generacija i poznavali su život sa iste strane ā opipljiv, stvaran, autentiÄan. Vezivao ih je talenat i meÄusobna privrženost. SliÄnost u naravima, vaspitanju, socijalnoj pripadnosti, životnom dobu, smislu za humor. Igrao je Bora u gotovo svim PopoviÄevim komadima ā u pozoriÅ”tu i na televiziji. VeÄ na poÄetku karijere, u kljuÄnim dramskim tekstovima Aleksandra PopoviÄa: možda najtipiÄnijem delu, ŠrmeÄi kas i najuspeÅ”nijem Razvojni put Bore Å najdera. ŠrmeÄi kas prvi je komad Aleksandra PopoviÄa u kome je Bora igrao Todora II (Atelje 212, 1966.). Od te uloge postao je Acin glumac. Bio je to iskorak i igra za koju je dobio odliÄne kritike. U predstavi Razvojni put Bore Å najdera igra Vitomira ŠambaskoviÄa ātipiÄnu barabuā radniÄkog samoupravljanja, suptilnim karikiranjem naÅ”eg mentaliteta. I joÅ” jednom je pokazao da je zaista izvanredni tumaÄ PopoviÄeve humorne kaskade (Atelje 212, 1967.). U Ateljeu 212 igrao je joÅ”, Odadžiju, u predstavi Šape dole (1968). Likovi iz ovog komada su i suviÅ”e asocirali na ondaÅ”nju politiÄku elitu, te je predstava imala samo tri izvoÄenja. Tri uloge, tri trijumfa. Posle trinaest godina sreÅ”Äe se ponovo pisac i glumac, na sceni Zvezdara teatra u predstavama MreÅ”Äenje Å”arana (1984) i Pazarni dan (1985). Bora TodoroviÄ je najbolje igrao PopoviÄeve junake, svedene na razmere ÄoveÄuljka skuÄenog uvida u sopstvenu situaciju i malog razumevanja sopstvene druÅ”tvenosti. Od diplomske drame DuÅ”ana ŠovaÄeviÄa Maratonci trÄe poÄasni krug, u pozoriÅ”tu Atelje 212, 1973. i uloge Lakija TopalaoviÄa, za koju je Bora TodoroviÄ dobio Sterijinu nagradu, poÄinje saradnja koja Äe trajati do kraja Borinog života. Šrajem iste godine i u istom pozoriÅ”tu, Bora je dobio ulogu ākukavnog pesnikaā, JelenÄeta VilotiÄa u Radovanu III DuÅ”ana ŠovaÄeviÄa. Bio je to jedinstven uspeh za godinu dana ā i za mladog pisca i za glumca. Postao je blizak sa ŠovaÄeviÄem, bez obzira na razliku u godinama; āprivatno ja ga oseÄam kao brata, iako smo generacijski razliÄitiā. Dvostruko je važan dramski tekst Maratonci trÄe poÄasni krug, za glumÄki identitet Bore TodoroviÄa. Pored uloge pozoriÅ”nog Lakija TopaloviÄa, u filmskoj verziji bio je popularni Äenka. Dve uloge, koje je mnogo voleo. āAleksandar PopoviÄ i DuÅ”an ŠovaÄeviÄ su veoma srodni, a likovi koje oni opisuju i njihovi karakteri su veoma živi ā to su karakteri danaÅ”njice. DuÅ”ko je sjajan pisac naÅ”eg srpskog mentaliteta i normalno je da volim njegove komade. A Aleksandar je vrstan pisac i poznavalac ovog tla i svega Å”to se deÅ”ava na ovom prostoru. Ti likovi su veoma komunikativni, publika ih prepoznaje i nekako mi je sve to leglo. U pitanju su dva velika pisca kojima je teÅ”ko odoleti. Oni su dosta srodni i zauzimaju važno mesto u srpskoj literaturiā. Rekao je Bora TodoroviÄ sumirajuÄi rad sa dvojicom pisaca. Borine uloge u delima Aleksandra PopoviÄa i DuÅ”ana ŠovaÄeviÄa, Äine veliki deo njegovog ukupnog glumaÄkog opusa: ostvario je 19 uloga kod Aleksandra PopoviÄa (na radiju, televiziji, pozoriÅ”tu), i 13 uloga kod DuÅ”ana ŠovaÄeviÄa (u pozoriÅ”tu, filmu, televiziji). Nagrade su bile samo potvrda umetniÄkog prepoznavanja. DruÅ”tveno marginalizovani antijunaci ā autentiÄni, živi, samo naÅ”i, sve ih je registrovalo opservatorko oko Bore TodoroviÄa. SaÄuvani i zapamÄeni, pojaviÄe se u spontanoj, ležernoj, prirodnoj, Å”armantnoj, samo na prvi pogled lakoj izvedbi. Pisci su naÅ”li pravog glumca da svojom āneuhvatljivom igromā udahne scenski život njihovim likovima. Iako je reÄ o dva pisca razliÄite vrednosno-ideoloÅ”ke orjentacije, povezuju ih likovi nacionalnog mentaliteta, kao zajedniÄko krajnje odrediÅ”te. Možda su politiÄki sistemi svojom manjkavoÅ”Äu indukovali karaktere o kojima su pisali Aleksandar PopoviÄ i DuÅ”an ŠovaÄeviÄ, a Äiji je Bora TodoroviÄ bio nepogreÅ”ivi tumaÄ; i to meÄusobno vekovno varanje stvorilo je Todora II, Vitomira ŠambaskoviÄa, Odadžiju, Šum Svetu MilosavljeviÄa, Gazda Bogoljuba, Lakija TopaloviÄa, JelenÄeta VilotiÄa, Glumca Belog, Luku Labana, Äenkuā¦ odliÄno oÄuvana kao nova
Problemi ishrane oduvek su bili predmet kompleksnih multidisciplinarnih izuÄavanja. Sve viÅ”e su u centru pažnje nauÄnih i struÄnih radnika i institucija razliÄitih profila, jer hrana u opÅ”toj potroÅ”nji postaje sve znaÄajnija. Hrana i ishrana imaju fantastiÄnu sposobnost da upravljaju biohemijskim procesima na Äelijskom nivou. Sa ishranom poÄinje i zavrÅ”ava se sve ono Å”to je vezano za zdravlje. Hrana ima moÄ da podstiÄe um i podiže raspoloženje, da u ljudski mozak ubrizga energiju od koje se brže misli i bolje radi. Smiruje napetost uspeÅ”nije od sedativa koje prepisuje lekar. Hrana je moÄni ,,lekā za spreÄavanje bolesti i podsticanje mentalne i fiziÄke energije. Razne vrste namirnica sadrže poznate i nepoznate supstance koje su od vitalne važnosti za zdravlje i kvalitet življenja. Ali, nauka o ishrani, zdravstveno ispravne namirnice i savremena industrijska prehrambena tehnologija ne mogu biti zdravstveno i ekonomski uspeÅ”ni ako se konvencionalna tehnologija pripremanja hrane u kolektivnim objektima ishrane i porodiÄnim kuhinjama ne podigne na visok nivo struÄnosti i organizovanosti. Jer, svi uspesi i neuspesi poljoprivredne proizvodnje, industrijske i zanatske prerade hrane, realnost planiranja i programiranja hrane i ishrane finalizuju se i realizuju u objektima kolektivne ishrane i porodiÄnim kuhinjama... odliÄno oÄuvana SK.2