Veselin Đuretić 1-2 1. UPOTREBA RUSIJE I ZAPADA Obmane saveznika zarad velikohrvatske politike 2. NASILJE NAD SRPSKIM USTANKOM Opsene naroda u ime Rusije i komunizma, dve knjige Registar, Na klapni slika i biografija autora, Ćirilica, Šiven tvrd povez, Omot, 940 strana, Perfektni primerci, Izdavač: BALKANOLOŠKI INSTITUT SANU Srbi između nacionalnih i internacionalnih interesa XX veka / a) Srbi - politička istorija 1939-1945 b) NOR - Srbija c) KPJ - Nacionalno pitanje - 1939-1945. . . Stanje Veoma dobro.

Iz recenzija: „Stil pisanja koji vas oboruža: jasan, ritmičan, duhovit i katkad duboko dirljiv u misaonom tijeku likova.“ de Volkskrant „Međuljudska komunikacija neiscrpna je tema, koju je Esther Gerritsen uspjela obraditi s velikom dramatičnošću i uistinu sjajnom duhovitom snalažljivošću.’’ NRC Handelsblad „Ne samo zbog njezina izbora tema već i zbog osjećaja za stil, Gerritsen je doista jedinstvena.“ Žiri za nagradu „Frans Kellendonk“ 2014. „Žeđ nudi duboki uvid u načine na koje se žene nose s emocijama – ili se ne uspijevaju nositi s njima – u teškim vremenima.“ The New York Times „Hladna, sažeta i ukusna, Gerritsenina Žeđ pogađa sve prave note. Riječ je o autorici koja se ne boji ni kompleksnih likova ni kompleksnih emocija (hvala Bogu!).“ Alice Sebold, autorica romana „Ljupke kosti“

bajke dizni diznijeve unutrašnjost odlično očuvana na pojedinim na uglovima trag korišćenja knjiga o džungli uspavana lepotica robin hud 101 dalmatinac lisica i pas u potrazi za nemom lepotica i zver petar pan mala sirena alisa u zemlji čuda pinokio petar pan bambi mačke iz visokog društva princeza i žabac lokaf

Zloćudne maćehe i prelijepe princeze, magične šume i začarane kule. Prasići i veliki, zli vukovi. Bajke su bile integralni dio djetinjstva stotinama godina. Međutim, šta one zaista znače? U ovom nadograđivanom kritičkom djelu, poznati psihoanalitičar dr Bruno Batelhajm predstavlja provokativno i stimulativno istraživanje najpoznatijih bajki. On otkriva pravi sadržaj priča i pokazuje kako ih djeca mogu iskoristit da bi se izborila sa svojim zbunjujućim osjećanjima i strepnjama.

Nova studija teoretičara savremene umetnosti Dr Miška Šuvakovića. Knjiga “”Konceptualna umetnost”” tumači istoriju i teorije konceptualne umetnosti u svetu i drugoj Jugoslaviji. Razmatraju se umetničke pojave koje predhode konceptualnoj umetnosti (dada, umetnost posle enformela, novi realizam, neodada, fluksus, pop art, individualne mitologije) kao i istorijska konceptualna umetnost (1966-1978) i umetnost posle konceptualne umetnosti (postkonceptualizam, neokonceptualizam i umetnost u doba kulture). Monografski se razmatraju delovanja heroja konceptualne umetnosti Josepha Kosutha, grupa Art & Language, Grupe OHO, kao i brojnih drugih pojedinaca, grupa i pojava. Ova jedinstvena knjiga o istoriji konceptualne umetnosti na našem jeziku svakako će brzo postati nezaobilazna literatura za sve ljubitelje, poznavaoce i izučavaoce savremenih umetničkih stremljenja tokom druge polovine prošlog veka.

Logoraš Slovak Lali Sokolov, tetovirao je nesrećne ljude porobljene zato što su bili drugačiji. Taj zadatak odrađivao je u zamenu za vlastiti život sve dok se u redu za tetoviranje nije pojavila devojka prelepih očiju. Istetovirao joj je broj na podlakticu i od tog dana živeo samo za nju. Njihova ljubav je od prvog dana živela, čak i u tako surovom mestu, kao što je koncentracioni logor. Ovo je istinita priča o životu, strahu, smrti, nadi i ljubavi.

Delo predstavlja iscrpan pregled najnovojih istraživanja iz oblasti parapsihologije sa istorijskim osvrtom parapsihologije.

ima oštećenja

Istočno od raja 1947-1991, Grafički zavod Hrvatske, 2014. Mek povez, 128 strana. Veliki format ( veličina LP ploče). Pored teksta, katalog je bogato ilustrovan u koloru. Katalog je štampan u malom tiražu od 300 primeraka. U veoma dobrom stanju.

Otadžbina - književnost, nauka, društveni život (godina I, knjige 1-3 , sveske 1-12). Svih dvanaest svezaka ( u tri knjige) prve godine časopisa Otadžbina Vladana Đorđevića. Beograd 1875. Tvrd povez, ćirilica,672 + 652 + 702 strane. Knjige su ,za godine, veoma dobro očuvane. Dr Vladan Đorđević, jedan od osnivača Srpskog lekarskog društva i pokretača časopisa Srpski arhiv za celokupno lekarstvo pokrenuo je i mesečni časopis `Otadžbina` 1875., koji je sa malim prekidima izlazio do 1892. godine. Vladan Đorđević je uređivao ovaj časopis sve vreme, osim 2 godine kada je bio u inostranstvu, kada je urednik bio Milan Jovanović - Morski. Pesma Đure Jakšića, `Otadžbina`, objavljena na početku prvog broja časopisa napisana na molbu dr Vladana Đorđevića. Veliki broj drugih pesama Đure Jakšića, kao i mnoge pesme Milorada Šapčanina, Branka Radičevića, Dragutina i Vojislava Ilića prvi put su objavljene u ovom časopisu. Romani i pripovetke naših najpoznatijih pisaca toga vremena Jakova Ignjatovića, Stjepana Mitrova Ljubiše, Sime Matavulja, Laze Lazarevića, Janka Veselinovića i drugih takođe su objavljivani u časopisu. U redovnim rubrikama objavljivane su i rasprave iz prirodnih i društvenih nauka, kao i književne beleške, bibliografije novih knjiga, politički, književni i pozorišni pregledi, kao i prevodi dela stranih pisaca. (Ovaj opis je objavljen pod licencom CreativeCommons Autorstvo-Deliti pod istim uslovima 4.0)

Pančevo, 1882. Tvrd povez (naknadno koričenje), 400 strana. Korice kao na slici, požutela, ima listova sa oštećenjima po marginama (donjim i nekim bočnim), sem toga očuvana (pogledajte slike). Stjepan Mitrov Ljubiša

Adolf Hitler MEIN KAMPF (MON COMBAT) Extraits de Mein Kampf accompagnés de commentaires Pariz, ne piše godina izdanja. Manji format, 160 strana. Spolja kao na slikama, požutela, sem toga očuvana. Hitler, Majn Kampf, odlomci sa komentarima, francuski...

Stevan Pešić RATNI INTENDANTSKI POTSETNIK Beograd, 1940. Tvrd povez, 440 strana. Korice kao na slici, požutela, sitan zapis na predlistu, sem toga očuvana. Kraljevina Jugoslavija, intendantska služba...

Franjo Ks. Kuhač VATROSLAV LISINSKI I NJEGOVO DOBA prilog za poviest hrvatskog preporoda Zagreb, 1887. Tvrd povez (naknadno koričenje), 204 strane. Korice kao na slici, ex libris na unutrašnjoj strani prednje korice, predlist sa manjim oštećenjem, požutela, sem toga očuvana. Matica Ilirska

U dobrom stanju. Pečati biblioteke. Ukoričeni svi brojevi lista Komunist iz 1963. Veliki format, 57x40 cm, težina oko 5 kg. Slika s rukom je ilustrativna (različita knjiga) da bi se stekao utisak o dimenzijama. Prvi broj `Komunista` izašao je 1. januara 1925. kao organ CK KPJ i štampan u njegovoj ilegalnoj štampariji u Beogradu. U 1934/1935. i 1940. izlazi kao organ Pokrajinskog komiteta KPJ za Srbiju. Od 1946. ponovo izlazi kao organ CK KPJ, a od 1949. menja naziv i do 1953. izlazi kao `Partiska izgradnja`. Od 1953. opet izlazi kao `Komunist`. Godina 1956. obeležena je kao XV godište. Pretpostavlja se da su uračunata i godišta `Komunista` koji je izlazio pre rata, kao i godišta `Komunista` koji je počeo da izlazi od 1946., ali i tada se godišta ne poklapaju. Od 1957. `Komunist` izlazi u obliku novina. Podnaslov od br. 27 (1957) organ Saveza komunista Jugoslavije Glavni i odgovorni urednici: od br. 27 (1957) Krsto Bulajić; od br. 44 (1958) Nikola Vujanović; od br. 218 (1961) Krsto Bulajić; od br. 297 (1963) Bogdan Osolnik; od br. 458 (1966) Slobodan Sabić; od br. 545 (1967) Gavro Altman; od br. 821 (1972) Milan Rakas; od br. 1107 (1978) Zdravko Leković; od br. 1151 (1979) Veljko Miladinović; od br. 1475 (1985) Vlajko Krivokapić Izdavač: od br. 1 (1955) Kultura; od br. 141 (1960) Komunist Izlazi od 1. maja 1957. nedeljno; od br. 27 (1957) petkom; od br. 773 (1972) četvrtkom; od br. 877 (1974) ponedeljkom

U dobrom stanju. Pečati biblioteke. Ukoričeni svi brojevi lista Komunist iz 1963. Veliki format, 57x40 cm, težina oko 5 kg. Slika s rukom je ilustrativna (različita knjiga) da bi se stekao utisak o dimenzijama. Prvi broj `Komunista` izašao je 1. januara 1925. kao organ CK KPJ i štampan u njegovoj ilegalnoj štampariji u Beogradu. U 1934/1935. i 1940. izlazi kao organ Pokrajinskog komiteta KPJ za Srbiju. Od 1946. ponovo izlazi kao organ CK KPJ, a od 1949. menja naziv i do 1953. izlazi kao `Partiska izgradnja`. Od 1953. opet izlazi kao `Komunist`. Godina 1956. obeležena je kao XV godište. Pretpostavlja se da su uračunata i godišta `Komunista` koji je izlazio pre rata, kao i godišta `Komunista` koji je počeo da izlazi od 1946., ali i tada se godišta ne poklapaju. Od 1957. `Komunist` izlazi u obliku novina. Podnaslov od br. 27 (1957) organ Saveza komunista Jugoslavije Glavni i odgovorni urednici: od br. 27 (1957) Krsto Bulajić; od br. 44 (1958) Nikola Vujanović; od br. 218 (1961) Krsto Bulajić; od br. 297 (1963) Bogdan Osolnik; od br. 458 (1966) Slobodan Sabić; od br. 545 (1967) Gavro Altman; od br. 821 (1972) Milan Rakas; od br. 1107 (1978) Zdravko Leković; od br. 1151 (1979) Veljko Miladinović; od br. 1475 (1985) Vlajko Krivokapić Izdavač: od br. 1 (1955) Kultura; od br. 141 (1960) Komunist Izlazi od 1. maja 1957. nedeljno; od br. 27 (1957) petkom; od br. 773 (1972) četvrtkom; od br. 877 (1974) ponedeljkom

U dobrom stanju. Pečati biblioteke. Ukoričeni svi brojevi lista Komunist iz 1964. Veliki format, 57x40 cm, težina oko 5 kg. Slika s rukom je ilustrativna (različita knjiga) da bi se stekao utisak o dimenzijama. Prvi broj `Komunista` izašao je 1. januara 1925. kao organ CK KPJ i štampan u njegovoj ilegalnoj štampariji u Beogradu. U 1934/1935. i 1940. izlazi kao organ Pokrajinskog komiteta KPJ za Srbiju. Od 1946. ponovo izlazi kao organ CK KPJ, a od 1949. menja naziv i do 1953. izlazi kao `Partiska izgradnja`. Od 1953. opet izlazi kao `Komunist`. Godina 1956. obeležena je kao XV godište. Pretpostavlja se da su uračunata i godišta `Komunista` koji je izlazio pre rata, kao i godišta `Komunista` koji je počeo da izlazi od 1946., ali i tada se godišta ne poklapaju. Od 1957. `Komunist` izlazi u obliku novina. Podnaslov od br. 27 (1957) organ Saveza komunista Jugoslavije Glavni i odgovorni urednici: od br. 27 (1957) Krsto Bulajić; od br. 44 (1958) Nikola Vujanović; od br. 218 (1961) Krsto Bulajić; od br. 297 (1963) Bogdan Osolnik; od br. 458 (1966) Slobodan Sabić; od br. 545 (1967) Gavro Altman; od br. 821 (1972) Milan Rakas; od br. 1107 (1978) Zdravko Leković; od br. 1151 (1979) Veljko Miladinović; od br. 1475 (1985) Vlajko Krivokapić Izdavač: od br. 1 (1955) Kultura; od br. 141 (1960) Komunist Izlazi od 1. maja 1957. nedeljno; od br. 27 (1957) petkom; od br. 773 (1972) četvrtkom; od br. 877 (1974) ponedeljkom

U dobrom stanju. Pečati biblioteke. Ukoričeni svi brojevi lista Komunist iz 1959. Veliki format, 57x40 cm, težina oko 5 kg. Slika s plavim koricama je ilustrativna, da bi se stekao utisak o dimenzijama. Prvi broj `Komunista` izašao je 1. januara 1925. kao organ CK KPJ i štampan u njegovoj ilegalnoj štampariji u Beogradu. U 1934/1935. i 1940. izlazi kao organ Pokrajinskog komiteta KPJ za Srbiju. Od 1946. ponovo izlazi kao organ CK KPJ, a od 1949. menja naziv i do 1953. izlazi kao `Partiska izgradnja`. Od 1953. opet izlazi kao `Komunist`. Godina 1956. obeležena je kao XV godište. Pretpostavlja se da su uračunata i godišta `Komunista` koji je izlazio pre rata, kao i godišta `Komunista` koji je počeo da izlazi od 1946., ali i tada se godišta ne poklapaju. Od 1957. `Komunist` izlazi u obliku novina. Podnaslov od br. 27 (1957) organ Saveza komunista Jugoslavije Glavni i odgovorni urednici: od br. 27 (1957) Krsto Bulajić; od br. 44 (1958) Nikola Vujanović; od br. 218 (1961) Krsto Bulajić; od br. 297 (1963) Bogdan Osolnik; od br. 458 (1966) Slobodan Sabić; od br. 545 (1967) Gavro Altman; od br. 821 (1972) Milan Rakas; od br. 1107 (1978) Zdravko Leković; od br. 1151 (1979) Veljko Miladinović; od br. 1475 (1985) Vlajko Krivokapić Izdavač: od br. 1 (1955) Kultura; od br. 141 (1960) Komunist Izlazi od 1. maja 1957. nedeljno; od br. 27 (1957) petkom; od br. 773 (1972) četvrtkom; od br. 877 (1974) ponedeljkom

U dobrom stanju. Pečati biblioteke. Ukoričeni svi brojevi lista Komunist iz 1959. Veliki format, 57x40 cm, težina oko 5 kg. Slika s plavim koricama je ilustrativna, samo pokazuje dimenzije. Prvi broj `Komunista` izašao je 1. januara 1925. kao organ CK KPJ i štampan u njegovoj ilegalnoj štampariji u Beogradu. U 1934/1935. i 1940. izlazi kao organ Pokrajinskog komiteta KPJ za Srbiju. Od 1946. ponovo izlazi kao organ CK KPJ, a od 1949. menja naziv i do 1953. izlazi kao `Partiska izgradnja`. Od 1953. opet izlazi kao `Komunist`. Godina 1956. obeležena je kao XV godište. Pretpostavlja se da su uračunata i godišta `Komunista` koji je izlazio pre rata, kao i godišta `Komunista` koji je počeo da izlazi od 1946., ali i tada se godišta ne poklapaju. Od 1957. `Komunist` izlazi u obliku novina. Podnaslov od br. 27 (1957) organ Saveza komunista Jugoslavije Glavni i odgovorni urednici: od br. 27 (1957) Krsto Bulajić; od br. 44 (1958) Nikola Vujanović; od br. 218 (1961) Krsto Bulajić; od br. 297 (1963) Bogdan Osolnik; od br. 458 (1966) Slobodan Sabić; od br. 545 (1967) Gavro Altman; od br. 821 (1972) Milan Rakas; od br. 1107 (1978) Zdravko Leković; od br. 1151 (1979) Veljko Miladinović; od br. 1475 (1985) Vlajko Krivokapić Izdavač: od br. 1 (1955) Kultura; od br. 141 (1960) Komunist Izlazi od 1. maja 1957. nedeljno; od br. 27 (1957) petkom; od br. 773 (1972) četvrtkom; od br. 877 (1974) ponedeljkom

U dobrom stanju. Pečati biblioteke. Ukoričeni svi brojevi lista Komunist iz 1962. Veliki format, 57x40 cm, težina oko 5 kg. Prvi broj `Komunista` izašao je 1. januara 1925. kao organ CK KPJ i štampan u njegovoj ilegalnoj štampariji u Beogradu. U 1934/1935. i 1940. izlazi kao organ Pokrajinskog komiteta KPJ za Srbiju. Od 1946. ponovo izlazi kao organ CK KPJ, a od 1949. menja naziv i do 1953. izlazi kao `Partiska izgradnja`. Od 1953. opet izlazi kao `Komunist`. Godina 1956. obeležena je kao XV godište. Pretpostavlja se da su uračunata i godišta `Komunista` koji je izlazio pre rata, kao i godišta `Komunista` koji je počeo da izlazi od 1946., ali i tada se godišta ne poklapaju. Od 1957. `Komunist` izlazi u obliku novina. Podnaslov od br. 27 (1957) organ Saveza komunista Jugoslavije Glavni i odgovorni urednici: od br. 27 (1957) Krsto Bulajić; od br. 44 (1958) Nikola Vujanović; od br. 218 (1961) Krsto Bulajić; od br. 297 (1963) Bogdan Osolnik; od br. 458 (1966) Slobodan Sabić; od br. 545 (1967) Gavro Altman; od br. 821 (1972) Milan Rakas; od br. 1107 (1978) Zdravko Leković; od br. 1151 (1979) Veljko Miladinović; od br. 1475 (1985) Vlajko Krivokapić Izdavač: od br. 1 (1955) Kultura; od br. 141 (1960) Komunist Izlazi od 1. maja 1957. nedeljno; od br. 27 (1957) petkom; od br. 773 (1972) četvrtkom; od br. 877 (1974) ponedeljkom

rvi broj Rizoma donosi temat o savremenoj američkoj poeziji, koji je priredio novosadski pesnik Stevan Bradić. Autori/ke zastupljeni u ovom tematu po prvi put su prevedeni na srpski jezik, a to znači i prvi put uvedeni u našu kulturu (sa izuzetkom Luiz Glik). Ovaj temat predstavlja celovit blok tekstova, koji su međusobno povezani, sa pratećim prevodima eseja i intervjua, koji ih dopunjavaju, bili oni pesnički ili teorijski i društveni. Zastupljeni glasovi su manje ili više prepoznatljivi u samoj SAD i predstavljaju različite poetike, kao i različite zajednice, što je dakako bitan faktor u savremenom američkom pesništvu. U tematu je zastupljena poezija sledećih autora i autorki: Luiz Glik, Ričarda Sajkena, Terensa Hejsa, En Bojer, Danijela Borzuckog, Ade Limon, Patriše Lokvud, Tao Lina, Tomi Pikoa i Aditi Maćado. Temat sadrži i eseje Dženifer Ešton, o savremenoj američkoj pesničkoj sceni i Danijela Morisa, o pesništvu Luiz Glik, kao i mnoge druge priloge posvećene američkom društvu i kulturi (intervjui, članci, prikazi itd). Žanr: časopis Priređivač: Stevan Bradić Godina izdanja: jesen-zima 2020. Broj strana: 152 Pismo: latinica Povez: mek Format: 20x13

Odlično očuvano. Slike.

Odlicno stanje. Jednom procitane.

AUTOR: Frederik Koplston NASLOV: Istorija filozofije-grčka i Rim IZDAVAC: BIGZ GODINA: 1988. POVEZ: tvrd, poneka požutela `staračka pega` (vidljivo na fotografiji) (KB:168)