Zbirka studija, rasprava i eseja. Iz recenzije: ’’Hrvatski petrarkizam Rafe Bogišića opsežno je znanstveno književno-teorijsko i književno-povijesno djelo, dosad svakako najtemeljitiji i najpouzdaniji pogled na taj važan dio povijesti hrvatske književnosti. U ovoj monografiji akademik Rafo Bogišić pokazuje da hrvatski petrarkisti nisu bili samo vješti stihotvorci ili obični imitatori onodobnih talijanskih pjesnika, kao što se to tvrdilo - i nažalost još uvijek tvrdi - u nekim krugovima talijanskih slavista, već izvorni pjesnici koji su kreativno obogaćivali petrarkizam kao pjesničku koncepciju i stil, pa su, dakle, ostvarili specifični hrvatski petrarkizam, po čemu i zaslužuju istaknuto mjesto u povijesti hrvatske književnosti.’’

Reč izdavača: ’’Nobelova nagrada za književnost 1964. "Mučnina", prvi roman mladoga Jean-Paula Sartrea i "Riječi", autobiografija koju je napisao s pedeset devet godina, nešto prije no što je 1964. odbio primiti Nobelovu nagradu za književnost, na najbolji način daju presjek umjetničkoga života tog filozofa, romanopisca i dramaturga koji je obilježio literarno stvaralaštvo 20. stoljeća. "Mučnina" je napisana u obliku dnevnika glavnoga lika Antoinea Roquentina, u kojemu on neumorno i bespoštedno analizira vlastitu svijest te postupno dolazi do spoznaje o besmislenosti postojanja, a ta istina junaka pogađa i fiziološki, izazivajući u njemu mučninu. To se iznimno djelo smatra paradigmom egzistencijalističkog romana, a utjecaj koji je Sartre imao na cjelokupnu svjetsku književnost uspoređuje se s utjecajima "Patnji mladoga Werthera" J. W. Goethea i romana "Put k Swannu" Marcela Prousta. Poznatu autobiografiju francuskog pisca u kojoj on oslikava svoje djetinjstvo često uspoređuju s Rousseauovim "Ispovijestima". Sartre, koji je rano ostao bez oca, od malih je nogu bio zaljubljen u pisanu riječ i radije je vrijeme provodio u djedovoj bogatoj biblioteci nego u igri sa svojim vršnjacima. "Riječi" su remek-djelo samoanalize, koja kao rezultat donosi spoj nježnosti, parodije i autoironije, što proizlazi iz dvostruke perspektive bivšeg djeteta prikazanog očima kritičkog naratora. Uz roman "Mučnina" i autobiografiju "Riječi", u knjizi je objavljena Sartreova izjava o odbijanju Nobelove nagrade 1964. te eseji Ingrid Šafranek.’’

Reč izdavača: ’’Aristofanove komedije danas, osim umjetničkoga, kazališnoga i literarnog užitka, pružaju i velik broj podataka o svakidašnjem životu klasične Grčke (u 5. st. pr. Krista). Iz njih upoznajemo političke prilike u Ateni i u Grčkoj tog razdoblja, upoznajemo svakodnevan život Atenjana (od rođenja do smrti), s mnogo detalja, funkcioniranje atenske države i gradskih institucija i ostale pojedinosti. U knjizi je šest Aristofanovih komedija: Arhanjani, Oblaci, Ose, Mir i Žabe. Kako se dugo smatralo da je Aristofan nerazumljiv bez bilježaka, uz svaku je komediju dan i komentar u kojemu se podrobno objašnjavaju sve realije iz teksta.’’

Reč izdavača: ’’Svojedobno iznimno popularan, a danas relativno marginaliziran, Maugham je pisac opsežna i raznovrsna opusa. Njegove novele čine središnje mjesto u njegovu opusu. Novelistički rad engleskoga prozaista i dramatičara predstavljen je s 15 priča: Kiša, Propast Edwarda Bernarda, Macitosh, Bazen, Pismo, Ispostava, Silom prilika, Kukavičluk, Čovjek s ožiljkom, Uoči zabave, Strano sjeme, Pukovnikova žena, Jane, Pravo blago, Cvrčak i mrav.’’

Iz recenzije: ’’J. J. Rousseaua, francuskog romanopisca, političko-društvenog teoretičara i filozofa 20. stoljeće doživljava prije svega kao humanista i mislioca zaokupljenog razmišljanjem o čovjekovoj sudbini. Po tomu se njegova misao može svesti na tri postulata: autonomiju Pojedinca, nepovredivost Drugoga i univerzalnost Čovječanstva. Ispovijesti su vrhunac Rousseauova književnog stvaralaštva i pripadaju remek-djelima svjetske književnosti. Ta autobiografija, jedinstvena po svojoj iskrenosti i silini subjektivnog iskaza, istodobno je i najznačajnije djelo u povijesti autobiografije na Zapadu.’’

Iz recenzije: ’’Znanstveno relevantna, kritična i provokativna knjiga koju će objeručke dočekati akademska zajednica, ali i svi čitatelji za­interesirani za integralnu kulturnu povijest u kojoj je autor našao mjesta i za glazbu, strip, reklamu, fotografiju, politiku, ekonomiju, vizualne umjetnosti. Slijedeći dekadno načelo prikazivanja, Bagić je u četiri poglavlja nastojao upozoriti na događajna, politička, kulturološka i poetička čvorišta svakoga desetljeća te posredno ili izravno uputiti na suglasja i paradokse koji su obilježili čitavo razdoblje. Uvod u suvremenu hrvatsku književnost Krešimira Bagića nominalno obuhvaća četiri desetljeća hrvatske književne i kulturne povijesti, počevši od 1970. do zaključno 2010. godine. Do sada je spomenuto razdoblje u horizont domaće znanosti o književnosti uglavnom ušlo preko pojedinih žanrova i problema, ali rijetko se tko upuštao u integralni pogled od skoro pola stoljeća duge povijesti koja se opasno približava tekućoj sadašnjosti. Tog nimalo lakog zadatka prihvatio se Krešimir Bagić u svojoj sintezi razdoblja poznatog po najvećim, najbržim i najtemeljitijim društvenim, gospodarskim i kulturnim promjenama u zabilježenoj povijesti koje su bile isto onoliko nepovratne koliko su bile duboke i, štoviše, još se nastavljaju.’’

Odlomak: Premda su u rat u Bosni i Hercegovini 1992. – 1995. bili umiješani brojni strani akteri, prema znanstvenim mjerilima to je primarno bio građanski rat – nasilan sukob pripadnika triju konstitutivnih naroda, Srba, Bošnjaka i Hrvata, za teritorij, uređenje i identitet države. Obrasci proizvodnje i novačenja političkih neprijatelja pokazuju da je sukob u Bosni i Hercegovini, kao i u ostalima građanskim ratovima, primarno bio „rat znanaca, a ne rat stranaca”. Djelomice su posrijedi bili konkretni znanci – članovi vlastitih obitelji, drugovi iz škole i s fakulteta, kolege s posla, susjedi, prijatelji, a djelomice figurativni znanci koji su dijelili jednaka ili slična iskustva života u istoj zemlji. Žrtve su među mučiteljima prepoznavali svoje školske učitelje i svoje učenike, prodavače i kupce s tržnica i iz trgovina, gostioničare i goste, vozače i putnike komunalnih autobusa, poslovođe i radnike iz tvornica, prve susjede i školske prijatelje svoje djece. To je rat učinilo gorim nego da je zemlja napadnuta izvana, jer unutarnji sukob ne razara samo političke i društvene institucije nego uništava sâmo tkivo društva, a to su odnosi među ljudima.

Reč izdavača: ’’U Antologiji španjolskog pjesništva Nikola Milićević obuhvatio je najznačajnije epohe, škole i strujanja što su se dogodili u španjolskoj poeziji za nešto više od devet stoljeća – od Pjesme o Cidu, najstarijeg djela pisanoga na španjolskom jeziku, preko izbora iz Romancera i Cancionera te pjesma Lopea de Vege, Pedra Calderóna de la Barce, Miguela de Unamuna, Antonija Machada, Juana Ramóna Jiméneza, Frederica Garcíje Lorce do Vicentea Aleixandrea i Jesúsa Lópeza Pacheca. Vlastito stvaralačko i pjesničko iskustvo te poštovanje autorskih posebnosti pjesnika koji su pjevali na španjolskome gotovo cijelo tisućljeće kriteriji su na kojima je Nikola Milićević stvarao ovu Antologiju, čije je objavljivanje svojevrsni hommage pjesniku, profesoru i prevoditelju koji je petnaest godina iščitavao, prevodio, prepjevavao i pripremao ovaj izbor.’’

Iz recenzije: ’’Ovo je priča o kepecu po rastu koji kepece po duši pretvara u veličine. Nakon što su nadobudni čuvari tekovina revolucije zabranili rad svim cirkusima u zemlji, Liliput, izdanak velike dinastije cirkuskih zabavljača, u slavnim godinama obnove zemlje i izgradnje socijalizma upoznaje Baru Klepetana, komunističkoga gorostasa koji, uspinjući se na ramena patuljaka, gradi svoj mali komunistički raj. Beskrajna preuzetnost primitivaca, opasnosti vlasti bez ikakve kontrole i beznadna sudbina malog čovjeka u vrtlogu zbivanja nakon svršetka Drugoga svjetskog rata okosnica je ovog istodobno duhovitoga i dirljivog romana. Majstorstvo kazivanja priče!’’

Sadrži: Pokojni Mattia Pascall, Njezin muž, Requiem aeternam dona eis domine, Sretnici, Putovanje, Patarenska hereza, Papirnati svijet, Tragedija jednog lika, Pero, Dašak, i esej Humorizam.

Zbirka poezije.

Podnaslov dela glasi: Antologija hrvatskoga duhovnoga pjesništva od Matoša do danas.

Sadrži dva romana: ’’Buku i bijes’’ i ’’Kad ležah na samrti’’.

Reč izdavača: ’’Uz T. S. Eliota, William Butler Yeats, najveći irski pjesnik 20. stoljeća, smatra se najznačajnijim predstavnikom modernizma u stvaralaštvu na engleskom jeziku. Taj pjesnik osebujnoga poetskog stila snažno je utjecao na svoje suvremenike, ali i na mlađe pjesnike kao što su Auden i Spender. Nažalost, u nas dosad nije bio sustavnije prevođen pa je stoga i slabije poznat. U ovom izdanju izbora iz autorova opusa donosimo reprezentativan izbor njegovih pjesama, drama i eseja, uglavnom prvi put prevedenih na hrvatski jezik. U knjizi su uvrštene pjesme iz autorovih najpoznatijih pjesničkih zbirki (Raskrižja, Ruža, Vjetar u trstiku, Zelene kacige i druge pjesme, Odgovornosti, Divlji labudovi na imanju Coole, Michael Robartes i plesačica, Toranj i Posljednje pjesme) u prijevodu Božice Jelušić, Nikice Petraka, Antuna Šoljana i Ivana Slamniga, poetske drame Grofica Cathleen, Na obali Bailea, Emerina jedina ljubomora (u prijevodu Nikice Petraka), Cathleen od Hoolihana (u prijevodu Mije Pervan) te eseji Simbolizam poezije i Irski dramski pokret (u prijevodu Nade Šoljan). Cjelovitom uvidu u Yeatsov poetski opus pridonjet će i iscrpni komentar te informativni pogovor Ljiljane Ine Gjurgjan Kako razaznati ples od plesod plresača.’’

Zbirka izabranih dela. Sadrži: "Šalu", "Vanjku", "Kaštanku", "Stepu", "Kuću s mezaninom", "O ljubavi", "Ionie", "Paviljon br. 6", "U jaruzi" i "Zaručnicu".

Iz recenzije: ’’Najpoznatije djelo Hermanna Brocha dočarava posljednjih osamnaest sati života velikoga rimskog pjesnika Vergilija, koji u svojim posljednjim trenucima, u formi unutarnjeg monologa, razmišlja o smislu života i umjetnosti te želi spaliti svoj monumentalni ep Eneidu. Ispisana bogatim pjesničkim jezikom i ritmiziranim rečenicama, u koje su nerijetko "potajice" utkani stihovi Eneide, Vergilijeva smrt svojevrsna je lirska poema u prozi, ali i povijesni roman koji izvrsno oživotvoruje duh i atmosferu antičkih rimskih vremena.’’

Odlomak: Tema ove interdisciplinarne studije su mjesta Sv. Rok i Lovinac u Lici sagledana iz perspektive kulture sjećanja u kojoj važnu ulogu imaju mjesta sjećanja. Pritom je ovdje riječ o konceptu društvenog sjećanja utemeljenog na svakodnevnoj komunikaciji i interakciji članova obitelji, međugeneracijskom sjećanju, a njezin sadržaj sastoji se od povijesnoga iskustva suvremenika i izražava se u ograničenom vremenskom razdoblju od osamdeset do sto godina, razdoblju koje obuhvaća tri do četiri generacije. Ova studija slučaja posvećena je građanskim obiteljima u dugom razdoblju od 1870-ih do 1939., uvažavajući pritom činjenicu da 1918. ne označava prekid. Razdoblje nakon završetka Velikog rata govori u prilog kontinuitetu života na periferiji nekadašnje Habsburške Monarhije, bogatstva kulturnoga života od prijelaza iz 19. u 20. stoljeće, procesima izravnih transfera, kasnijim odjecima MOnarhije, ali i razvoju autohtone kulture na koju djeluju modernizacijski procesi.

Reč urednika: Polazeći od temeljnog stava da književnost omogućava spoznaju nas samih i svijeta oko nas, pitali smo se kako preko književnih djela pristupiti nezaobilaznim problemima današnjeg vremena kao i specifičnim pitanjima naše vlastite regije. Rezultat je ’’Zajednička čitaonica’’ kao poticaj za individualna čitanja i javnu diskusiju na osnovi tekstova pisaca i spisateljica koji su pisali ili pišu na bilo kojoj od ravnopravnih varijanti zajedničkog jezika i bez obzira na to jesu li ga nazivali ili ga nazivaju bosanskim, crnogorskim, hrvatskim ili srpskim, ili za njega upotrebljavaju ili su upotrebljavali neki drugi naziv. Njihov rad stvorio je i stvara zajedničku riznicu u koju je pristup moguć bez jezičnih poteškoća i prevođenja i koja ostaje otvorena svima neovisno o političkim promjenama unutar samoga geografskog prostora koji je obuhvaćen zajedničkim jezikom. U toj riznici pronalazimo i iznova promišljamo nezaobilazne tekstove na otvorene dileme današnjice, a te radove, iz bliske ili dalje prošlosti, prate odgovori suvremenih autorica i autora. Na taj način ’’Zajednička čitaonica’’ ujedno postaje i pojmovnik koji nam omogućava ne samo lakše snalaženje u susretu s aktualnim pojavama već i vrhunski književni užitak.

Komplet Letopisi Nesmiraja. Komplet čine tri romana: 1. Nesmiraj 2. Svetohum 3. Crnozorje.

TRIJUMFALNA ZAVRŠNICA TRILOGIJE FARSEER Robin Hobb 2021. dobila je nagradu World Fantasy Award za životno djelo. Kralj je mrtav. Njegov naslednik Verity je nestao i proglasili su ga mrtvim. Na presto prevarom dolazi prin Regal. Fitz je na rubu smrti u Regalovoj tamnici i uspeva da se poveže sa svojim vukom Noćnikom jače nego ikada do sada, te tako uspeva da se spasi. Ali ono što je preživelo nakon njihovog spajanja se teško može nazvati čovekom… Zato je možda i dobro sa svi njegovi bližnji misle da nije preživeo, čak i njegova voljena Molly, koja je tek postala majka njihovog deteta. Život je za Fitza postao pakao i odlučuje da nešto preduzme. Sa svojim Noćnikom odlazi u Trgovište, gde se povukao Regal nakon što je bezdušno prepustio obalski deo kraljevstva Šest Vojvodstava pljačkašima sa Crvenih brodova. Jedino što još Fitzu ostaje jeste da uništi čoveka koji je uništio njegov svet. U njemu gori želja za osvetom, koja mu postaje jedini razlog za život, sve dok se u njegov um poput grome ne probije Verity i naloži mu da dođe po njega… Prevod sa engleskog: Mate Maras.

Podnaslov dela glasi: Crteži iz blokova 2011. - 2021.

Iz recenzije: ’’Jednog kasnoljetnog, kolovoskog, vrućeg dana na nebu iznad Bergena pojavljuje se nepoznato novo žareće svjetlo, a nije Sunce. Jutarnja zvijezda zlokobno sjaji nad devet likova, a nesreće se čine neizbježnima: Tove, žena profesora književnosti Arnea, ima psihički slom, maničnu epizodu, svećenica Kathrine preispituje svoj brak, medicinska sestra Turid iscrpljuje se na svom poslu u psihijatrijskoj bolnici dok njezin muž, nevjerni novinar Jostein, pije i reži na cijeli svijet… Svi ti likovi prolaze kroz loše dane svojega života, u vlastitim borbama, krizama vjere u bilo što, u egzistencijalnom očaju. Objašnjenja su nedorečena, ali život ide dalje, a mi se pitamo slute li likovi svoju sudbinu… Ne samo da znanstvenici i eksperti nemaju objašnjenje za taj prirodni fenomen, za to novo zapanjujuće svjetlo ‒ Jutarnju zvijezdu – već se događaju i teško pojmljive i neuobičajene stvari, ukratko to je roman o pojavama i događajima koje ne razumijemo u potpunosti, o ljudima koji teško uspostavljaju kontrolu nad svojim životima i o tome što se zbiva kada se oslobode mračne sile svijeta.’’

Oglas Prodajem knjige za I razred srednje medicinske škole u Zamunu, smer Medicinska sestra - Vaspitač