Iz recenzije: ’’Kad je cepelin Hindenburg pri slijetanju u Lakehurstu 1937. nestao u plamenu, nisu se rasplinuli samo snovi o putovanju zrakoplovom: brojni su putnici bili žrtve vatre, zaljubljeni su grubo razdvojeni, a životni planovi uništeni. Švedski novinar Birger Lund preživio je nesreću. Deset godina nakon katastrofe, 1947., u Rimu posjećuje Martu, ženu s kojom je proveo posljednju noć na palubi Titanika u zraku.’’

Iz recenzije: ’’Roman o životu hrvatskog Paganinija, violinskog virtuoza Franje Krežme, prati trinaest godina njegova života, od poduke kod Eisenhutha i boravka sa sestrom Anom u Konzervatoriju u Beču do koncertiranja po europskim gradovima i Franjina boravka u Berlinu i Frankfurtu, gdje je i umro u devetnaestoj godini. Oslanjajući se na arhivsku građu i novinske članke, Stjepan Tomaš je stvorio dirljiv roman.’’

Reč izdavača: ’’Velika biografija iz Nedeljnik biblioteke sada su dostupne u objedinjenoj ediciji. Knjige koje su pisali naši najpoznatiji novinari, pisci, istoričari… ukupno 23 knjige.’’

Iz recenzije: ’’U svojim je djelima Držić stvaralački i originalno posegnuo za iskušanim klasičnim i modernim obrascima: plautovske komedije nastanio je živim, prepoznatljivim, te psihološki, jezično, etnički, društveno određenim likovima i situacijama, izravnim aktualiziranjem domaćih prilika. Velika iskustva stečena u životu i iz knjiga, kod kuće i u svijetu, prenio je na naše tlo, izvanrednom nadahnutošću dao im je obilježja naše sredine i prilagodio ih potrebama svoje publike.’’

Zbirka poezije na hrvatskom i španskom jeziku.

Treća knjiga serijala o istražitelju Nikoli Baniću. Banić sredinom devedesetih rešava da ode iz policije i da osnuje sopstvenu Agenciju za prikupljanje dokaza. Ima razne mušterije. Međutim, jedan će ga čudan slučaj odvesti na ostrva Lošinj i Unije...

Iz recenzije: ’’I ova je zbirka duljih pripovijesti (Kardinal, Slike...) stilski uređena u autorovoj brižno njegovoj maniri: lijepim jezikom, izbrušenim i gnomskim izrazom, upravo na način mudroga narodnog pripovjedača koji iz riznice i bunara prošlosti, ali i sadašnjosti, vadi one radnje, likove i događaje o kojima najčešće pripovijeda a koje se manje događaju pred našim očima. Temama, povijesnima i suvremenima, ovom se zbirkom autor uklapa u svoj provjereni pripovjedački model, nudeći nam dio svojega umijeća već isprobanoga i osvjedočenoga, i u tematskom i u stilskom smislu. I ovom knjigom Aralica nastavlja svoju osnovnu nakanu: da bude tumačem hrvatskoga nacionalnog bića u prošlosti i sadašnjosti, posebice njegovih tradicijskih, kršćanskih i moralnih vrijednosti, a sve je to ostvareno izbrušenim stilom i čistim jezikom. U tome i jest Araličina veličina.’’

Podnaslov dela glasi: Eseji, interpretacije, čestitke.

Opis Riznica najlepsih bajki knjiga je nova

Iz recenzije: ’’Marinkovićev Kiklop zasigurno je jedan od najsloženijih romana hrvatske književnosti. Riječ je, zapravo, o modernome centonu koji sadržava više podžanrova i mini priča, a za svaku od njih pisac je uspio pronaći odgovarajuće retoričko ruho. S jedne strane to je bespoštedna analiza moralne i inteletualne krize, pravog bankrota humanističkih ideala u osvit inferna Drugoga svjetskog rata, slika poživinčenog vremena u kojemu čovječanstvo gubi moralni kompas. Istodobno, te realne situacije iz konkretne sredine projiciraju ne alegorijsko-simbolički plan, a u njemu dominiraju mitološke slike, parafraze i parodije homerskih situacija. Tako se Marinković pridružuje modernim romansijerima sklonima poetici mitologiziranja i stvaranju mitološkog romana kao posebnog žanra.’’

Iz recenzije: ’’Ivan Aralica novim romanom Japundže, gotovo dvadeset godina poslije rata u Bosni i Hercegovini, progovara o pitanju egzila kao o stanju premještenosti iz vlastita prostora, prouzrokovanu prisilom. Piše on u njemu i o načinima življenja i prilagođavanja novim mjestima primarne egzistencije. U pripovjednome tekstu susreću se putnici kojima je cijela imovina kovčeg s kojim su došli u nove prostore, u neka posve različita vremena, u posve različite običaje i navike. Međutim, egzil u romanu nije samo metafora i tema. On je ograničen prostor romaneskne naracije koja se orijentirala na locuse koje pripovjedni subjekt nastanjuje/napušta i privremenim (samo)identifikacijama ucrtava kao vlastiti duhovni prostor. Problematizira Aralica u njemu i pitanje doma, domovine, međuljudskih povezanosti, uklopljenosti u novu sredinu, prikazuje on brojne tranzicijske duhovne i moralne devalvacije.’’

Sadržaj: Predgovor, vii 1. Uvod, 1 2. Cloud funkcije, 23 3. Google Cloud Run, 45 4. Google App Engine, 65 5. Google Cloud Compute Engine, 87 6. Google Cloud Kubernetes Engine, 111 7. Rad sa podacima, 127 8. BigQuery i skladištenje podataka, 143 9. Alatke za obradu podataka, 169 10. AI/ML, 195 11. Bezbednost i pristup Google Clouda, 209 12. Google Cloud umrežavanje, 227 Indeks, 245

Iz recenzije: ’’U romanu je riječ o prvoj polovici XVI. stoljeća, koje je obilježeno provalom Turaka u srednju Europu i jačanjem mletačke vlasti u Dalmaciji. Dubrovnik je u okruženju uzajamno zaraćenih država i državica uspio očuvati neovisnost sve do poraza Ugarske kod Mohača (1526), kad je potpao pod vrhovnu vlast turskoga sultana, pod kojom je ostao zamalo 300 godina. Roman je idealan obrazac hrvatskoga novopovijesnog romana u kojemu će čitatelj otkrivati nove prostore analogija s vremenom u kojem boravi.’’

Iz recenzije: ’’Roman Filip – priča o orahovu kovčežiću živa je slika iskustva naraštaja koji pripada shizofrenu vremenu, onom u kojem nastaju podvojenosti društva i podvojenosti u društvu. Predajući i tijelo i duh vjeri u novo doba i idejama o novom socijalističkom društvu slobode, jednakosti, bratstva i jedinstva, Filip Čavlina, dijete dalmatinskoga krša i kamena, poslije povratka sa služenja vojnoga roka u rodni kraj kroči prostorom kojemu više ne pripada i koji ne pripada njemu. Obećanja modernih proroka o novom i boljem svijetu socijalističkoga društva te nemogućnost razumijevanja i prihvaćanja brzih promjena u društvu i sustavu okosnica su ove romaneskne priče o prepuštanju struji i dobrovoljnome izgnanstvu.’’

Odlomak: Šenoa pripovijeda kako su Mlečani uspjeli uvjeriti zapadni svijet, osobito papu Klimenta i nadvojvodu Ferdinanda, kako uskoke kao razbojnike u interesu mira i čovječanstva treba uništiti.

Iz recenzije: ’’Radnja romana zbiva se na razmeđu 18. i 19. stoljeća u vrijeme burnih povijesnih događaja izazvanih revolucijom u Francuskoj 1789. godine. Hrvatska je u to doba bila podijeljena: sjeverozapadni dio zemlje je u Habsburškoj Monarhiji, a Istra, Primorje i Dalmacija pod vlašću Mletačke Republike... U bitkama protiv Napoleona u Italiji, na austrijskoj strani, sudjeluju i mnogi Hrvati, među njima i oni iz Primorja i Dalmacije o kojima je riječ u romanu... Običaje, navike, naravi, događaje, povijesne i nepovijesne ličnosti Aralica kreira s tolikom preciznošću, s gotovo nevjerojatnim detaljizmom, a i s velikom sklonošću prema neobičnosti, da literarna slika djeluje nestvarno. Graditelj svratišta, kao kruna prognaničke tetralogije, roman je iznimne uvjerljivost i: ima priču, sudbinu, ideje i - gotovo nevidljiv, što znači izvrstan jezik.’’

Zbirka izabrane poezije.

Reč izdavača: ’’Znameniti Marul, jedna od legendarnih osobnosti hrvatske kulture, veliki pisac, intelektualac i rodoljub, ali ujedno i priznati europski humanist, svojim je spjevom Judita - označio novo veliko doba naše nacionalne književnosti i tako s pravom zadobio ime oca hrvatske književnosti. Uz modernu transkripciju teksta u knjizi se nalazi i pretisak prvog izdanja, cjelovit rječnik Judite s komentarima a pobrojena su i sva izdanja Judite izišla od 1521. do 1995.’’

Zbirka pozorišnih kritika i eseja.

Iz recenzije: ’’Selemovo dugogodišnje promišljanje teatra, u teorijskome i praktičnom smislu, predstavljeno je tekstovima i raskošnim fotografskim materijalom podijeljenim u četiri bloka: Listovi niz vrijeme, Pisati režiju, Razgledi i Vecernji poslovi u kojima znalački i zavodljivo redateljski iščitava operna i dramska djela upozoravajući nas na likove, njihove odnose i dramske prijepore u kojima se nalaze te na sve ono što pripada jeziku i maniri teatra a što se ne može prevesti ni u kakav drugi jezik. Posebnu čitateljsku pozornost zaslužuju autorovi tekstovi o osobama koje su obilježile teatar našega vremena. Selemovo strastveno pripovijedanje o teatru i postavljanju predstava intimni je dnevnik o jednom vremenu oslikanome svjetlošću kazališta, dakako.’’

Prva faza istorijskog razvoja nesvrstanosti odigrava se u vreme koje je nastupilo neposredno posle Drugog svetskog rata i trajalo sve do Beogradske konferencije šefova država ili vlada nesvrstanih zemalja. U tom periodu nesvrstanost se najpre javila kao individualno spoljnopolitičko opredeljenje pojedinih vanblokovski orijentisanih država južne i jugoistočne Azije, Jugoslavije kao jedine evropske države i država Bliskog istoka, a kasnije, posle 1955, širila se u dubinu afričkog kontinenta. Uporedo s procesom dekolonizacije i pojavom sve većeg broja novooslobođenih zemalja, otpočeo je i proces njihovog regionalnog okupljanja i, s regionalnih osnova, zajedničkog istupanja u međunarodnim odnosima. Postepeno, težnja nesvrstanih zemalja za proširivanjem međusobne saradnje dovodila je do prvih kontakata njihovih državnika, koji nisu imali isključivo afričko-azijsko regionalno obeležje, već daleko širi, univerzalni značaj…

Sadrži sledeće pripovetke: Breza, Svoga tijela gospodar, Kriza, Sudnji dan ili kako je Janko Klasnić upoznao slobodu i Mi smo za pravicu.

Iz recenzije: ’’Čak i kad se odluči otići na odmor i praviti društvo supruzi na terapijama u provincijskim toplicama Ivo Remetin neće moći izbjeći rješavanju čudnih zločina koji će se zaredati u, samo naizgled, idiličnom okruženju. Kad jednoga jutra u hotelskom bazenu bude pronađeno mrtvo tijelo jednoga gosta Remetin će posumnjati da možda ipak nije riječ o slučajnoj smrti utapljanjem već da je netko žrtvi ‘pomogao’ da ode s ovoga svijeta. Remetinove će dvojbe biti ubrzo razriješene: u kratkom će se roku pojaviti još dva tijela i on će morati vrlo brzo otkriti ubojicu kako se novi zločini ne bi zaredali… Novi roman Pavla Pavličića napeti je triler kojim autor još uvijek uspijeva održati najviše, prvo, mjesto među domaćim autorima ovoga žanra. Istražitelj-amater Ivo Remetin, nakon brojnih avantura u romanima Krvna veza, Tri petka u travnju, Crveno pile, Zmijska serenada, Tužni bogataš, Salon za plakanje, Štićena osoba i drugima i dalje je podjednako vispren i inteligentan detektiv koji to, zapravo, uopće nije, nego mu dugogodišnje novinarsko iskustvo pomaže u rješavanju zločina. Remetin, kao hrvatski Hercule Poirot, rješava još jedan zamršen slučaj i romanom Ljekovito blato nastavlja svoj uspješan niz napetih avantura ovaj puta izmještenih sa zagrebačkih ulica.’’

Sadrži: "A. G. Matoš", "Hajne u pismima"," Ljubavna lirika Petra Preradovića", "Naša književnost i rat", "Volt Vitmen (1819-1919.)", "Pozorište iznenađenja","Jedna ratna knjiga Gabriela d’Anuncija", "Pjesma nad pjesmama", "Legenda o svetom Francisku iz Asizija", "Legenda o Lauri i Petrarki", "Goja", "Simon Bolivar Oslobodilac", "Razgovor sa Gojom", "Likovi", "Moj prvi susret sa delom M. Gorkog", "O petparačkoj literaturi", "Beleška o rečima"; "O priči i pričanju" i "Govor na Jagelonskom univerzitetu" te kritike Andro Kovačević: "Posljednji Nenadić", Viktor Car Emin:" Iza plime", "Stari pjesnici", Dr. Tomo Kumičić: "Erna Kristen", Dragutin Domjanić: "Kipci i popevke", Josip Kosor: "Mime", U. Donadini: "Kamena s ramena" i Ante Petravić:" Treće studije i portreti".