Pratite promene cene putem maila
- Da bi dobijali obaveštenja o promeni cene potrebno je da kliknete Prati oglas dugme koje se nalazi na dnu svakog oglasa i unesete Vašu mail adresu.
76-100 od 43067 rezultata
Režim promene aktivan!
Upravo ste u režimu promene sačuvane pretrage za frazu .
Možete da promenite frazu ili filtere i sačuvate trenutno stanje
Aktivni filteri
-
Kolekcionarstvo i umetnost chevron_right Knjige
Reč izdavača: ’’Svojedobno iznimno popularan, a danas relativno marginaliziran, Maugham je pisac opsežna i raznovrsna opusa. Njegove novele čine središnje mjesto u njegovu opusu. Novelistički rad engleskoga prozaista i dramatičara predstavljen je s 15 priča: Kiša, Propast Edwarda Bernarda, Macitosh, Bazen, Pismo, Ispostava, Silom prilika, Kukavičluk, Čovjek s ožiljkom, Uoči zabave, Strano sjeme, Pukovnikova žena, Jane, Pravo blago, Cvrčak i mrav.’’
-
Kolekcionarstvo i umetnost chevron_right Knjige
Iz recenzije: ’’J. J. Rousseaua, francuskog romanopisca, političko-društvenog teoretičara i filozofa 20. stoljeće doživljava prije svega kao humanista i mislioca zaokupljenog razmišljanjem o čovjekovoj sudbini. Po tomu se njegova misao može svesti na tri postulata: autonomiju Pojedinca, nepovredivost Drugoga i univerzalnost Čovječanstva. Ispovijesti su vrhunac Rousseauova književnog stvaralaštva i pripadaju remek-djelima svjetske književnosti. Ta autobiografija, jedinstvena po svojoj iskrenosti i silini subjektivnog iskaza, istodobno je i najznačajnije djelo u povijesti autobiografije na Zapadu.’’
Isporuka je besplatna za sve porudžbine u vrednosti preko 6.000 RSD. Za porudžbine u vrednosti manjoj od 6.000 RSD cena isporuke je 200 RSD. PDV je uračunat u cenu. Kurirska služba D-Express će vam poslati SMS kada preuzme artikal sa naše adrese. Od momenta prijema poruke možete očekivati isporuku u naredna 24h.
-
Kolekcionarstvo i umetnost chevron_right Knjige
Iz recenzije: ’’Znanstveno relevantna, kritična i provokativna knjiga koju će objeručke dočekati akademska zajednica, ali i svi čitatelji zainteresirani za integralnu kulturnu povijest u kojoj je autor našao mjesta i za glazbu, strip, reklamu, fotografiju, politiku, ekonomiju, vizualne umjetnosti. Slijedeći dekadno načelo prikazivanja, Bagić je u četiri poglavlja nastojao upozoriti na događajna, politička, kulturološka i poetička čvorišta svakoga desetljeća te posredno ili izravno uputiti na suglasja i paradokse koji su obilježili čitavo razdoblje. Uvod u suvremenu hrvatsku književnost Krešimira Bagića nominalno obuhvaća četiri desetljeća hrvatske književne i kulturne povijesti, počevši od 1970. do zaključno 2010. godine. Do sada je spomenuto razdoblje u horizont domaće znanosti o književnosti uglavnom ušlo preko pojedinih žanrova i problema, ali rijetko se tko upuštao u integralni pogled od skoro pola stoljeća duge povijesti koja se opasno približava tekućoj sadašnjosti. Tog nimalo lakog zadatka prihvatio se Krešimir Bagić u svojoj sintezi razdoblja poznatog po najvećim, najbržim i najtemeljitijim društvenim, gospodarskim i kulturnim promjenama u zabilježenoj povijesti koje su bile isto onoliko nepovratne koliko su bile duboke i, štoviše, još se nastavljaju.’’
-
Kolekcionarstvo i umetnost chevron_right Knjige
Odlomak: Premda su u rat u Bosni i Hercegovini 1992. – 1995. bili umiješani brojni strani akteri, prema znanstvenim mjerilima to je primarno bio građanski rat – nasilan sukob pripadnika triju konstitutivnih naroda, Srba, Bošnjaka i Hrvata, za teritorij, uređenje i identitet države. Obrasci proizvodnje i novačenja političkih neprijatelja pokazuju da je sukob u Bosni i Hercegovini, kao i u ostalima građanskim ratovima, primarno bio „rat znanaca, a ne rat stranaca”. Djelomice su posrijedi bili konkretni znanci – članovi vlastitih obitelji, drugovi iz škole i s fakulteta, kolege s posla, susjedi, prijatelji, a djelomice figurativni znanci koji su dijelili jednaka ili slična iskustva života u istoj zemlji. Žrtve su među mučiteljima prepoznavali svoje školske učitelje i svoje učenike, prodavače i kupce s tržnica i iz trgovina, gostioničare i goste, vozače i putnike komunalnih autobusa, poslovođe i radnike iz tvornica, prve susjede i školske prijatelje svoje djece. To je rat učinilo gorim nego da je zemlja napadnuta izvana, jer unutarnji sukob ne razara samo političke i društvene institucije nego uništava sâmo tkivo društva, a to su odnosi među ljudima.
-
Kolekcionarstvo i umetnost chevron_right Knjige
Reč izdavača: ’’U Antologiji španjolskog pjesništva Nikola Milićević obuhvatio je najznačajnije epohe, škole i strujanja što su se dogodili u španjolskoj poeziji za nešto više od devet stoljeća – od Pjesme o Cidu, najstarijeg djela pisanoga na španjolskom jeziku, preko izbora iz Romancera i Cancionera te pjesma Lopea de Vege, Pedra Calderóna de la Barce, Miguela de Unamuna, Antonija Machada, Juana Ramóna Jiméneza, Frederica Garcíje Lorce do Vicentea Aleixandrea i Jesúsa Lópeza Pacheca. Vlastito stvaralačko i pjesničko iskustvo te poštovanje autorskih posebnosti pjesnika koji su pjevali na španjolskome gotovo cijelo tisućljeće kriteriji su na kojima je Nikola Milićević stvarao ovu Antologiju, čije je objavljivanje svojevrsni hommage pjesniku, profesoru i prevoditelju koji je petnaest godina iščitavao, prevodio, prepjevavao i pripremao ovaj izbor.’’
-
Kolekcionarstvo i umetnost chevron_right Knjige
Pre šest godina jedna grupa ljuti krenula je na safari u Afriku. Samo jedna žena se vratila. Ona jedina može da prepozna ubicu. Inspektorka Jane Rizzoli i patolog Maura Isles imaju nov slučaj - desilo se jedno veoma bizarno ubistvo u Bostonu. Ubrzo pronalaze ostatke još jedne žrtve i shvataju da je reč o serijskom ubici koji ubija već godinama. Da nije to čuveni ’’safari-ubica’’?
-
Kolekcionarstvo i umetnost chevron_right Knjige
Iz recenzije: ’’Hrvoje Hitrec stvarao je ove priče-legende prateći u kontinuitetu neke važne zgode iz života Hrvata. Ovih 37 legendi po motivima se može svrstati u tri skupine. U prvu skupinu, najbrojniju, pripadaju povijesne zgode iz života Hrvata, od doseljenja, početaka života na ovim prostorima, preko narodnih vladara, presudnih povijesnih bitaka, (su)odnosa s Turcima, života u vrijeme Arpadovića, Mletaka, Habsburgovaca i dr. Drugu skupinu čine religijske teme, osobito one vezane za materinski kult među Hrvatima, zgode iz života Crkve. U treću se ubrajaju raznovrsne mjesne legende, posebice one iz zagrebačkoga života. Svaka od oblikovanih priča ima svoj unutrašnji razlog postanka, svoju unutrašnju stvaralačku zakonitost i svrhovitost, i kao takve čine strogo i pomno ostvarenu cjelinu koja pokazuje specifičnost hrvatskoga etnikuma.’’
-
Kolekcionarstvo i umetnost chevron_right Knjige
Zbirka izabrane poezije.
-
Kolekcionarstvo i umetnost chevron_right Knjige
Iz recenzije: ’’Izvrsna rekonstrukcija povijesti koja otkriva mehanizme razaranja i mehanizme opstanka. Mlečani su u 14. stoljeću odlučili zbrisati Zadrane sa zemlje živih... Uz rekonstrukciju materijalnih podataka o dvogodišnjoj opsadi Zadra, Ivan Aralica ponudio je i priču o sudbini bosanskog bana Stjepana Kotromanića i njegove kćeri Elizabete: pred nama je priča o sagorijevanju grada i odrastanju djevojke... Razmicanjem vjekovnih zastora Aralica je znalački prikazao ogoljenu sliku zbilje i strašnu istinu o političkoj moći i individualnoj nemoći. Knjiga gorkog prijekora veliki je povijesni roman.’’
Isporuka je besplatna za sve porudžbine u vrednosti preko 6.000 RSD. Za porudžbine u vrednosti manjoj od 6.000 RSD cena isporuke je 200 RSD. PDV je uračunat u cenu. Kurirska služba D-Express će vam poslati SMS kada preuzme artikal sa naše adrese. Od momenta prijema poruke možete očekivati isporuku u naredna 24h.
KAPITAL I-III KARL MARX - FRIEDRICH ENGELS PROSVETA / INSTITUT ZA IZUČAVANJE RADNIČKOG POKRETA B E O G R A D 1970 DELA 21 22 23 Preveli sa nemačkog: MOŠA PIJADE RODOLJUB ČOLAKOVIĆ ... OVO JE NAJBOLJE (ELEGANTNO) IZDANJE `KAPITALA` U IZDAVAČKOJ PRODUKCIJI, SA IZVRSNOM ŠTAMPOM, NAJBOLJIM DIZAJNOM, ODLIČNIM PAPIROM STRANICA, VELIČINOM KNJIGA I LEPOM TAMNOM ZELENOM BOJOM - BOLJEG IZDANJA NEMA - VIDI SE PO TOME ŠTO JE OVO IZDANJE KAPITALA R E T K O U PONUDI ******** (Mihajlo Grušić) .................................................................. ... Pravo je zadovoljstvo DRŽATI u rukama i na polici svoje biblioteke i, naravno, ČITATI i PROUČAVATI `KAPITAL` u ovom izdanju! Ko ne veruje nek` se UVERI i RASPITA pre kupovine, ali u kupovini ovog izdanja Kapitala, greške nema ****** (Mihajlo Grušić) TVRDE KORICE LATINICA ŠIVEN POVEZ OBELEŽIVAČI STRANA 2150 STRANA TEŽINA OKO 3 KG KNJIGE SU ČVRSTE STRUKTURE SOLIDNO
Dostojevski Komplet 1-12 Rad 1967 godine,u 12 knjiga Odabranih dela 1) Braća Karamazovi I 2) Braća Karamazovi II 3) Zločin i kazna 1969 ispisana posveta na predlistu 4) Idiot I 5) Idiot II 6) Zli dusi I 7) Zli dusi II 8) Mladić 9) Poniženi i uvređeni, Bedni ljudi 10) Zapisi iz mrtvog doma, Zapisi iz podzemlja 11) Njetočka Njezvanova, Selo Stepančikovo 12) Bele noći, Kockar i Dvojnik stanje vrlo dobro
NEMANJA MARAŠ A P R E S UDRUŽENJE INSTITUTA ZA UMETNIČKU IGRU BEOGRAD 2017 Pogovor VLADIMIR TOMAŠEVIĆ ........................................................... FOTOGRAFIJE U BOJI (Izvrsne !!!) FORMAT 3O x 24 cm SAMO /250/ PRIMERAK ******** LATINICA ŠIVEN POVEZ TVRDE KORICE 1O1 STRANA NEKORIŠĆENO GARANCIJA PERFEKT Retko u PONUDI ********* Ekstra za POKLON ******** g165/desno
-
Kolekcionarstvo i umetnost chevron_right Knjige
Žedj Nemirna godina Kuća na osami Deca Staze, lica, predeli Znakovi pored puta Omerpaša Latas Istorija i legenda Prokleta avlija Ex ponto, nemiri, lirika Travnička hronika Znakovi Umetnik i njegovo delo Jelena, žena koje nema Na Drini ćuprija Gospodjica
-
Kolekcionarstvo i umetnost chevron_right Knjige
Odlomak: Nakon prvog dela, u kome smo se, kroz 27 poglavlja, upoznali sa osnovnim elementima procene operativnog rizika, kao i prevencije i lečenja mogućih komplikacija povezanih sa tim rizicima, evo još 40 poglavlja, sistematizovanih po organskihm sistemima. Svako poglavlje odnosi se na neku bolest, poremećaj, povredu, i to sagledano iz dva ugla: kada se pacijent operiše upravo zbog te bolesti ili kada je to komorbiditet u nekoj drugoj grani hirurgije. Prikazani su svi najvažniji aspekti perioperativnog lečenja takvih pacijenata: properativna priprema, hirurgija, anestezija, postoperativno i intenzivno lečenje. Kao i u prvom delu, rukopis nije namenjen samo anesteziolozima i hirurzima, koji su neposredno i najviše involvirani u perioperativno lečenje, već širokom krugu zdravstvenih radnika koji su uključeni u lečenje ovih, posebno visoko rizičnih, pacijenata u bilo kom trenutku i segmentu. Imajući u vidu ovu potrebu/neophodnost multidisciplinarnog pristupa perioperativnom lečenju, u pisanju tekstova učestvovalo je preko 70 autora različitih medicinskih specijalnosti, najviše anesteziologa, ali i hirurga, internista, neurologa, pshijatara idr., sa idejom da se ova kompleksna i obimna materija približi čitaocima, u nadi da će to doprineti boljim ishodima lečenja pacijenata.
PREGLED POVIJESTI POMORSTVA I i II I DIO : OD NAJSTARIJIH VREMENA DO IZUMA PAROBRODA II DIO : OD IZUMA PAROBRODA DO NAŠIH DANA AUTOR : BARE POPARIĆ IZDAVAČ: MATICA HRVATSKA, ZAGREB GODINA IZDANJA: 1933. TVRDE KORICE PISMO: LATINICA ILUSTROVANO BROJ STRANA: 250 + 252 STR. STANJE KNJIGE VRLO DOBRO TROŠKOVE SLANJA SNOSI KUPAC LIČNO PREUZIMANJE MOGUĆE U CENTRU BEOGRADA NA POLICI SA L
Knjiga je dobro očuvana. „Barbarogenije Decivilizator` predstavlja značajno delo srpske avangardne književnosti i donekle programski roman osnivača pokreta zenitizam Ljubomira Micića. ,,Ja nisam rođen da bih lagao svoj narod, niti da bih ga potkradao, izdavao i zaslepljivao – rođen sam da ga naučim da bude ono što jeste, da ga nateram da misli slobodno, da dublje proučava ono što mu se daje, da spozna svoje mane više nego vrline, da mu pomognem da koristi svoju snagu koje nije svestan, da zablista unutrašnjom svetlošću koja mu nije znana. Ovako je Ljubomir Micić (1895–1971), pesnik, prozaista i dramski umetnik pisao pre više od osam decenija, kad je svet bio mlađi, a verovatno i luđi nego danas. U povesti srpske kulture verovatno ne postoji veća gromada koju smo skrajnuli i maljevima očukali, verovatno i nesvesni zbog čega to činimo, od ovog osnivača zenitizma, pokreta koji je, za razliku od sumatraizma i višegradizma, i danas svež i aktuelan, kao da je juče nastao. Micićevo delo „Barbarogenije decivilizator” (izvorno obnarodovano u Francuskoj 1938. pod naslovom „Barbarogenie le Décivilisateur”) u Srbiji je poslednji put objavljeno 1993. godine sa zaštitnim znakom izdavačke kuće „Filip Višnjić”, u ediciji „Albatros”. Odavno te knjige nema u prodaji; zato na internetu, iako je skromno opremljena i nevelika obimom – oko 170 stranica, uključujući pogovor Vide Golubović – dostiže cenu od tri, pa i četiri hiljade dinara. Tražena je. „Moje ime, Barbarogenije, jeste jedna vrsta sinteze ljubavi i mržnje”, piše Micić u ovom romanu-planini (ako postoji roman-reka, što ne bi postojao i roman-planina, naročito ako je reč o najmanjoj i najvećoj našoj planini, Avali, ili „srpskom Olimpu”, kako to kaže agilni promoter decivilizacije). „Dugujem ga istovremeno svojoj majci, nebrojenim neprijateljima, svom ocu i samom sebi. Ali vređajući me u zoru mog života, moralni zločinci nisu znali da tako vređaju spomenik neznanog junaka, koji je niko drugi do moj otac.” Micić je u iskazu uvek jasan, nedvosmislen. Kao, uostalom, i mati njegovog Barbarogenija, Vila Morgana, koja ovako uči svoje čedo: „Znati umreti velika je umetnost, veća i hrabrija nego što je znati lagati i od toga živeti.” Otuda i sam Micić, kroz svog junaka, „avalskog buntovnika”, poručuje:„Još danas ću podmetnuti vatru u suve grane trulog društva. Istom vatrom ću udariti na sve parazite diljem Evrope, učiniću to da bih vratio duhovnu slobodu ljudima, životinjama, hrastovima, kedrovima, topolama, kako bi mogli slobodno da dišu. Da i oni mogu poput sunca da dosegnu svoj vlastiti zenit”, progovara Micić kroz svog Barbarogenija, naglašavajući da je „zenitizam – pokretačka snaga svakog čoveka”. „Barbarogenije decivilizator” izlazi upravo u godini kad će na mestu razorenog srednjovekovnog grada Žrnova, uz nečujan eho kletve koja je pala na rušitelja Aleksandra Prvog Karađorđevića, nići Meštrovićev spomenik Neznanom junaku. Uveren da „’Jugosloveni’ kao neodređeni pol privlače ceo svet da radi protiv srpskog duha zemlje”, Barbarogenije upozorava svoje sunarodnike: „Izađite iz džungle lažnih Evropljana, izađite brzo, u opasnosti ste! Postanite ponovo varvari, najbolji među vama su to oduvek, a da i sami to ne znaju. Varvari čine pravu elitu svih naroda. (...) A život civilizovanog čoveka? On je sada samo prostrani zatvor koji slepo hvale profesori, intelektualci, novinari i političari! A jeste li primetili da sve prelazi u ruke zelenaša i mešeatara, u ruke ucenjivača i hipokrita koji su uništili Evropu, koji su je dotle unazadili da je sada najveća pijaca ljudskog dostojanstva? Za uzor vam predlažu lopove”, pisao je Micić nekoliko godina pre nego što će se na Stari kontinent spustiti neprozirna koprena Drugog svetskog rata. Barbarogenijeva Srbica, učiteljica u koju se junak Micićeve proze zagledao na Avali još u ranom poglavlju „Tek rođen, a već zaljubljen”, sluti da njen slučajni izabranik ili izabrani slučajnik ne želi, zapravo, da ga narodne mase maze i paze. „Priznati sebi da je zaljubena u Barbarogenija za Srbicu je bilo istovremeno i iskušenje i mučenje”, piše spiritus movens zenitizma, s tim što je Srbica, odlučna u naumu da „ostane verna njegovom duhu, kao i svojoj skrivenoj ljubavi, za koju on možda nije znao”, svoju uzdržanost opravdavala plahom naravi svoga suđenika: „Jer on bi se ljutio kada bi saznao da ga neko voli.” Najedio bi se, možda, i jedan od sporednih likova u romanu-planini „Barbarogenije decivilizator”, avalski seljak, kad bi znao da ćemo ga citirati, kao što bi se, biće, iznervirao i sam Micić, budući da je seljak, posle gromopucatelnog govora koji je održao, uspeo i da razočara Barbarogenija. Ali reči avalskog seljaka, izgovorene u živopisnom, raspusnom vrtlogu tridesetih, zvuče baš kao da smo ih čuli od nekog pradede koga smo na ovom svetu zatekli i mogli da dodirnemo u vreme kad je bio u snazi: „Peva vam se himna mašinizma, da, da, a ne kaže vam se da je mašinizam samo najstrašnija tiranija koja preti svetu. (...) Da, tiranija mašinstva i motorizacije preti čovečanstvu. Ona traži potpuno potčinjavanje čoveka, tj. nas samih, naših duša. Zato vam vičem: pazite se mašine, koja je pre neprijatelj nego prijatelj čovekov! Ljubav prema civilizaciji i ljubav prema čoveku nemaju ništa zajedničko.” Iduće godine navršava se tačno jedan vek otkako je Ljubomir Micić 1921. pokrenuo časopis „Zenit” i, zajedno s Ivanom Golom i Boškom Tokinom, objavio Manifest zenitizma. Nedugo zatim ušao je u sukob s Miroslavom Krležom, i to će Micića mnogo koštati u posleratnoj Jugoslaviji, kad se Krleža vinuo visoko u hijerarhiji kominternovske monarhije. Možda bi se, štono Srbica reče, Barbarogenije i naljutio kad bi znao da ga mi danas volimo, ali neka ga – nek’ se naljuti.````
JAVOR. LIST ZA ZABAVU, POUKU I KNjIŽEVNOST ZA GODINU 1877., uređuje Dr. Ilija Ognjanović, izdaje Luka Jocić, Novi Sad, 1877. Broširano, bez korica, svaki broj je za sebe uvezan + naslovna stranica za celo godište. Dobra očuvanost u globalu, brojevi pojedinačno dobro očuvani, bez većih oštećenja, ali godište nije uvezano / prošiveno zajedno, pa je svaki broj za sebe. Jezik srpski, ćirilica. NAPOMENA: Za 1877. godinu nedostaju sledeći brojevi: 21, 23, 40, 41, 43, 45, 46 i 49. Broj 30 je prisutan u dva primerka. Prisutan je i broj 1 za 1879. godinu.